Prilog obrascu u internetskom savjetovanju o Kurikulumu zdravstvenog odgoja
Nepostojanje neutralnih stručnih informacija u 4. modulu, izvan već postojećih školskih predmeta
U cijelom 4. modulu Kurikuluma nema nikakvih novih medicinskih (zdravstvenih) činjenica s područja spolnosti koje do sada nisu bile zastupljene u programu prirode i biologije i ostalih predmeta za osnovnu i za srednju školu. Dakle, neupitne, egzaktne i vrijednosno / svjetonazorski neutralne stručne činjenice, a to su one koje se uglavnom odnose na biološki /medicinski / zdravstveni aspekt, prisutne su u 4. modulu Kurikuluma isto kao i ranije, u okviru postojećih školskih predmeta, što je u Kurikulumu označeno slovom B (priroda u 5.r. OŠ i biologija u 8.r. OŠ). Nisam pronašao niti jedan sadržaj ili ishod koji bi posredovao znanstveno i odgojno neutralne medicinske činjenice i činjenice o zdravlju (a radi se o Kurikulumu zdravstvenog odgoja!) u dodatnim sadržajima koji predstavljaju razliku u odnosu na situaciju dok Kurikulum još nije uveden. Iznimka je tema “Vlastito tijelo u promjenama” u 5. r. OŠ, no prema ishodima vidljivo je da se radi o stavovima, a ne stručnim činjenicama.
Znanstvena neutemeljenosti i nepotpunost preporučene literature, te samih sadržaja i očekivanih ishoda u razredima osnovne i srednje škole
Vezu sadržaja i očekivanih ishoda po razredima navedene u 4. modulu Kurikuluma razvrstanih prema razredima s literaturom, a s ciljem dokazivanja činjenice da literatura nije usputni i nebitni dio Kurikuluma te da ista izravno obrađuje i dodatno pojašnjava sadržaje u Kurikulumu.
3. razred OŠ
Sadržaj: Odgovornost i poštovanje prema vlastitom tijelu
Ishodi: Iskazati što je prihvatljiv, a što neprihvatljiv tjelesni dodir
Primjedba: Upute o neprikladnim vrstama dodira (“underwear rule”) Vijeće Europe namijenilo roditeljima i skrbnicima, a u programu ZO-a je ta tema nametnuta dječacima i djevojčicama u dobi od 9 godina, što može imati za posljedicu psihološko zlostavljanje i ranu seksualizaciju djece. Naime, u srži shvaćanja pedofilije kao prihvatljive pojave u kojoj djeca daju svoj “slobodni pristanak” na spolni odnos leži upravo upućivanje djece da odlučuju jesu li im pojedini tjelesni dodiri prihvatljivi ili nisu, te ih se u to trebaju upućivati od najranije dobi
4. razred OŠ
Sadržaj: Razlike rodnih uloga u društvu/obitelji (1sat)
Ishodi: Opisati razliku između spola i roda, odnosno bioloških karakteristika te društvenih očekivanja i normi
Primjedba: Nedostaje navesti da odnos spola i roda ne odlikuje samo različitosti tih pojmova nego i njihova međusobna (djelomična ili bitna) uvjetovanost ili motiviranost. U ovdje obrađenoj literaturi (pod 3, 6 i 7) glavna je (pogrešna) postavka kako su rod i spol praktički posve odvojivi, iako se uzgred spominje i njihova veza, no koja se ne razlaže.
Sadržaj: Rodna očekivanja među vršnjacima u školi (1 sat)
Ishodi: Prepoznati spolne/rodnestereotipe u medijima Raspraviti spolne/rodne uloge u razredu i obitelji
Primjedba: Učenje i rasprava o stereotipima ne može biti svedena na pretpostavku da oni ograničavaju slobodu ljudi zbog čega ih treba dekonstruirati (kako sugeriraju ovdje obrađeni naslovi) nego i njihovu izgrađujuću i stabilizirajuću ulogu u društvu, te činjenicu da postoji uzročno-posljedična sprega. Ovdje obrađena literatura stereotipe tretira samo kao pojavu koju treba dekonstruirati i koja sputava pojedinca u ostvarenju njegova identiteta.
5. razred OŠ
Sadržaj: Vlastito tijelo u promjenama (1 sat)
Ishodi: Objasniti masturbaciju kao sastavni dio ljudske spolnosti (objasniti pogrešnost nekad raširenih vjerovanja o njezinoj štetnosti)
Primjedba: Masturbacija nije samo “nekad” bila držana štetnom praksom, nego je tako i danas, iako doista ne na isti način. U okviru znanstvene zajednice, posebice onom njenome dijelu koji je zaokupljen normativnom stranom čovjekove spolnosti i seksualnosti postoje razložni stavovi o nepreporučljivosti poticanja masturbacije, obično na osnovi naravi toga čina. Stoga nije znanstveno opravdana odluka da se masturbacija objasni samo “kao sastavni dio ljudske spolnosti” i kako su stavovi o njenoj štetnosti “pogrešni”, implicitno držeći kako je to sva znanstvena istina o masturbaciji. U ovdje obrađenoj literaturi masturbacija se spominje samo u pozitivnom ili izrazito pozitivnom kontekstu.
6. razred OŠ
Sadržaj: Uloga medija u vršnjačkim odnosima (2 sata)
Ishodi #1: Prepoznati i raspraviti spolne/rodne stereotipe vezane uz seksualno ponašanje prisutne u medijima
Primjedba : pri govoru o stereotipima treba uzeti obje strane njihova utjecaja na pojedinca i društvo.
Ishod #2: Raspraviti način na koji pornografija prikazuje ljudsku seksualnost te muške i ženske seksualne uloge
Primjedba: Pojedini naslovi iz literature preporučene nastavnicima u smislu pornografije izrazito su afirmativno usmjereni (posebice “O užitku”), što je dodatni razlog da u Kurikulumu bude jasno istaknuto što je zapravo željeni ishod rasprave o pornografiji. Npr. je li prihvatljiv ishod zaključak da je pornografija u osnovi dobra ili neutralna ili negativna? Slijedom čega se navedena tematika svodi na čisto izlaganje maloljetnika pornografiji sukladno čl.165. Kaznenog zakona
7. razred OŠ
Sadržaj: Vršnjački pritisak, samopoštovanje i rizična ponašanja (1 sat)
Ishodi: Dati primjer i diskutirati o rizičnim spolnim ponašanjima. Prepoznati i protumačiti ulogu niskog samopoštovanja u rizičnim spolnim ponašanjima.
