Papa i pravoslavni patrijarh ukinuli međusobne ekskomunikacije (1965.)

Dana 7. prosinca 1965. godine, samo jedan dan prije završetka Drugog vatikanskog koncila, obavljeno je obostrano ukidanje ekskomunikacija između pape i carigradskog patrijarha. Podsjetimo, te ekskomunikacije bile su na snazi još od 1054. godine, kad je došlo do Crkvenog raskola između Katoličke i Pravoslavne Crkve. Neposredni povod raskola bila je rasprava o uporabi beskvasnog kruha u bogoslužju i postu na subotu početkom korizme, ali zapravo je riječ o kulminaciji višestoljetnih prijepora između istočne i zapadne kršćanske tradicije.

Ukidanje ekskomunikacija izvršili su papa Pavao VI. i carigradski patrijarh Atenagora istodobno u Rimu i Carigradu. Tom su prilikom izdali i zajedničku izjavu o žaljenju zbog događaja koji su doveli do Crkvenog raskola. Dakako, činom ukidanja ekskomunikacija raskol nije ukinut, no otvorena je mogućnost mnogo boljeg ekumenskog dijaloga.

Tko su bili posljednji ljudi na Mjesecu? (1972.)

Dana 7. prosinca 1972. lansirana je svemirska misija Apollo 17, posljednja upućena na Mjesec. Gotovo je nevjerojatno da od tada već više od 40 godina ljudi nisu nogom stupili na Mjesečevu površinu. Nekome iz 60-ih ili 70-ih godina vjerojatno bi se činilo nezamislivim da od tada pa duboko u 21. stoljeće ljudi više ne će imati priliku hodati po Mjesecu.

Ukupno su u sklopu svih Apollo misija Amerikanci šest puta sletjeli na Mjesec. U svakoj od tih misija bila su po dva astronauta, pa je ukupno samo 12 ljudi u čitavoj ljudskoj povijesti hodalo po Mjesečevoj površini. Prvi je, dakako, bio slavni Neil Armstrong, a zadnji je bio Eugene Cernan, zapovjednik misije Apolla 17. Budući da je njegov kolega ušao u vozilo za povratak prvi, Eugene Cernan je do danas ostao posljednji čovjek čija je noga bila na Mjesecu. Cernan je češkog i slovačkog porijekla. Naime, majka mu je bila Čehinja, a otac Slovak. Izvorno mu je slovačko prezime glasilo Čerňan, a to je tek kasnije amerikanizirano u Cernan.

Misija Apollo 17 postavila je i rekorde. Tako je ostvarila najduži boravak na površini Mjeseca, od čak 3 dana, 2 sata i 59 minuta (za usporedbu, prvi čovjek na Mjesecu, Neil Armstrong, nije bio niti jedan cijeli dan na površini). Također, Cernan i njegov kolega Schmitt iz Apolla 17 bili su u najdužem hodu po Mjesecu. Donijeli su na Zemlju i najveću količinu Mjesečevog kamenja – čak 111 kilograma.

Čovjek koji je ženidbom postao kralj Škotske (1545.)

Dana 7. prosinca 1545. rođen je škotski aristokrat Henry Stuart, poznat i pod titulom lord Darnley. Iako Škot, rođen je u engleskoj grofoviji Yorkshire. Ženidbom sa škotskom kraljicom Marijom Stuart, on je postao kralj-suprug Škota (engl. King Consort of Scots). Danas nije običaj da supruzi kraljica dobivaju titule kraljeva, no nekoć se i to prakticiralo. Primjerice, suprug engleske kraljice Marije Tudor postao je ženidbom s njom u 16. stoljeću također naslovni kralj Engleske (i sam je postao španjolski, a kasnije čak i portugalski kralj). Naprotiv, današnjeg supruga britanske kraljice Elizabete II. – princa Filipa – nitko ne naziva britanskim kraljem.

Henry Stuart, tj. lord Darnley, bio je sin earla (grofa) od Lennoxa. Njegova je obitelj bila katolička, ali se s vremenom sve više priklanjao protestantizmu. Henry se oženio škotskom kraljicom Marijom Stuart 1565. godine, po katoličkom obredu. Njemu je tada bilo samo 19 godina. Kraljica Marija bila je tri godine starija od njega i već je bila udovica (prvi suprug bio joj je francuski kralj Franjo II. koji je umro vrlo mlad, sa samo 16 godina). Nadalje, bila je njegova sestrična, ali takvi brakovi nisu bili ništa neobično među kraljevskim obiteljima. Ženidbom je on postao kralj-suprug Škota, ali nije imao pravo nastaviti sam vladati u slučaju smrti svoje supruge kraljice.

Henry bio je čovjek mnogo talenata. Bavio se sportom i lovom, vježbao s mnogo različitih oružja, pjevao, plesao, svirao lutnju, te govorio i pisao mnogo jezika. Međutim, bio je podložan pijančevanju i izlijevima nasilja, što ga je otuđilo od mnogih plemića na dvoru, a zatim i od supruge. Nadalje, vjerski sukob protestanata i katolika stvarao je kaos na dvoru. Henry je tako dobio previše neprijatelja te je ubijen u atentatu eksplozivnom napravom 1567. godine. Iako počinitelj nikad nije otkriven, sumnja da je Marija počinila ubojstvo bila je jedan od ključnih faktora u njenom političkom padu

.

Kako su Amerikanci objavili rat Hrvatskoj (1917.)

Dana 7. prosinca 1917. Sjedinjene Američke Države objavile su rat Austro-Ugarskoj, a time i Hrvatskoj koja je bila u njenom sastavu. Radilo se o Prvom svjetskom ratu, izrazito krvavom sukobu potaknutom ponajprije imperijalističkim ambicijama velikih sila. Ulazak SAD-a u rat bio je prijelomni događaj koji je, prema mišljenju mnogih povjesničara, odlučio o tome koja će strana na kraju pobijediti. Naime, rat je do današnjeg dana 1917. već trajao više od 40 iscrpljujućih mjeseci. Sjedinjene Države ušle su u rat relativno kasno jer je unutar njih postojao velik otpor miješanju u nešto što su smatrali europskom stvari.

Sjedinjene Američke Države nekada nisu obavljale ulogu svjetskog policajca kao danas. Dapače, nastojale su se u velikoj mjeri izolirati od ostatka svijeta, mareći u samo za sjeverni i južni američki kontinent (bila je to tzv. Monroeova doktrina). Američki predsjednik Wilson, koji je bio na čelu SAD-a u vrijeme Prvog svjetskog rata, imao je mnogo muke da uvjeri Amerikance u nužnost ulaska u rat kako bi se pomoglo demokratskim državama saveznicama (prvenstveno Ujedinjenoj Kraljevini i Francuskoj) da ih ne pobijedi carska Njemačka.

Tek nakon teških njemačkih provokacija, kao što je bio totalni podmornički rat, objavio je SAD rat Njemačkom Carstvu, a zatim i Austro-Ugarskoj. Među američkim vojnicima koji su došli na europska bojišta bio je i mladi Ernest Hemingway, koji je vozio kola hitne pomoći na talijanskom bojištu, gdje se ratovalo protiv Austro-Ugarske pod vodstvom slavnog Svetozara Borojevića.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI