Bilten Župe uznesenja B.D.M Zagreb Resnik

134

M.B Lurdska moli za nas i za sve bolesnike!

  1. NEDJELJA KROZ GODINU

 

Tel:01-2024/510  1. Resnik 70, Zagreb,

e-mail: [email protected]

 

Župnikov uvodnik

Današnja nedjelja pada na blagdan M.B. Lurdske kada se slavi 26. Svjetski dan bolesnika. Kao i svake godine, Sv. Otac je uputio svoju poruku kojoj je geslo „Majko Crkve: Evo ti sina!… Evo ti majke! I od toga časa uze je učenik k sebi! (Iv. 19,26-27)“. Crkva svoje služenje bolesnima i onima koji za njih skrbe mora nastaviti sa sve većim poletom, u vjernosti Gospodinovoj zapovjedi i nasljedujući vrlo rječit primjer svoje Glave i Učitelja.

Isus je ostavio Crkvi na dar svoju moć ozdravljenja „…na nemoćnike će ruke polagati, i dobro će im biti.“ Poslanje Crkve odgovor je na taj Isusov dar, jer ona zna da mora bolesnicima donositi isti pogled pun nježnosti i samilosti svojeg Gospodina.  Pastoral djelatnika u zdravstvu jest i uvijek će biti nužna i hitna zadaća, koju svi trebaju ostvarivati s novim zanosom, od župnih zajednica pa sve do najvrsnijih zdravstvenih ustanova. Ne smijemo pri tom zaboraviti ljubav i ustrajnost kojom brojne obitelji skrbe za svoju djecu, roditelje i rođake koji su kronični bolesnici ili teški invalidi. Skrb koja se pruža u obitelji izvanredno je svjedočanstvo ljubavi prema ljudskom biću i treba je na odgovarajući način priznati i pratiti odgovarajućim prilikama. Zbog toga liječnici i zdravstveno osoblje, svećenici, redovnici, redovnice i volonteri, obitelji i svi oni koji skrbe za bolesnike sudjeluju u tom crkvenom poslanju. Riječ je o zajedničkoj odgovornosti koja obogaćuje vrijednost svakodnevnog služenja svakog pojedinca. (Iz poruke).

Jedna majka dala je u javnost ovo svjedočanstvo: Čvrsto vjerujem u život. Imali smo dva sina koja su bolovala od potpune paralize. Jednog smo izgubili prije šest godina, kada mu je bilo 24 godine. Našem drugom sinu bit će 29 godina. Hvala Gospodinu, bez obzira što će se dogoditi. Liječnici su me pitali hoću li ih liječiti ili pustiti da umru. Vidite, moj sin spojen je na stroj za hranjenje. Ima dvije cijevi utaknute u trbuh: jednom prima dvanaest različitih vrsta lijekova, a često mu je potrebna krv. Potpuno je vezan za krevet. Živi kao biljka. Ali u njemu još ima života, bez obzira na sve. Nije za oduzeti život. Kad ga Gospodin bude htio, On će odrediti vrijeme njegova odlaska. Znam da se ne treba ljubiti i da je to grijeh, ali si jednostavno ne mogu pomoći kada čujem da bi radije oduzeli nečiji život, nego hranili ljude kroz cijevi. Kažu da je to zato što žele pacijentu dati malo dostojanstva. To je glupost! To je zato što se u tom slučaju više ne moraju brinuti za njih, a brinu se više o svemogućem dolaru, nego o samom životu. Zašto ne mogu vidjeti ljepotu koju je Gospodin Isus vidio dok je hodao među nama? Kako nas je Isus volio i kako se brinuo za nas! Isus je rekao: „Ne sudite, jer će te sami biti suđeni“. Kako ja mogu suditi znajući da su u krivu kada je riječ o životu?

Vidite, brinem se za sina kod kuće, a i za svoju majku. Idem dalje, jer znam u svom srcu i duši da je Isus uvijek uz mene, bez obzira na sve. I Isus mi je dao snagu da činim ono što moram. Moj suprug još uvijek radi u drugoj državi. I iako ova moja dva dečka nisu moji pravi sinovi, nego posvojena djeca, osjećam kao da su moja vlastita. O ovom mladiću se brinem već deset godina i uz Božju pomoć, brinut ću o njemu dok to bude potrebno. Pa iako to zahtjeva puno rada, neću niti sina niti svoju majku staviti u dom.“

Ima li ljepša poruka za Dan bolesnika?! Kako je hrabra ta žena-majka, naspram sve većem popuštanju i preporuci za eutanazijom ili odstranjenjem iz obitelji. Dobro je o tome promisliti, jer svaki pa i bolestan čovjek ima svoje dostojanstvo i želju za životom i ljubavlju.