Primjedba: Prema literaturi ovdje obrađenoj npr. rizično ponašanje nije promiskuitet (još manje npr. analni odnos), a prema djelu “O užitku” niti prostitucija nije nužno rizično ponašanje. Stoga je potrebno obratiti pozornost na stvarni sadržaj pojma „rizično spolno ponašanje“, s obzirom da zdravstveni podaci prepoznaju razlike između mogućnosti spolne zaraze u različitim oblicima seksualnoga ponašanja.
Također, nije mi jasno smatra li se spolno ponašanje uz uporabu kontracepcije također “rizičnim spolnim ponašanjem”? Ako se ne smatra, to je znanstveno pogrešno, budući da niti jedno kontracepcijsko sredstvo nije potpuno sigurno tj. ne eliminira “rizik”. Znanstveno je neprihvatljivo i to da se ovdje obrađuje na neznanstven način tema rizičnog spolnog ponašanja, dok istovremeno (ili ranije) u programu nije predviđena tema o djelovanju i pouzdanosti kontracepcijskih sredstava.
Sadržaj: Prihvaćanje različitosti u seksualnosti (1 sat)
Ishod: Raspraviti pojam seksualnih manjina i njihov položaj tijekom povijesti
Primjedba: Literatura preporučena nastavnicima obiluje netočnim i iskrivljenim podacima vezanima za različite seksualne manjine kako kroz povijest tako i u okviru različitih kultura. Također, religijski stavovi, posebice oni vezani za kršćanstvo, sustavno se iskrivljeno navode što onemogućuje vjerodostojno ostvarivanje predviđenoga ishoda nastave po ovoj temi.
8.razred OŠ
Rizici (pre)ranih seksualnih odnosa(1)
Sadržaj: Raspraviti pitanjeodgađanja seksualnih odnosa i pojam apstinencije Raspraviti što znači biti seksualno biće i uključuje li to nužno seksualne odnose (snošaj)
Primjedba: Ovo je jedini spomen odgađanja seksualnih odnosa i uzdržljivosti, a s obzirom na
a) učinkovitost tog izbora u smislu prevencije spolno prenosivih bolesti kao i pojave neželjene trudnoće, ali i
b) složenost njezine primjene u konkretnim životnim situacijama brojnih adolescenata,
c) brojne pozitivne razloge i ishode njene primjene, koji uključuju shvaćanje značenja samog spolnog ponašanja i motiviranost za cjelovito i ispunjeno življenje spolnosti svedenost na svega 1 nastavni sat svjedoči o njezinoj podzastupljenosti u Kurikulumu. U ovdje obrađenoj literaturi preporučenoj nastavnicima, uzdržljivost je tek nekoliko puta uzgred spomenuta, ali posve nerazrađena i kao pojam, a pogotovo u smislu njezine primjene u adolescentskoj dobi.
Ishod: Obrazložiti zašto spolnu zrelost treba pratiti odgovorno spolno ponašanje
Primjedba: Pojam spolno odgovornoga ponašanja povezivo je s oslanjanjem na uporabu prezervativa i kontracepcije. Spolnu zrelost ne treba pratiti (ovako shvaćeno) odgovorno spolno ponašanje. Spolna zrelost ne pretpostavlja nužno da je osoba seksualno aktivna, što se na ovaj način pretpostavlja.
Zbog toga treba jasno reći misli li se na seksualno aktivan život? (a ne na spolnu zrelost). Pored toga, seksualna aktivnost uz uporabu kontracepcije, znanstveno i medicinski gledano, također nije
“odgovorno spolno ponašanje”, u smislu eliminiranja rizika
Sadržaj: Roditelji i potomci Srodnost i raznolikost Nespolno i spolno razmnožavanje
Biološko nasljeđivanje – Nasljeđivanje spola
Građa i uloge spolnih organa
– Muški i ženski spolni organi
– Sporedna spolna obilježja Menstruacijski ciklus
– Računanje ciklusa; plodni i neplodni dani Začeče i razvitak djeteta prije rođenja
Blizanačka trudnoća
Od rođenja do smrti
Životna razdoblja čovjeka
Odgovorno spolno ponašanje
Ishod: Navesti osnovne načine kontracepcije. Obrazložiti ulogu kontracepcije.
Primjedba: Obrada teme kontracepcije dolazi godinu dana nakon teme o spolno “rizičnom” odnosno “odgovornom” spolnom ponašanju. Međutim, niti ovdje nije predviđeno govoriti o pouzdanosti kontracepcijskih sredstava, na koje informacije mladi imaju pravo. Nadalje, govori se o “značenju spolnoga odnosa sa zaštitnim sredstvima”, a nigdje se u programu ne govori o značenju spolnog odnosa općenito
1. razred SŠ
Sadržaj: Razvijanje vještina potrebnih za Odgovorno seksualno ponašanje I. (2 sata)
Ishod: Obrazložiti važnost dogovora o odgovornom seksualnom ponašanju s partnerom
Primjedba: Pri spominjanju dogovora, obično se misli na tzv. informiran slobodan pristanak. S obzirom da je riječ o adolescentima, osobama koje još nisu postigle zrelost, valja obratiti pozornost na poteškoće u točnom određivanju što uopće takav pristanak znači te na utjecaj sublimiranih pritisaka kojih osoba nije posve svjesna, čak i kad je u zreloj dobi (a pogotovo adolescentskoj). Ovdje nema ni riječi o preporučenoj literaturi za nastavnike.
Sadržaj: Medijski prikaz seksualnosti (1 sat)
Ishod: Raspraviti načine prevladavanja spolnih / rodnih stereotipa
Primjedba: stereotip kao izgrađujući i stabilizirajući čimbenik za pojedinca i za društvo, a ne kao nužno prepreci koju treba ukloniti.
Ishod: Analizirati prikaz seksualnosti u pornografiji: kako pornografija prikazuje žene, kako muškarce?
Raspraviti kako pornografija utječe na adolescente
Primjedba: pornografija je (kao i prostitucija), posebice u “O užitku”, ali također u “Zajedno” te “Spol i rod”, predstavljena kao društveno normalizirana pojava, što nije slučaj u našem društvu. Pojasnit kakav zaključak bi bio u skladu s nastavnim ciljem koji se ovdje pretpostavlja.
2. razred SŠ
Sadržaj: Razvijanje vještina potrebnih za odgovorno seksualno ponašanje II. (2 sata)
Ishod: Obrazložiti važnost odgovornoga spolnog ponašanja (zaštita). Usporediti različite vrste zaštite i ulogu stavova pri razvijanju navike. Raspraviti moguće poteškoće pri dogovaranju o uporabi.
Primjedba: Ako se “odgovorno spolno (ili seksualno?) ponašanje” poistovjećuje s uporabom prezervativa i kontracepcije, sadržaj „ishoda“ je razumljiv. No, s obzirom na činjenicu da uzdržljivost kvalitativno daleko više jamči prevenciju spolno prenosivih bolesti i neželjenih trudnoća, nejasno zašto ne postoji analogan sadržaj poput “Razvijanje vještina potrebnih za uzdržljivost u seksualnome ponašanju”? Sa znanstvenoga stajališta, takvom pristupu nema nikakve prepreke, u ovdje raščlanjenoj literaturi preporučenoj nastavnicima nema riječi.
3. razred SŠ
Sadržaj. Seksualno zdravlje i najčešći seksualni problemi mladih (1sat)
Ishod: Analizirati odredbe Deklaracije o seksualnim pravima Svjetske zdravstvene organizacije
Primjedba: Navodi se pogrešan naziv dokumenta ili pogrešan autor dokumenta, pa ostaje nejasno što je zadani „ishod“. Deklaracija o seksualnim pravima je u kurikulumu netočno pripisana Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. U stvari se radi o Deklaraciji svjetskog seksološkog kongresa iz Hong Konga čiji sadržaj je potpuno neprimjeren bilo kojem školskom programu i u kojoj se ističe kako je „Obrazovanje o seksualnosti jest cjeloživotni proces, koji počinje od rođenja“.
Nadalje isti seksolozi tvrde da su “seksualna prava”, primjerice, “pravo na seksualni užitak (uključujući i autoerotizam)”, “pravo na sveobuhvatnu seksualnu edukaciju, od rođenja nadalje”, “pravo na slobodne reproduktivne izbore” i sl. Prema ovom pristupu, sva su seksualna ponašanja jednako etički prihvatljiva, uz uvjet da se odvijaju sporazumno i da u njima nema nasilja. Ne čudi stoga povezanost seksologije s pedofilijom i pornografijom, jer se i te pojave i ponašanja mogu prikazati kao prihvatljivim: pornografiju kao pojavu u kojoj je ostvareno “pravo na seksualni užitak” bez nasilja, pedofilske odnose kao “sporazumne međugeneracijske odnose” i sl.
“Seksologija” je kao pojam utemeljena u Americi na kontroverznom radu američkog seksologa Alfreda Kinsey-a, i njegovim i protuetičnim istraživanjima sa svim vrstama spolnih odnosa, uključujući i one sa vrlo malom djecom. Seksolog prof. Aleksandar Štulhofer, stipendist i suradnik Kinsey instituta, je ključni autor 4. modula Kurikuluma zdravstvenog odgoja. U svjetlu postavki seksologije kao ideološke struje su sljedeći sadržaji i ishodi u Kurikulumu, primjerice:
– “prepoznati spolnost kao sastavni dio cjelokupnog čovjekova života; objasniti
masturbaciju kao sastavni dio ljudske spolnosti” (5. r. OŠ)
– “raspraviti način na koji pornografija prikazuje ljudsku seksualnost te muške i
ženske seksualne uloge” (6. r. OŠ)
– “definirati odgovorno roditeljstvo”; “usporediti medicinska, religijska i
feministička stajališta o prekidu trudnoće” i sl. (3. r. SŠ)
Sadržaj: Brak, roditeljstvo i obitelj (1)
Ishod: Usporediti medicinska, religijska i feministička stajališta o prekidu trudnoće
Primjedba: U literaturi preporučenoj nastavnicima nema ni traga relevantnim informacijama o „religijskim“ stajalištima o prekidu trudnoće. Također, nije predviđeno da predavači sadržaja 4. modula zdravstvenog odgoja trebaju imati takva znanja, pa ostaje nejasno tko bi i na osnovi kojih znanja u razredu predstavio ta stajališta.
Ishod: Opisati suvremene promjene vezane uz brak (kasnije stupanje u brak, porast rastava, kontroverze vezane uz istospolni brak) i obitelj (različiti tipovi obitelji)
Primjedba: Za sadržaj “brak” u “ishodima” nije pretpostavljeno ništa specifično za heteroseksualan brak a što bi bilo pozitivno i motivirajuće za mlade, od kojih će velika većina jednog dana ući u brak (npr. njegovo značenje za životnu stabilnost i zdravlje supružnika, da se većina djece u nas rađa u okviru braka te da se bračno okružje pokazuje pozitivnim za odrastanje djece).
S obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoje istospolni brakovi, ostaje nejasno zbog čega je ona navedena već u okviru ovoga šturoga popisa „ishoda“.
U ovdje obrađenoj literaturi preporučenoj nastavnicima, brak, posebice heteroseksualan, spominjan je rubno ili u negativnome kontekstu, što nije u skladu sa znanstvenim istraživanjima koja uglavnom govore o pozitivnim učincima braka.
