Marija Magdalena

414

Katolička Crkva slavi spomen Svete Marije Magdalene 22. srpnja. Časoslov rimskog obreda uz njen dan spominje ovo: “Bila je primljena među Kristove učenike. Nazočna je bila kod Kristove smrti i na Uskrs veoma rano vidjela Otkupitelja koji je od mrtvih uskrsnuo (Mt 16,9). Njezino se štovanje u zapadnoj Crkvi raširilo posebno u 12. stoljeću.”

Sveta Marija Magdalena je rodom iz Betanije nedaleko od Jeruzalema.  Roditelji joj bijahu ugledni i bogati Židovi: otac Sirio i majka Euhaita koji su vrlo mladi preminuli. Baština je podijeljena, pa je tako Lazaru pripala kuća na Maslinskom brdu i brojna polja oko Jeruzalema, Marta je dobila posjed u Betaniji, a Mariji je pripala vila i posjed u lučkom mjestu Magdali uz Galilejsko jezero. Marija Magdalena je bila veoma lijepa i uz to dosta bogata. Živjela je na svom posjedu u Magdali. Gladna ljubavi često je mijenjala ljubavnike. Postala je osoba na lošem glasu, pa ju Sveti Luka jednostavno bez imena spominje kao “grešnicu u gradu”.

I Marija iz Magdale je čula za čudesa Isusa iz Nazareta. Potrudila se da čuje Isusov govor o Bogu, čovjeku i vječnom životu.  Potresena je bila Isusovom čistoćom i blagošću. Zgadio joj se njen vlastiti grešni život. Potražila je od Isusa oproštenje. Marijin pokajnički susret sa Isusom dirljivo je opisao Evanđelist Luka: “Neki farizej pozva Isusa da bi blagovao s njime. On uđe u kuću farizejevu i priđe stolu. Kad eto neke žene koja bijaše grešnica u gradu. Dozna da je Isus za stolom u farizejevoj kući pa ponese alabasternu posudicu pomasti i  stade odostrag kod Njegovih nogu. Sva zaplakana poče Mu suzama kvasiti noge: kosom ih glave svoje otirala, cjelivala i mazala pomašću…” Na kraju susreta Isus je rekao Magdaleni: “Oprošteni su ti grijesi. Vjera te tvoja spasila! Idi u miru!” (Lk 7,36-70)

marija magdalenaEvanđelist Luka također donosi susret Marije Magdalene sa Isusom Kristom u obiteljskom domu u Betaniji. Prisutne su bile samo sestre Marta i Marija. Evo cjelovitog opisa: “Žena neka, imenom Marta, primi Isusa u kuću. Imala je sestru koja se zvala Marija. Ona sjede do nogu Gospodinovih i slušaše Riječ Nujegovu.  A Marta bijaše zauzeta posluživanjem pa pristupi i reče: ‘Gospodine, zar ne mariš što me sestra samu ostavila posluživati? Reci joj dakle da mi pomogne.’ Odgovori joj Gospodin: ‘Marta, Marta! Brineš se i uznemiruješ za mnogo, a jedno je potrebno. Marija je uistinu izabrala bolji dio, koji joj se neće oduzeti.’” (10,38-42)

U skupini žena koje su zajedno sa Dvanaestoricom Apostola pratile Isusa i služile im bila je i Marija Magdalena (Lk 8,1-3). Sveti Ivan Evanđelist je opisao prisutnost Marije Magdalene prigodom bolesti, smrti i uskrisivanja njezina brata Lazara u Betaniji . Evo jednog detalja: “A kad Marija dođe onamo gdje bijaše Isus i kad Ga ugleda, baci Mu se k nogama govoreći: ‘Gospodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro.’  Kad  Isus vidje kao plače ona i Židovi koji je dopratiše, potresen u duhu i uzbuđen upita: ‘Kamo ste ga položili?’ Odgovoriše Mu: ‘Gospodine, dođi i pogledaj!’ I zaplaka Isus.” (Iv 11,32-35). Zatim čitamo kod istog Evanđeliste: “Šest dana prije Pashe dođe Isus u Betaniju gdje bijaše Lazar koga je Isus uskrisio od mrtvih. Ondje Mu prirediše večeru. Marta posluživaše, a Lazar bijaše jedan od Njegovih sustolnika. Tada Marija uzme libru prave dragocjene nardove pomasti, pomaže Isusu noge i otare ih svojom kosom. I sva se kuća napuni mirisom pomasti. “ ( Iv 12,1-3)

Tijekom Posljednje Večere, u susjednoj prostoriji bila je uz Majku Gospodinovu prisutna i učenica Marija Magdalena. Nakon primanja Tijela i Krvi Kristove od strane Apostola uz Majku Isusovu bila je počašćena posebnom tom milošću jedino Marija Magdalena. Kad je Isus bio raspet na Golgoti “uz Križ Isusov stajala je Majka Njegova, zatim sestra Njegove Majke, Marija Kleofina i Marija Magdalena.”(Iv. 19,25)  Kod Isusova ukopa i Uskrsnuća  zapisano je prisutnost Marije Magdalene.  Ona je bila prva glasnica Uskrsloga uplašenim Apostolima. Nakon Isusova uzašašća i Duhova veliki broj Židova je pristao uz Apostole i krstio se.  Neprijatelji započinju progon kršćana.  Kršćani se rasprše u okolne krajeve i zemlje.

Neke  Židove su pokupili: Mariju Magdalenu, njezinu sestru Martu, brata im Lazara, Kristova učenika Maksimina, pa Kalidona (bivšeg slijepca kojemu je Isus darovao vid) i Marcelu, dvorkinju Svete Marte – s mnoštvom drugih kršćana. Njih dovedu i ukrcaju na derutni brod, pa bez mornara i potrebnog pribora za plovidbu (bez jedara i vesala) porinu u Veliko (Sredozemno) more da se potope. Božjim čudom u kratkom vremenu brod je doplutao na jug današnje Francuske u luku Marsej.  Cijeli obalni kraj upoznaju gosti sa Radosnom viješću. Sveti Lazar bio je prvi biskup Marseja, spomen mu Crkva slavi 17. prosinca. Isusov učenik Maksimin postao je biskupom Aquisa.  Sveta Marta je bila zauzeta  djelima milosrđa u Arlesu.

Franjo Damir K.

 

Nedavno objavljeno:

Beskućnici i siromasi u Hrvata

Sveti Ilija, prorok

Ustoličen novi mitropolit Porfirije 

13. srpnja – Majka Božja Bistrička

9. srpnja – Spomendan Marije od Propetog Isusa Petković

5. srpnja – spomendan suzaštitnika Europe – Ćirila i Metoda

Međuljudski odnosi

Da li su me voljeli?

Duhovna potpora u palijativnoj skrbi

Sveti Petar i Sveti Pavao – apostoli

Svetkovina Presvetog Srca Isusovog

Rođenje sv. Ivana Krstitelja

PODIJELI