Završimo Papinim riječima poruke za Svjetski dan bolesnika. „Mariji, Majci nježnosti, povjeravamo sve bolesne u duši i tijelu, da ih ona podupre u nadi. Upućujemo joj također molitvu da nam pomogne da budemo otvorena srca prema našoj bolesnoj braći i sestrama. Crkva zna da treba posebnu milost da bi mogla biti na visini svoje evanđeoske zadaće skrbi za bolesne. Ujedinimo se stoga u usrdnoj prošnji Gospodinovoj Majci da svaki član Crkve s ljubavlju živi svoj poziv na služenje životu i zdravlju. Neka nas Djevica Marija prati svojim zagovorom na ovaj 26. Svjetski dan bolesnika, neka pomogne bolesnim osobama živjeti vlastito trpljenje u zajedništvu s Gospodinom Isusom i neka bude na pomoć onima koji se za njih skrbe. Svima, bolesnicima, zdravstvenim djelatnicima i volonterima, od srca udjeljujem apostolski blagoslov.“

Hvala dragom Papi za ovo ohrabrenje a Majka Božja Lurdska neka bdije nad nama, osobito nad bolesnicima.

 

 

Komentar evanđelja (Mk 1, 29-39)

Draga braćo i sestre!

 

Očito je da, govoreći o neizlječivoj i zaraznoj bolesti gube u današnjim čitanjima, sveta Crkva želi upozoriti svoje vjernike na jedno zarazno zlo, gotovo neizlječivo zlo koje se može pojaviti, a često se i javlja na tijelu Crkve – to je grijeh.

U ono doba i do nedavno guba je bila opasna, zarazna, neizlječiva i smrtonosna bolest, a zaraženi  i oboljeli njome bili su strašno kažnjeni i tjelesno i duševno. Čak se mislilo da je guba Božja kazna za grijeh, a predstavljala je tjelesnu i duševnu nečistoću. Židovi su, naime, jako razlikovali čisto od nečistoga, a nečistoga se nije smjelo ni dotaknuti da i sam postaneš nečist. Zbog toga je odnos prema gubavcima bio nemilosrdno strog. Bili su otjerani i izbačeni iz društva pa čak i iz obitelji, a stanovali su na udaljenim i samotnim mjestima, nosili su znakove da su gubavi. Bili su dužni pred drugima davati upozorenja da su ogubavili. Nisu se smjeli približiti na dohvat ruke da ih se nitko nije moga dotaknuti. Kada bi im njihovi donosili hranu ostavljali bi hranu i otišli, a tek bi onda gubavac smio doći po hranu. Baš preko hrane ili preko sline širila se guba pa je to bilo najopasnije. Budući da se svaki lišaj na koži smatrao gubom, znalo se dogoditi da netko ozdravi od toga lišaja, ali je tada najprije morao doći u hram židovskom svećeniku koji ga je pregledao. Ako je vidio da nema više nikakvoga lišaja ni gube na koži dao bi pismeno svjedočanstvo i takav bi se ozdravljenik s najvećom radošću mogao vratiti u svoju obitelj i u društvo.

Pogledajmo Isusov postupak s gubavcem. Isus je Bogočovjek i naš Spasitelj. On je došao spasiti čovjeka nesretnika po tijelu i grješnika po duši. Isus dopušta da mu gubavac dođe na dohvat ruke, dapače, Isus ga se dotaknuo rukom. Time Isus dokazuje da ne priznaje židovsko razlikovanje čistoga od nečistoga. Sve što je po Bogu stvoreno i po Kristu otkupljeno jest čisto. Zato Isus šalje izliječenog u hram k svećeniku da ga pregleda i da mu dade pismeno jamstvo o izlječenju. Time je Isus htio pokazati da izvršava Božji zakon dan po Mojsiju. Od tada se gubavac vratio u društvo, u obitelj, u zajednicu, a Isus se nije više pokazivao javno kao da je htio pokazati da on na sebe stavlja odbačenost gubavca i bolest gubavaca dok gubavoga vraća u njegovu obitelj.

