Blaženi Alojzije Stepinac

225

stepinac4

Alojzije Stepinac, jedan od dramatično najznačajnijih likova Crkve tišine, Crkve u Hrvatskoj koja je bila proganjana, ušutkivana i prisiljavana na nedjelovanje, sve to od strane komunističkog režima koji je više od pola stoljeća terorom dominirao nad zemljama Istočne Europe.

Progonjen, iz kućnoga pritvora, pozivao je svoje vjernike na otpor, na odvažnost i beskompromisnu vjernost Crkvi: “Pod svaku cijenu, pa makar i po cijenu života, ako bi se to pokazalo nužnim, ostanite vjerni Crkvi Kristovoj, čiji je vrhovni pastir nasljednik Petrov”.

Tu je vjernost i sam očitovao, ako ne već smrću, a ono životom obilježenim trpljenjima i progonstvima.

Alojzije Stepinac rođen je 08. svibnja 1898., u mjestu Brezarica u župi Krašić. U sjemenište je ušao vrlo mlad, teologiju je diplomirao u Rimu, gdje je 26. listopada 1930. zaređen za svećenika.

Četiri godine kasnije, kada je imao samo 36 godina, papa Pio XI., imenovao ga je nadbiskupom koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije, dok je 1937. postavljen za titularnoga nadbiskupa zagrebačke mjesne Crkve. Kao geslo i program svoga biskupstva odabrao je redak iz Psalma 31: “In Te, Domine, speravi” (“U Tebe se, Gospodine, uzdam”)

Ostao je vjeran tome geslu, čak i u povijesnim trenucima u kojima je svako uzdanje bilo stavljeno na tešku kušnju. Znalački se suočavao s izazovima povijesti, uvijek pokazujući na Evanđelje kao jedinu obranu i jamstvo ljudske osobe, njene slobode i dostojanstva, što ih je jednopartijska ideologija, kojom su se nadahnjivali moćnici njegove zemlje, nijekala na razne načine. U njemu su zaštitnika imali svi progonjeni zbog rasističkih, nacionalističkih ili pak klasnih ideologija.

U trenutku kada je mit o rasi u Europi slavio svoje najtragičnije “liturgije” (1942.), oštro se suprotstavio riječima: “Tvrdim kako svaki narod i svaka rasa na zemlji imaju pravo na život i ophođenje dostojno čovjeka. Svi, bilo Romi ili pripadnici neke druge rase; crnci iz Afrike ili Europljani, “mrski” Židovi, kao i “nadmoćni” arijevci, imaju pravo reći “Oče nas, koji jesi na nebesima”. Ako im je Bog dao to pravo, koja ga ljudska vlast smije zanijekati?”.

Kako to pravo za one najsiromašnije ne bi ostalo tek mrtvo slovo na papiru, stavio je na raspolaganje Crkvena dobra. Na pastoralnome polju otvarao je nova župna središta, pružao odgovarajući prostor katoličkom tisku i promicao organizaciju katoličkih udruga u skladu s načelima učiteljstva Crkve, kako bi na taj način ojačale kršćanske zajednice. Svoje je propovijedi i katehezu usmjerio k ponovnom otkrivanju biblijskih izvora vjere i Crkvenoga nauka.

Jedan od ciljeva bio mu je i iskorijeniti psovke i ukinuti praksu vršenja pobačaja, pozivljući vjernike neka u Euharistiji pronađu snagu za borbu i oporavak. Često bi ponavljao: “Vjerujem kako će se Rusija obratiti i kako će na Kremlju biti podignut Gospin kip”.

Izvukao je redovništvo iz stanovite izolacije, uključujući ga u djelatan život pastorala i milosrdne ljubavi. U sukobima s različitim političkim sustavima koji su slijedili jedan za drugim u njegovoj zemlji, branio je temeljna prava ljudi, na isti način kao i slobodu i božansko porijeklo Katoličke Crkve. Čvrsto joj odan, borio se kako ne bi pala u ropstvo komunističke ideologije, niti se pak odijelila od Rima u tzv. “nacionalnu Crkvu” u službi režima, kao što su neki htjeli.

Upravo zbog vjernosti Kristu i Katoličkoj Crkvi, protiv njega je podignut politički proces, koji se okončao 11. listopada 1946., osudom na 16 godina zatvora. Sucima koji su ga osudili, rekao je: “Znajte kako je Isus Krist Bog! Za Njega sam u svakom trenutku spreman umrijeti”. Svojim je čvrstim stavom pred sucima na procesu nadbiskup Stepinac pokazao kakva je njegova kršćanska vjera – vjera u jednu Osobu, Isusa, Čovjeka i Boga, koji živi u Crkvi, svome Mističnome Tijelu, te je jamstvo života kojeg mu nitko ne može oduzeti. Trpljenja i poniženja samo su snažila njegovu vjeru, potpomognutu molitvom u kojoj je čitava Crkva bila ujedinjena s biskupom Rima.

U golemu otporu sto ga je pružao progoniteljima, samoga je sebe, kao i druge, poticao na vjernost riječima: “Gdje je Petar, tamo je Crkva!” Sve je svoje uzdanje stavio u Gospodina: “Oluja ce proći, Bog ostaje vječno!” Bio je u to uistinu duboko uvjeren.

“Moje je zdravlje krhko” – pisao je 1958., iz kućnoga pritvora u Krašiću – “i pitanje je hoću li se oporaviti. No, dobro znate, kako naša Crkva ne počiva na ljudima (iako su oni nužni), već na Kristu Gospodinu, koji ju nikada neće napustiti. On, po Svom namjesniku na zemlji, upravlja kormilo lađe, Svoje Crkve. Niti jedan vjetar ni oluja neće je uspjeti potopiti. Božji je narod sretno prešao Crveno more, pa će pod Njegovim vodstvom sretno prijeći također i crveni ocean marksizma”.

