Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić, prodekan Fakulteta Filozofije i religijskih znanosti pater Anto Gavrić i glavna urednica portala Direktno Marja Čolak gostovali su u ovotjednoj emisiji Prvog programa Hrvatskog radija Susret u dijalogu, urednice i voditeljice Tanje Baran.
Tema emisije bila je “Božić u Hrvatskoj 2017. – vjera, politika, kultura”. Gosti su analizirali božićne poruke koje smo imali prilike čuti u hrvatskom društvenom prostoru. Što se događalo u politici, što u kulturi, jesu li poruke bile u skladbu s kršćanskom uljudbom božićnoga vremena? Kakve su vjerske poruke poslali biskupi, kako je disalo civilno društvo?
Čolak: Božićni duh naveo je ljude da promisle o duhovnosti, Bogu i činjenju dobrih djela
U anketi na početku građani su prenijeli vlastita iskustva o božićnom razdoblju, a urednici našeg portala zazvonile su dvije riječi – huškanje i komercijalizacija.
“Izvrsno je jedan građanin primijetio huškanje i konstantne podjele koje ljudima sve više smetaju. Došašće i božićno vrijeme period su kada bi to zaista trebalo staviti po strani. Što se tiče komercijalizacije, ona je u adventskom razdoblju na određeni način donijela negativne pojave poput opijanja i pretjeranog trošenja, ali je s druge strane taj božićni duh naveo neke ljude koji možda inače ne posvećuju pažnju vjeri da ipak promisle o duhovnosti i Bogu. Sve te popratne pojave navele su ih da promišljaju o Bogu i činjenju dobrih djela”, rekla je Čolak.
Kusić: Božić je uspio mobilizirati cjelokupnu zajednicu i one koji se ne osjećaju vjernicima
Akademik Kusić rekao je kako osobno ne bi htio biti tako strog prema komercijalizaciji, premda je ustvrdio i kako se “mali Isus izgubio u tom metežu…”.
“Slažem se s kolegicom Čolak da je Božić veliki kršćanski praznik, ali je na neki način uspio mobilizirati cjelokupnu zajednicu i one koji se ne osjećaju vjernicima. To je snaga Božića koji ima izvanvremenske poruke – zajedništvo, ljubav, okupljanje… Osim religijske, ima i širu dimenziju obiteljskog praznika u zapadnoeuropskom civilizacijskom krugu. Ta poruka stara 2000 godina je uspjela, a Hrvatska je postigla ravnotežu i ne bih rekao da je duhovno potpuno marginalizirana. Mise su bile posjećene i sve je prošlo u miru”, rekao je predsjednik HAZU-a.
Gavrić: Aferama se pokušava srušiti zajedništvo
Pater Gavrić rekao je da se aferama pokušava srušiti zajedništvo kada je ono izraženo.
“Imamo slučaj vjeroučitelja i vjerskog vrtića, kao da se u vrijeme Božića i adventa i radosnog ozračja pesimizam želi isticati još više”, rekao je svećenik i dodao da su se usprkos svemu ljudi sve više ispovijedali kako se Božić približavao….
U javnosti se čak pojavila poruka Stop klerikalizaciji Božića, a sve više se pozdravlja s pozdravom ‘sretni blagdani’. Voditeljicu je zanimalo ima li to smisla i znači li to da se sramimo Božića?.
“Prvi put od vas čujem da je netko protiv toga. Kada šaljem čestitke, šaljem ‘sretne blagdane’ prijateljima židovima i muslimanima. Božić je prvo vjerski praznik, ali i općekulturni fenomen našeg društva. Božićna poruka utisnuta je duboko u svakog čovjeka bez obzira na vjersku pripadnost. Božić je puno više od same vjere, on šalje svevremenske poruke koje nadmašuju sve ostale konotacije. Nema potrebe izbjegavati riječ Božić. Mi živimo u svijetu estrade i spektakla, tako da mediji nama prenose jednu stvarnost, ali postoji i druga stvarnost osim one koju vidimo u medijima”, jasan je bio akademik Kusić.
‘Slučaj vjeroučitelja iskorišten za sotonizaciju vjeronauka u školama’
Čolak je govorila o polarizaciji u odnosu prema Božiću koja se pokušava forsirati u dijelu medija i u javnosti je primijetila dva suprotna slučaja.
“Prvi je slučaj vjeroučitelja koji širi govor mržnje, objavljen prije Božića, što je nekima poslužilo kao povod za novo zazivanje ukidanja vjeronauka u školama pa i za sotonizaciju vjeronauka u školama, a posljedično i za sotonizaciju vjere i vjeroučitelja načelno, onih koji ne šire govor mržnje. S druge strane imamo slučaj djevojčice Rite koja je trebala novo srce, preživjela je transplantaciju, hvala Bogu, a na portalu smo prenijeli svjedočanstvo i zahvalu njene majke koja je uz liječnike posebno zahvalila časnim sestrama koje su, kako je rekla, pomogle i dale snagu. Poručila je i kako je četverogodišnja djevojčica kroz svoju bol i vapaj da ozdravi naučila moliti ‘Oče naš’. To je zadivljujuće”, rekla je Čolak.
Na upit kako su se mediji snalazili u izvještavanju o sekularnom i vjerničkom Božiću, glavna urednica Direktnog odgovorila je da je to variralo od medija od medija.
“Mi smo našim čitateljima tijekom božićnog razdoblja predstavili osobe koje inače vide na televiziji i slušaju na radiju, ali u jednom drugom svjetlu, tako da smo u prvi plan stavili važnost vjere u njihovom životu. Natjecateljicu vrlo gledanog showa ‘Život na vagi’ Ljube Bartulović i njezinu životnu priču predstavili tako da je njoj vjera bila važna u skidanju prekomjernih kilograma. Ona i suprug kroz taj su show plakali… Nama je u intervjuu povodom blagdana priznala kako joj djeca pohađaju vjerski vrtić, kako ona i suprug planiraju hodočašće, kako je godinama molila da joj Bog pomogne. Čitatelji su odlično prihvatili intervju jer su se poistovjetili. Drugi primjer je voditeljica Laudato TV-a Diana Tikvić koja nam je rekla da joj je vjera iznimno važna i da je kroz život vodi Isus Krist. Prijem kod čitatelja bio je nevjerojatan! Ljude smo bez huškanja predstavili tako da prezentiraju svoju vjeru”, objasnila je Čolak.
‘U stvorenoj aferi Paketići sestre su ispale žrtve, njihov rad je ocrnjen’
Pater Gavrić kao primjer neobjektivnog prikazivanja Crkve u božićno vrijeme istaknuo je i primjer vjerskog vrtića ‘Blažena Hozana’ i ‘afere’ s paketićima.
“Reportaža je napravljena senzacionalistički, a zatim su je koristili drugi mediji i stvorila se afera i negativna slika o sestrama dominikankama u tom vrtiću. Sestre su ispale žrtve jer je njihov rad ocrnjen, no obitelji znaju kakav je njihov rad, kao i roditelji koji žive dalje, a koji svoju djecu žele upisati baš tamo. Bilo mi je čudno da je taj slučaj završio u Saboru s pitanjem tko je siromašnoj djeci ukrao Božić. To su čudna pitanja, sestre su same pripremale darove, nije ministrica donijela darove za svu djecu. Uz to, roditelji sudjeluju participacijom”.
Dodao je kako su novinari snimali čak i automobile roditelja, dok se s druge strane pozornost mogla usmjeriti na druge goruće probleme poput teškog položaja teta u vrtiću.
‘Bilo bi vrlo opasno kada bi HAZU prihvaćala jedno stajalište i ideologiju’
Kusić je odgovarao i na pitanje smeta li akademicima zaista rodna ideologija kako je to ustvrdilo Znanstveno vijeće HAZU-a.
“Tu je došlo do zabune, ali u medijima i životu općenito vlada površnost. Bombardirani smo mnoštvom činjenica i nema se vremena dublje ući u neke probleme. Ovdje se radilo o izjavi jednog vijeća, a akademija ih ima 18. Jedno od tih vijeća dalo je priopćenje koje nije stav Akademije. Ona je svjetonazorski neutralna i jedna je od temeljnih institucija hrvatskog naroda i građana. Nikad se ne opredjeljuje ni dnevnopolitički ni svjetonazorski. U Akademiji postoji samo jedna Hrvatska. Bilo bi vrlo opasno kada bi ona prihvaćala jedno stajalište i ideologiju. Takvu reakciju smo očekivali, u društvu imamo ekstremne grupe na oba pola. Kada bi arbitrirali u društvu, ta bi arbitraža bila opasna, mi smo institucija koja je bila institut državnosti, održavali smo i našu kulturu i naš identitet”, poručio je Kusić.
Gavrić je dodao da je Crkva reagirala i u slučaju vjeroučitelja Bagarića i u slučaju Mercedesa te da je kritika Crkve prema sebi potrebna, ali da mediji ne prenose izjave biskupa i svećenika u tom kontekstu kao što prenose afere.
Glavna urednica portala Direktno za kraj se osvrnula koliko smo daleko spremni ići u zaštiti božićnih vrijednosti.
“Iz vlastite uredničke pozicije mogu pristupiti pozitivno i afirmativno, promovirati sugovornike i priče koje nadahnjuju i na neki način pružaju utjehu, dati odgovore koje u drugim medijima ne mogu naći i uvijek se iznova zalagati za očuvanje i okupljanje obitelji”, zaključila je Marja Čolak gostovanje u emisiji ‘Susret u dijalogu’.
Izvor: https://direktno.hr/