Sadržaj Stigmatizacija i diskriminacija seksualnih manjina (2 sata)
Ishod: Analizirati različite pristupe (znanstveni, religijski i aktivistički) ljudskoj homoseksualnosti
Primjedba: U ovdje obrađenoj literaturi preporučenoj nastavnicima, religijska su stajališta dosljedno predstavljena pogrešno ili barem iskrivljeno, pa bi nastavnici koji bi izravno ili neizravno tako stečene informacije unosili u nastavni proces, taj isti proces vodili u za školu neprihvatljivome smjeru (ako je škola mjesto za prenošenje znanstveno vjerodostojnih informacija i spoznaja). Kao i ranije kod teme prekida trudnoće, nije predviđeno da predavači imaju takva znanja, pa ostaje nejasno tko bi i na osnovi kojih znanja u razredu vjerodostojno predstavio ta stajališta. Kao “znanstveni pristup” ovdje se vjerojatno pretpostavlja onaj zastupljen u preporučenoj literaturi, no takav je pristup aktivistički i svjetonazorski jednoobrazno određen i u znanstvenom smislu neutemeljen i nepotpun, npr. izostaju podaci o raširenosti spolno prenosivih bolesti među homoseksualcima i općenito zdravstvenim implikacijama vezanim uz homoseksualno ponašanje.
Znanstvena neutemeljenost i svjetonazorska određenost autora i sadržaja preporučene literature
Ističem da većina preproručene literature ne govori o zdravstvenoj problematici i objektivne nepristrane informacije o zdravlju nego su iste izravno rezultat političkog aktivizma i promicanja određenog vrijednosnog sustava. Autori najvećeg dijela naslova iz preporučene literature nisu znanstvenici koji su kvalificirani za donošenje objektivnih i na znanosti utemeljenih stavova već su to uglavnom autori i nakladnici nevladinih udruga te raznih aktivističkih prohomoseksualnih i feminističkih udruga među kojima su Queer, CESI, Ženska soba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, B.a.B.e., Forum za slobodu odgoja.
Ističem da su prigodom donošenja Odluke o uvođenju Kurikuluma homoseksualne udruge izrazile veliko zadovoljstvo što je “njihov” program ušao u škole (www.queerzagreb.org), a što dodatno pojašnjava raspon, kakvoću, znanstvenu vjerodostojnost i izbor informacija koje pruža Kurikulum zdravstvenog odgoja, a što detaljnije prikazujemo i u primjerima koji slijede. Primjerice među, navedenim naslovima čak tri (pod 3, 6, 7) potječu od istih autora, pro-homoseksualnih aktivista u Republici Hrvatskoj (N. Bijelić i A. Hodžića koji je organizator konferencije transvestita i transseksualaca u Zagrebu).
Neki naslovi (npr. pod 1 i 8) jesu znanstveni po tituli autora i nakladniku, no nisu namijenjeni nastavnicima niti obrazovnome sustavu. Njihova je nakana iznijeti stavove i ideje autora, a ovdje je to govoriti o (nereproduktivnome) seksualnome ponašanju kao o pojavi, s pojmom užitka u središtu, te dati apologetski prikaz različitih pojava vezanih za seksualnost kao što su oblici ne-heteroseksualnosti, pornografije, tzv. spolno odgovornoga ponašanja i drugog. Drugim riječima, stav je ovih autora jednoobrazan i otvoreno liberalan.
Ističem kako je nedvojbeno da niti jedan od spomenutih naslova ne razrađuje zdravstvenu tematiku nego se isti isključivo bavi forimiranjem stavova mladih vezanih uz spolnost. Jasno je vidljiva i veza između preporučene literature te sadržaj i ishoda navedenih u predmetnom Kurikulumu. Dodatno naglašavam da su neke teme bez opravdanog razloga pretjerano dominantne u odnosu na sve druge teme koje su opravdane i izuzetno korisne učenicima. Neopravdano dominiraju i cijeli odgoj karakteriziraju teme poput različitosti u seksualnosti, odvajanje spola i roda, pitanja vezana uz homoseksualnost, homofobiju te nasilja u vezama.
Radionice koje su neopravdano nametnute i koje treba izostaviti:
- 1.radionice koje su neprilagođene dobi, ulaze u dječju intimu i nameću djeci seksualne sadržaje, ne poštujući pedagoške i psihološke znanstvene spoznaje o dječjem razvoju (npr. 3. r. OŠ – radionica o tjelesnim dodirima; te još neke teme predviđene u kurikulumu, a u radionicama ih trenutno nema: 5. r. OŠ – masturbacija, 6. r. OŠ – pornografija, 7.r. OŠ – homoseksualnost)
- 2.radionice koje, pripremajući teren za daljnje teme iz spolnosti, naglašavaju osjećaje i potrebe, kao jedini i najvažniji kriterij za odluke o ponašanju (npr. 5.1., 6.1., 6.2.)
- 3.radionice kojima je cilj vještina izbjegavanja pritiska i rizičnih (seksualnih) situacija, a da se istovremeno ne govori o razlozima zašto bi netko trebao ili želio pristati ili ne pristati na određeno seksualno ponašanje. Jedini kriteriji su vlastiti trenutni osjećaji i potrebe te bojazan od fizičkih posljedica (koje se navodno mogu riješiti kontracepcijom/”zaštitom”) (npr. sve radionice u 7. i 8. razredu OŠ: 7.1., 7.2., 7.3., 8.1., 8.2., 8.3., 8.4. te većina radionica za 1. i 2. razred SŠ: 1.1., 1.2., 1.3., 2.1., 2.2., 3.1.)
- 4.radionice koje kreću od, prema statističkim pokazateljima krive pretpostavke da se svi učenici nalaze u vezama i spolno su aktivni ili će uskoro biti, te ih prisiljavaju da se uživljavaju u određene intimne situacije, dok u stvarnosti učenici možda uopće nisu ili ne namjeravaju biti u takvim situacijama. Npr. osjećaju li se sva djeca ugodno u ulogama da imaju AIDS, klamidiju, koriste prezervativ? Neka djeca ne bi voljela sudjelovati u takvoj radionici i imati bilo kakvu takvu ulogu. U vježbama nagovaranja za korištenje “zaštite” nije ostavljena mogućnost da djeca izraze svoj stav da uopće ne žele spolne odnose, i zašto ih ne žele. (npr. 8.3., 8.4., 1.1., 1.2., 1.3, 2.1., 2.2., 2.3., 2.4., 3.1.)
- 5.radionice koje kao glavni aspekt neke veze stavljaju problem seksualnog nasilja u vezi, dok se zanemaruje pozitivni smisao i pozitivne oznake i motivi koju bi veza trebala imati – npr. povjerenje, prijateljstvo, rast u ljubavi i sl. (npr. 2.3., 2.4.)
- 6.radionice koje stavljaju znak jednakosti između “odgovornog spolnog ponašanja” i uporabe “zaštite”, odnosno koje promoviraju i upućuju mlade da koriste “zaštitu” (prezervative) kao rješenje problema fizičkih posljedica spolnih odnosa, dok istovremeno ne naglašavaju točne znanstvene podatke o pouzdanosti kontracepcijskih sredstava – npr. postotak pouzdanosti uporabe prezervativa, te činjenicu da od nekih spolno prenosivih bolesti (npr. HPV-a) prezervativ ne štiti (v. opširnije pod točkom 5). Dakle, rizičnim spolnim odnosima nazivaju se oni u kojima se ne koristi “zaštita”, a skriva se činjenica da su i spolni odnosi uz kontracepciju također rizični (npr. 8.3., 8.4., 1.1., 1.2., 2.1., 2.2., 3.1.)
- 7.radionice koje preuzimaju podatke o kontracepciji od interesno vezanih, sponzoriranih i znanstveno nekompetentnih izvora koji ne informiraju na objektivan način (npr. u 8.4. i 1.1. od internet stranice www.sveokontracepciji.com koja je ažurirana 2009. i 2010. godine, i izrađuje ju farmaceutska tvrtka Bayer. Stranica nema potpisane tekstove, brošure nisu potpisane, stranice su stare i nisu certificirane.)
- 8.radionice u kojima su izneseni netočni ili nepotpuni znanstveni/medicinski podaci o spolno prenosivim bolestima, kontracepciji i prirodnim metodama planiranja obitelji (npr. u 8.4. i 1.1.) – (ispravci su navedeni u točki 5. ovog teksta)
- 9.radionice koje se temelje na znanstveno neutemeljenoj tzv. rodnoj teoriji koja odvaja “spol” i “rod”, i koja je suprotna znanstvenim spoznajama s područja antropologije, psihologije, pedagogije itd. i koju su primjerice skandinavske zemlje odbacile kao neznanstvenu. Neznanstvenost te teorije osobito je vidljiva iz preporučene literature koja je dio službenog Kurikuluma. (npr. radionice za 4.r. OŠ, 5.1., 6.1., 6.2., 1.4., 2.3., 2.4., 3.4., 3.5.)
- 10.radionice u kojima je očita homoseksualna propaganda i neznanstven/aktivistički pristup homoseksualnosti, a koji je ovdje prikazan kao (jedini) znanstven (npr. 7.3., zatim 3.4., 3.5.)
- 11.radionice koje na pristran/aktivistički način uvrštavaju i definiraju mnoge teme koje se tiču spolnosti, odnosa između spolova, braka, obitelji i roditeljstva (npr. 7.3., 8.4., 1.3., 1.4., 2.1., 2.3., 2.4., 3.2., 3.3.)
- 12.radionice koje se temelje na tzv. “seksualnim pravima” koja su u kurikulumu netočno pripisana Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, dok su ta prava zapravo zaključak Kongresa seksologa. Ovdje se nameću kao (jedino) znanstveno valjana, dok u stvari predstavljaju podlogu za “znanstveno” opravdanje svih seksualnih poremećaja uključujući pornografiju i pedofiliju (npr. 3.3., 3.4., 3.5.).
Iz svih radionica vidljivo je da se na spolnost i spolno ponašanje ne gleda cjelovito, ne uvažavaju se svi aspekti ljudske osobe i njene spolnosti, već samo tehnički/tjelesni i eventualno emocionalni aspekt, a zanemaruju se voljni/razumski, etički i moralni odnosno vrijednosni aspekt. Sustavno se radi na trenutnim osjećajima i željama djece, te njihovom “pravu” na seksualni užitak, kao jedinom i glavnom kriteriju za ulazak u spolne odnose.
Podsjećamo da se na ove obostrane osjećaje i želje te seksualna “prava” pozivaju i promicatelji pedofilije, nazivajući pedofilski odnos “sporazumnim međugeneracijskim odnosom”. Naime, ignoriranjem tj. relativiziranjem vrijednosne komponente u odgoju o ljudskoj spolnosti otvaraju se vrata svim seksualnim negativnostima i nastranostima kao što su promiskuitet, prostitucija, pornografija i pedofilija, unatoč tome što su one možda u programu nominalno navedene kao negativne. Takav pristup ima nesagledive negativne posljedice za pojedinca i za društvo u cjelini.
Prijedlozi za radionice koje bi trebale biti dio 4. modula:
– svi aspekti i razlike između muške i ženske spolnosti
– muška stalna i ženska periodična plodnost; prepoznavanje znakova plodnosti kod djevojaka; povezanost hormona i osjećaja
– razlika između erekcije i seksualnog uzbuđenja; faktori koji ga povećavaju ili smanjuju; razlika između muške i ženske seksualne reakcije
– smisao i značenje veze/hodanja te svakog spolnog ponašanja; kako sadašnje ponašanje utječe na razvoj osobe i na njenu budućnost
– povezivanje općeljudskih vrijednosti uz spolnost (ljubavi, vjernosti, uzdržljivosti…); što je sposobnost za ljubav, kako se stječe
– cjelovit, potpuno predani odnos između žene i muškarca, brak
– zloupotreba spolnosti i osoba u pojavama i odnosima u kojima nema cjelovitog predanja (što uključuje i pornografiju, promiskuitet i sl.)
– aspekt stvaranja novog života kao dio i moguća posljedica svakog spolnog odnosa; poštivanje vrijednosti ljudskog života od začeća
– znanstveno utemeljene i potpune informacije o spolno prenosivim bolestima i svim metodama planiranja obitelji
Zaključno prevelika važnost se daje:
- 1)prihvaćanju razlika,
- 2)prepoznavanju i nadvladavanju spolno/rodnih stereotipova,
- 3)prikazivanju kao najboljeg načina prevencije u prenošenju spolno prenosivih bolesti upotreba zaštitnih sredstava (prezervativa); umjesto da se više vremena posveti za osvješćivanje medicinske objektivne slike o realnim rizicima za kvalitetu života i zdravlje koje donosi izbor homoseksualnog ili biseksualnog spolnog ponašanja
Neuvažavanje razina psihološkog razvoja
1. primjer: 4.modul – 5. razred (10 i 11 godina)
U ishodima se objašnjava da je masturbacija sastavni dio ljudske spolnosti i ističe se pogrešnost nekad raširenih vjerovanja o njezinoj štetnosti. Sugerira se djeci predpubertetskog razdoblja da masturbiraju jer ako to nije štetno može biti dobro došlo. Pritom se ne uvažavaju individualne razvojne i interesne razlike koje su upravo u toj dobi najprisutnije i najizraženije. Sam čin masturbiranja treba objasniti što za neku djecu tih godina može biti šokantno i traumatično.