Ovu oznaku Krista Spasitelja nalazimo osobito u Izaiji koji piše o „Slugi Božjemu“ koji je sam na sebe uzeo naše patnje, sebe je osiromašio i ogubavio samo da nas spasi. To osobito čitamo u tjednu koji zovemo „Veliki ili Sveti tjedan muke Isusove“.

Ovaj slučaj gubavca iz današnjeg Evanđelja je shema ili skica spašavanja grješnika u crkvenoj praksi u stara prva vremena Crkve. Grješnik svojim grijehom ne vrijeđa samo Boga nego nagrđuje tijelo Crkve, usporava rast Crkve, a osobito je svaki grijeh sablazan za malene, za mlade i vrlo zarazan, priljepčiv za sve slabe i mlitave. Zato je Crkva kažnjavala grješnike isključenjem iz zajedništva crkvenog života. Osobito su bili kažnjeni što nisu prisustvovali bogoslužju, svetoj Misi i drugim sakramentima. Bili su gurnuti malo u stranu da bi uvidjeli težinu svojih grijeha. Morali su javno vršiti pokoru obučeni u pokorničko odijelo. Čitalo im se iz Svetog pisma o posljednjem sudu gdje će biti razdijeljeni: spašeni na desnu stranu, a odbačeni na lijevu stranu. Cijelu Korizmu su činili pokoru, a onda ih je Crkva na Sveti četvrtak odrješivala od grijeha u svetoj ispovijedi da bi se onda mogli pridružiti ostalima na uskrsnoj svetoj Pričesti.

Draga braćo i sestre! Svojim grijesima i mi postajemo gubavci. Sami sebe isključujemo iz zajedništva Crkve. Ne smijemo pristupiti svetim sakramentima, a osobito je svaki grješnik opasan za mlade jer ih sablažnjava i uči grijehu.

Zamislite da grješnici moraju imati neku oznaku na sebi. Za vrijeme nacizma u Njemačkoj Židovi su sa žutom trakom i šesterokrakom zvijezdom na rukama mogli izaći na ulicu. Time su sami sebe isključili od svih građanskih prava. Kad bi tako grješnici morali nositi oznaku bili bismo svi označeni. Zato dođimo svi, kleknimo pred Isusa i reknimo mu kao onaj gubavac: „Ako hoćeš možeš me očistiti.“ Čut ćemo sigurno tada Isusovu riječ: „Hoću, budi čist.“ Amen.

 

 

Svetac tjedna

Sv. Eulalija

Sv. Eulalija – potječe iz aristokratske obitelji u Meridi u rimskoj provinciji Hispaniji. Žrtva je progonstva kršćana u vrijeme vladavine cara Dioklecijana. Latinski kršćanski pjesnik Preudencije piše da je Eulalija sudjelovala u rušenju poganskih kipova te je odbila da im žrtvuje. Podnijela je hrabro mučeništvo, sama se uspela na lomaču.

Malo humoraJ

Post

Josip sreo starog znanca u restoranu:

  • Kako da jedeš odrezak? Mislio sam da si vegetarijanac
  • Ma jesam! Ali danas postim!

 

Župne obavijesti!

PON 12.02. Eulalija
18:00 Krista Jaković (god)
UTO 13.02. Katarina Ricci
18:00 Pavo i Terezija Jurić, Danica Kovačević, Stjepan Dokolenić
SRI 14.02. ČISTA SRIJEDA PEPELNICA, post i nemrs. Sv. Valentin
18:00 Na čast sv. Josipu, , Na čast Sv. Valentinu za blagoslov braka jedne ob.
ČET 15.02. Klaudije
18:00 Jaga i Zdravko Bašić
PET 16.02. Julijana
18:00 Ivan (god) i ob. Bokulić, Stjepan, Kata i Petar Feketić
SUB 17.02 Utemeljitelji Reda slugu B.D.M.
18:00 Marko i Janja Franjić
NED 18.02. 1. Korizmena nedjelja ČISTA
08:00 Ob. Bosec, Jerec, Kuzmec i Filipović
09:30 STRUGE
11:00 Župna sveta misa
18:00 Neda (god) i Jakov Jaković

 

AKTIVNOSTI  KROZ  TJEDAN:

UTORAK – iza mise molitveni susret;

SRIJEDA – 4.dan Velike devetnice sv. Josipu, prije mise

ČETVRTAK– klanjanje prije mise

PETAK- Marijina legija iza mise;

SUBOTA- vjeronauk redovito:

9 sati – Krizmanici

10 sati – Prvopričesnici

11 sati – Ministranti

PODIJELI