Zahvaljujući njegovoj hrabrosti i svjedočanstvu, papa Pio XII., proglasio ga je 12. siječnja 1953. kardinalom. Godine 1991. rehabilitirala ga je Hrvatska država, proglasivši proces protiv njega montiranim, a osudu nepravednom. U potpunosti je ostvario program koji je zapisao u Krašiću 29. prosinca 1956., u kućnom pritvoru: “Naši su ideali sažeti u samo jednoj riječi: “Bog! On je nas uzor, On je naš život, On je naše svjetlo na putovima ovoga zemaljskoga života”.

Svladan bolešću, koju je bio zadobio u lepoglavskome zatvoru, umro je u zatočeništvu u Krašiću, 10. veljače 1960. Sahranjen je u Zagrebačkoj katedrali. Njegov je grob mjesto neprekidne molitve i izvor milosti.

Sveti Papa Ivan Pavao II., proglasio ga je blaženim 03. listopada 1998. u Hrvatskom nacionalnom Marijanskom svetištu u Mariji Bistrici.

Ime Alojzije franačkog je porijekla, a znači: slavan u bitci.

{youtube}Sc-hrr9fecY{/youtube}

{youtube}UocMxOlQbkk{/youtube}

Pripravio: Franjo Damir K.

Objavljeno:

Zalaganje za Božju stvar

Sv. Blaž, sv. Vlaho, sv. Tripun

“Kucam na vrata vašega srca”

Isus Krist kao psihoterapeut

Kontemplativna molitva

Običaji na  Badnji dan, večer i Božić

Vrtlar

Večernji susret

Božić u Hrvata

Božić u  potrošačkoj današnjici

Povijest blagdana Božića

Neka se ispuni volja Božja – molimo!!!

A što je s nama u Došašću?

Četrnaest godina od smrti Vlade Gotovca

Četiri nedjelje Došašća

Što je Došašće?

Povijest Došašća

Dva Božja dara Portalu prije Došašća

Papa Franjo u Europskom parlamentu

Crkvena godina B

Crkve ne smiju postati burze

Gladni traže dostojanstvo, a ne milostinju

Prikazanje BDM – Gospa od zdravlja

Bojimo se Božjih iznenađenja

Neuslišane molitve

Posveta bazilika svetih Petra i Pavla

Sveti Nikola Tavelić

Mobilizacija savjesti

Svi smo sposobni sablazniti

Trebaju nam mostovi, ne zidovi

Papa i Svjetski  savez evangelika

Blaženi  Gracija Kotorski

Svi sveti srijemski mučenici

Gdje vas je dvoje, tu sam i ja

Sv. Karlo Boromejski

Bog te uzeo k sebi

Blagdan svih svetih i Dušni dan

Bog je vjeran zauvijek

Spora igra

Pijani milijarder

Sveti Šimun i Juda Tadej, apostoli

Oprostio sam svima

Sveti Demetrije

Blažena Katarina Kosača-Kotromanić

Sveti Ivan Kapistran

Deset čuda svetog pape Ivana Pavla II.

Sveti Hilarije

Bog nam je dao nebo u ruke

Salezijanski dani 2014.

Luka Evanđelist

Dan kada je poginuo Blago Zadro

Iz mene je govorio heroin

Uz svjetski dan hospicja i palijativne skrbi

Dan neovisnosti Republike Hrvatske

Sveti Franjo Asiški

Sveti anđeli čuvari

Sv. Terezija od Malog Djeteta Isusa

Sv. Jeronim, svećenik i crkveni naučitelj

Sveti Mihael, Gabriel i Rafael

Sveti Vinko Paulski

Sveti Kuzma i Damjan

Sveti Pio iz Pietrelcine

Papa Franjo ili petorica kardinala

Sveti Kornelije i Ciprijan, sveta Eufemija

Gospa Žalosna

Da mogu…

Sveti Ivan Zlatousti

Spomendan imena Blažene Djevice Marije

Ljudi – u daljini ili pored nas

Sv. Marko Križevčanin

Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja

Sveti Augustin

Rimini – 35. Meeting prijateljstva

Blažena Djevica Marija Kraljica

Sveti Pio X. – papa reformator

Marija De Mattias

Sveti Ivan Bosco

Marijino Uznesenje na Nebo

Sveti Maksimilijan Kolbe

Sveta Ivna Franciska de Chantal

Sveta Klara Asiška

Kao svake večeri

Preobraženje Gospodinovo

Gospa snježna

5. kolovoz 2014.

Gospa od anđela

Neupitni hrvatski rodoljub

Jasni glas Crkve u Hrvata

Izazovi ‘oca laži’

Sveta Marta

Sveti Joakim i Ana

Sveti Jakov apostol

Don Živko Kustić – Biografija

Sveta Brigita

Marija Magdalena

Beskućnici i siromasi u Hrvata

Sveti Ilija, prorok

Ustoličen novi mitropolit Porfirije

13. srpnja – Majka Božja Bistrička

9. srpnja – Spomendan Marije od Propetog Isusa Petković

5. srpnja – spomendan suzaštitnika Europe – Ćirila i Metoda

Međuljudski odnosi

Da li su me voljeli?

Duhovna potpora u palijativnoj skrbi

Sveti Petar i Sveti Pavao – apostoli

Svetkovina Presvetog Srca Isusovog

Rođenje sv. Ivana Krstitelja

 

 

 

 

PODIJELI