2. primjer: 4.modul – 6. razred (11 i 12 godina)
U rubrici ishodi (točka 6) izrijekom piše: “raspraviti način na koji pornografija prikazuje ljudsku seksualnost te muške i ženske seksualne uloge”. Na razini kognitivnog razvoja djece u dobi od 11 i 12 godina potreban je zorni predložak,u ovom slučaju pornografski sadržaj što bi bila neprimjerena pedagoška metoda. Rasprava na teorijskoj razini je deplasirana jer počiva na pretpostavci da djeca te životne dobi imaju usvojene pojmove o pornografiji i pornografskim sadržajima. Ukoliko bi tome bilo tako morala bi se uključiti socijalna služba kako bi zaštitila malodobno dijete od spolnog uznemiravanja.
3. primjer za korištenje izraza (jezičnu nespretnost): 4. modul – 7. razred (12 i 13 godina)
U rubrici ishodi (točka 8) izrijekom se kaže: “prepoznati sličnosti i razlike među ljudima kada je riječ o seksualnosti”. Riječ prepoznati upućuje na izdvajanje ovih i onih skupina ljudi različite seksualnosti što djeluje nehumano i diskriminatorno. Primarno određenje čovjeka jest da je on jedinstvena i originalna osoba, a seksualnost nije bitna odrednica osobnosti na osnovu koje bi se uočavale sličnosti i razlike među ljudima.
Zaključno primjedbe:
U kurikulumu zdravstvenog odgoja pojavljuju se u nekim modulima (posebice 4.) manjkavosti. Stječe se dojam da nisu konzultirana pedagoška i psihološka znanja koja uvažavaju individualni pristup u odnosu na razvojne i interesne razlike određene kronološke dobi.
Ne poštuju se pedagoški postulati u rasporedu i obradi sadržaja “od poznatog ka nepoznatom,od bližih ka daljim ciljevima”.
Primjer: umjesto da se u 6. razredu govori o pornografiji bilo bi primjerenije progovoriti o psovci i prostim riječima kojima se spominju reproduktivni organi i seksualnost na uvredljiv i ponižavajući način.
Kurikulumom zdravstvenog odgoja promiče se holistički pristup koji u razradi sadržaja i ishoda nije prepoznatljiv.
Netočni ili nepotpuni znanstveni/medicinski podaci o spolno prenosivim bolestima, kontracepciji i
prirodnim metodama planiranja obitelji
Osvrt na nekritično promoviranje prezervativa u 4. modulu:
Tijekom 4. modula se mladima ne naglašavaju točne informacije o pouzdanosti prezervativa te da niti jedno sredstvo kontracepcije, pa tako niti prezervativ, ne predstavlja sigurnu zaštitu niti od trudnoće niti od spolno prenosivih bolesti (Weller, Davis, 2005).
Također, ne navode se podaci o neučinkovitosti prezervativa kod zaštite od zaraze humanim papiloma virusom.
Netočno što se ne navodi se da je učinkovitost prezervativa ispitivana samo kod heteroseksualnih parova.
Takođr usprkos promociji prezervativa i dalje raste broj zaraženih virusom humane imunodeficijencije /HIV/.
Prešućuje činjenica da najveći broj zaraženih HIV-om na Zapadu pripada populaciji muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima.
- a)Muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM) su visoko rizična skupina za obolijevanje od hepatitisa, Sindroma stečene imunodeficijencije (AIDS/ kopnica)[11] kao i sifilisa. U Hrvatskoj je 2007. provedeno istraživanje koje ukazuje na sljedeće: njih 4,5 posto bilo je zaraženo HIV-om, a 10,6 posto ispitanika bilo je pozitivno na sifilis, a gonoreja je identificirana kod 13,2 posto muškaraca. [12] Posebno je značajan rizik za zarazom HIV-om: Od 56 dijagnosticiranih HIV infekcija u prvih 10 mjeseci 2012. bio je u 50 slučaja vjerojatni put prijenosa homoseksualno/ biseksualni odnos, što čini 89,3 % (u 2011. 48 od 76). U 4 slučaja heteroseksualni odnos (u 2011. 23 od 76), 1 1 slučaju dijeljenje pribora za intravensko korištenje droga, te u jednom slučaju nije bilo moguće doznati put prijenosa. Ovo je porast u odnosu na ranije godine – u Hrvatskoj je od 53 slučaja dijagnosticirane HIV infekcije u 2009. godini, u 40 slučajeva vjerojatni put prijenosa je muški homoseksualni odnos (u 2008. 50 od 67). [13] Ukupno u periodu od 1985. do 2012. homo/bisex je vjerojatni put prijenosa u 54,4 % svih zaraženih HIV-om. [14] Epidemiološki podaci u SAD-u ukazuju na još nepovoljniju sliku: Najveća stopa infekcije HIV-om je u gej i biseksualnih muškaraca. Iako čine tek 2 % muške populacije SAD-a [15], njihova stopa HIV infekcije je 44 puta veća nego u heteroseksualnih muškaraca. [16] Najnepovoljniju situaciju je imao grad Baltimore, 2010. je stopa zaraze HIV-om u MSM populaciji bila 38 %.
- b)U istraživanju provedenom 2007. u Zagrebu, ustanovljena su rizična ponašanja. MSM muškarci uzimaju ilegalne droge prije seksualnog odnosa, i to otprilke njih jedna trećina. Često uzimaju marihuanu (17,3 %), amil-nitrate (7,6 %) i amfetamine (4,5 %). 3,8 % uzima droge intravenozno, 5 % ih se prostituira.
Neprihvatljivo da promiskuitet kao gorući izvor spolno prenosivih bolesti nije naveden kao problematično odnosno rizično ponašanje!!!
Navodi se literatura MEMOAIDS – evaluacija koju su proveli sami autori tog programa nije pokazala da je postignut ijedan od zadanih ciljeva te je ponovno uvođenje programa koji je po svemu neučinkovit i koji za najvažniji cilj ima nekritično promoviranje uporabe prezervativa.
Iskustva inozemnih stručnjaka također potvrđuju da ovakvi programi ne donose dobre rezultate. Edward C. Green, medicinski antropolog i viši znanstveni istraživač na Populacijskim i razvojnim studijama centra Harvard, koji je i sam više godina radio na promoviranju prezervativa i ostalih kontracepcijskih sredstava, sada smatra kako se prevencija AIDS-a ne može temeljiti isključivo na promoviranju prezervativa. Stephen J. Genuis s Odjela za porodništvo i ginekologiju Sveučilišta Alberta iz Edmontona u Kanadi u svom članku, govoreći o problematici spolnih bolesti, navodi kako niti kontraceptivi niti prezervativi nisu dali očekivane rezultate te smatra nužnim da se ponovno preispitaju prevencija i strategije kontroliranja spolno prenosivih bolesti. Uz to, govori o uspjehu preventivnih programa koji se bave primarnim seksualnim ponašanjem.
Iz svih navedenih razloga je promoviranje prezervativa u 4. modulu kao učinkovite zaštite od trudnoće i spolno prenosivih bolesti stručno i moralno upitno.
Citat iz radionice 1.1. za 1. razred srednje škole:
“Prezervativi pružaju najbolju zaštitu od HIV/AIDS-a, a i od drugih spolno prenosivih infekcija koje mogu štetno djelovati na plodnost žene i muškarca. Osim HIV/AIDS-a mogu spriječiti gonoreju, sifilis, klamidiju i trihomonijazu. Pružaju i dobru zaštitu od herpes virusa, HPV virusa, hepatitis B virusa i ostalih bolesti koje uzrokuju promjene na koži – ako su te promjene na dijelu kože koja je pokrivena prezervativom. Osobe koje koriste prezervativ pravilno i redovito pri svakom spolnom odnosu minimizirale su rizik zaraze navedenim bolestima.”
Primjedba:
- 1.Prezervativi nisu najbolja zaštita ni od koje bolesti. U istoj radionici lijepo stoji: “Apstinencija (odgađanje ulaska u spolne odnose) ili trajna uzajamno vjerna veza dvaju zdravih partnera jedine su pouzdane mjere za prevenciju spolno prenosivih infekcija.”, pa bi tome trebali ostati dosljedni. Također, treba uzeti u obzir određene tehničke probleme prilikom primjene prezervativa, kao što se puknuće (14%) i skliznuće prezervativa prilikom spolnog odnosa (15%) Prezervativi nisu “dobra zaštita od HPV virusa”. Pokazano je da je genetski materijal humanog papiloma virusa nađen u spolno aktivnih brucošica bez obzira na uporabu kondoma. Najnovije znanstvene analize i dalje dvoje o korisnosti prezervativa u sprečavanju HPV infekcija
- 2.Virusi se ne prenose samo na dijelu kože gdje se nalaze promjene. To posebno vrijedi za HPV.
Citat iz 1.1. (na kraju odlomka o HPV infekciji):
“Klinički pokusi su pokazali da, ukoliko osoba nije još došla u kontakt s virusom HPV i ako se protokol slijedi u potpunosti, cjepivo potpuno štiti od infekcije s navedenim tipovima virusa. Posljednjih desetak godina veliki dio svjetske populacije djevojčica (13 godina) cijepi se protiv HPV.”
Primjedba:
Molim da se ovo potkrijepi stručnom referencom ? Također, treba paziti da se ovakvom izjavom ne potakne lažna sigurnost u cjepivo, jer će mnogi previdjeti da cjepivo ne štiti od svih tipova virusa. Također, cjepivo nije načinjeno na temelju epidemiološke analize u Hrvatskoj, te je moguće da u Hrvatskoj dominiraju neki drugi opasni tipovi virusa protiv kojih ovo cjepivo ne štiti. Paziti koju poruku šaljemo pišući ovakve rečenice.
Citati iz 1.1.:
“Prirodne metode“ se temelje na procjeni vremena ovulacije i plodnog razdoblja te suzdržavanja od spolnih odnosa u tim razdobljima. Tu se ubrajaju:
- prekinuti snošaj (prekinuti spolni odnos prije izbacivanja sjemene tekućine);
- računanje plodnih i neplodnih dana (matematički; mjerenjem bazalne temperature tijela; praćenjem izgleda cervikalne sluzi).
Ove se metode koriste kod djevojaka (žena) koje imaju redovite menstruacijske cikluse. Nisu jednostavne i zahtijevaju disciplinu, vještinu i strpljenje. S obzirom da mnoge djevojke i mlade žene nemaju redoviti ciklus, pouzdanost prirodnih metoda nije visoka. Prirodne metode ne štite od spolno prenosivih bolesti.”
Primjedba:
- a)Prekinuti snošaj se ne ubraja u prirodne metode, jer nije prirodan.
- b)Metoda praćenja izgleda cervikalne sluzi ne računa plodne dane, već ih prepoznaje. Treba razlikovati zastarjele metode planiranja obitelji (Ogino-Knauss i temperaturna) gdje su se plodni dani zaista računali, od modernih metoda planiranja obitelji koje se temelje na praćenju osjeta na stidnici i izgleda sluzi, te jasnom i preciznom prepoznavanju plodnog razdoblja (Billingsova ovulacijska metoda, simptotermalna metoda i FertilityCare sustav).
- c)Redovitost menstruacijskih ciklusa važna je za zastarjele metode, a za moderne metode je to potpuno. Billingsova metoda je vrlo jednostavna za primjenu.Moderne metode prirodnog planiranja obitelji imaju vrlo visoku pouzdanost. Istraživanje koje je provela WHO pokazuje da je pouzdanost Billingsove ovulacijske metode 97%, no kasnija istraživanja govore da je taj postotak viši, u nekim istraživanjima viši od 99%.
Citat iz 1.1.:
Kondom je jednostavno sredstvo, lako je dostupno i ne zahtijeva posebnu pripremu ni planiranje. Koriste ga sve dobne skupine, a pouzdanost zaštite je vrlo visoka (80% ili više).”
Primjedba:
- a)Kondom nije sasvim jednostavno sredstvo, jer osim već navedene mogućnosti skliznuća i puknuća, često se navodi prigovor da kondom remeti prirodnost spolnog čina.
- b)Izjava da je pouzdanost zaštite kondomom vrlo visoka (80% i više) je sama po sebi kontradiktorna i time pogrešna. 80% nije visoka pouzdanost, dok se zna da postoje metode čija je pouzdanost iznad 97% (pilule i moderne prirodne metode).
Citat iz 1.1.:
“Hormonske pilule“ (kontracepcijske) djeluju na više načina: sprječavaju ovulaciju, djeluju na sluznicu maternice i cervikalnu sluz. Pružaju visoki stupanj zaštite od neželjene trudnoće. Uzimaju se svaki dan u razdoblju od 21 dana nakon čega slijedi pauza (7 dana) tijekom koje nastupa krvarenje. Njihova primjena zbog određenih ograničenja i mogućih kontraindikacija zahtijeva konzultaciju s liječnikom te je obvezan ginekološki pregled. Nakon procjene liječnik utvrđuje može li se i koje hormonsko kontracepcijsko sredstvo preporučiti. Osiguravaju visok stupanj zaštite od neželjenog začeća, ali ne štite od spolno prenosivih bolesti.”
Primjedba:
Zbog svog djelovanja na sluznicu maternice hormonske pilule imaju i abortivno djelovanje, time što otežavaju implantaciju zametka u sluznicu maternice. Dokaz da je to tako je i činjenica da neke žene uz pravilnu primjenu ove metode ipak postignu začeće i trudnoću (pouzdanost pilule nije 100%). Dakle, hormonske pilule nisu samo kontracepcijsko, već i abortivno sredstvo.
Korisnici pilula moraju imati pravo na ovu informaciju!
Zašto se ne navode štetni učinci kontracepcijskih pilula?
Komentar na odlomak o klamidijskoj infekciji iz 1.1:
U opisu klamidijske infekcije nedostaje podatak da Chlamydia trachomatis izaziva konjunktivitis i trahom, te da i u tom smislu može biti vrlo opasna.
Općenito za 8.4., 1.1., 1.2., 2.1., 2.2., 3.1.:
Literatura – izuzetno manjkava, posebno kad se radi o području za koje je važna dobra znanstvena i stručna podloga (način djelovanja i pouzdanost metoda zaštite od spolno prenosivih bolesti i neplanirane trudnoće)
Rodna teorija 4. modu KZO
Tema “roda i spola” nije samo dominantno zastupljena u preporučenoj literaturi već je iz samog naslova 4. modula (“Spolna i rodna ravnopravnost…”) i velike zastupljenosti navedenih sadržaja i ishoda u 4. modulurazvidno da rodna teorija predstavlja jedan od ključnih ideoloških temelja 4. modula. Primjeri ishoda:
– već u 3. r. OŠ: “opisati razliku između spola i roda”, “prepoznati spolne/rodne stereotipe u medijima”, “raspraviti spolne / rodne uloge u razredu i obitelji” i sl.
– u 6. r. OŠ:”prepoznati i raspraviti spolne / rodne stereotipe vezane uz seksualno ponašanje prisutne u medijima
– u 1. r. SŠ: “raspraviti načine prevladavanja spolnih / rodnih stereotipa”
– u 3. r. SŠ: “razlikovati pojmove transseksualnost i transrodnost”.
Mnogo poznatih činjenica govori u prilog tome da rodna teorija nije znanost već aktivistička teorija odnosno alternativni seksualni pokret, dakle ideologija. Navedeno potvrđuje i preporučena literatura za 4. modul o kojoj je bilo riječi ranije u tekstu. Neznanstvenost rodne ideologije potvrđuje i podatak da je Nordijski rodni institut, jedan od najutjecajnijih instituta za promociju rodne teorije, zatvoren krajem 2011.g. zbog dokazanog neznanstvenog pristupa. Sada, godinu dana nakon toga, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uvodi tu istu teoriju kao temelj odgojnog programa za svu djecu u Hrvatskoj. Rodna ideologija negira znanstvene spoznaje različitih znanstvenih disciplina: psihologije koja govori o prirodnim razlikama u osjećajima i načinu razmišljanja kod žena i muškaraca, antropologije (znanosti o čovjeku) koja smatra da osobu, bilo mušku bilo žensku, čini jedinstvo tijela, osjećaja, razuma i duha, te pedagogije koja smatra da je kod odgoja mlade osobe važan cjelovit i uravnotežen razvoj svih tih aspekata.
Protivno tim znanstvenim spoznajama, pobornici rodne ideologije smatraju da je spol osobe određen isključivo tjelesnim karakteristikama (genitalijama) te negiraju bilo kakvu prirodnu povezanost tijela (bioloških datosti) s osjećajima, načinom razmišljanja ili načinom ponašanja osobe. Sve te druge spolne karakteristike autori programa nazivaju “rod” i smatraju da su isključivo društveno nametnute, da predstavljaju “stereotipe”, te da se mogu svojevoljno mijenjati ili birati. “Rod” može biti heteroseksualni, homoseksualni, transseksualni, queer i sl.. Za nametanje tih društvenih stereotipa rodni ideolozi najviše krive obitelj i roditelje, a kroz ovaj sporni program djecu bi trebalo “osloboditi” tih stereotipa.
Rodna ideologija koja se promovira kroz ovaj program ne samo da je suprotna znanstvenim činjenicama, već uništava spolni identitet djece upravo u adolescenciji, u tom najvažnijem dijelu života za izgradnju spolnog identiteta. Nesigurnost i neizgrađenost spolnog identiteta opet je povezana s pojavom homoseksualne orijentacije. Tu se dodatno potvrđuje veza između rodne ideologije i aktivističkih alternativnih seksualnih pokreta, te dodatno pobija njenu bilo kakvu znanstvenu i pedagošku utemeljenost
