Ante Dukić, Misli

108

Ante Dukić (Jurjenići kraj Kastva, 18. listopada 1867.—Zagreb, 8. prosinca 1952.) hrvatski je književnik i omiljeni aforist. Učiteljsku školu završio je u Kopru, a od 1895. do 1905. učiteljevao je na Krku, u Kastvu, Gorici i u Samoboru. Kratko je radio u zagrebačkoj Nakladi školskih knjiga. Za službovanja na Kastavštini bio je zborovođa, skladatelj i tajnik Bratovšćine hrvatskih ljudi u Istri. U književnosti se javio 1880-ih u Našoj slozi; objavljivao je crtice i pripovijesti u zagrebačkom Obzoru i Hrvatskoj, surađivao u Narodnoj prosvjeti, Mladom Istraninu, Balkanu i drugdje. Godine 1925. objavio je roman Iz dnevnika jednog magarca, preveden na više jezika. Objavio je satiričnu pjesmu Nedužna priča o nevinom futurizmu (1926.) i aforizme Pogledi na život i svijet (1929.), objavljene i na ruskom, češkom i njemačkom jeziku. Objavio je knjigu satira i karikatura Slike i prilike (1937.) te poemu Zov Kvarnera (1944.). Neki su mu tekstovi uglazbljeni kao zborske i solo pjesme.

 

 

 

Kad opanak postane cipela, misli da je čizma.

 

Oholost i poniznost su dvije bolesti — jedna gora od druge.

 

Tko se hvali svojim bogatstvom — velik je siromah.

 

Volu i prostaku makni se s puta.

 

Ponos nije dizanje nosa.

 

Krivi ponos zatrpava čovjeka.

 

Malen — ali nikada nizak.

 

Ne drži se daleko ni od koga, i nikomu ne idi preblizu.

 

Budi malen pred sobom, da budeš veći pred drugima.

 

Neka ti svaki rad bude najsvetiji obred.

 

Uspjeh diže — a neuspjeh obara i pticu natrag u jaje pretvara.

 

Od prevelike gorljivosti može čovjek izgorjeti.

 

Uredi svoj život tako da možeš ići za svakim poslom kao na šetnju.

 

Radi neumorno — to jest — nikada do umora.

 

Ako si pušač, puši svaku drugu cigaretu.

 

Tko se u vinu kupa, u vinu se i utopi.

 

Čovjek koji nema nikada vremena, nije zdrav.

 

Tko ima pun džep, ima dva srca; tko ima prepun, nema ni jedno.

 

Ne živi za novac, i ne budi nikad bez njega.

 

Govor je zlato, a šutnja olovo.

 

Riječi se ne broje ni ne mjere, nego važu.

 

Konj i jezik rode se bez uzde.

 

Šutnja je za prazne glave najbolja kapa.

 

Daj ženi pravo, prije nego si ga sama uzme.

 

Gledaj u svakoj ženi bivše dijete i buduću staricu.

 

Tko nastoji udovoljiti ludoj ženi, luđi je od nje.

 

Imaš li birati između dviju žena, odustani od izbora.

 

Zaljubi se danju.

 

Lijepa žena bez srca — cvijet je bez mirisa.

 

Ništa ne krasi ženu kano suza i smijeh.

 

Lijepa je svaka žena, osim one koja misli da nije, i one koja misli da jest.

 

Ljubav je najbožanstvenija pjesma ljudskog srca: vječna pjesma, koja se ne pjeva, nego proživljuje.

 

Kad umjetnik ljenčari, ne gubi vremena. Kao ni vulkan kada miruje.

 

Mladost pije, starost plaća.

 

Visoki gospodin nije uvijek i veliki gospodin. A često nije ni gospodin.

 

Ne vrti se samo oko svoje osi.

 

Muke nisu muke kad su žrtva za veliku stvar.

 

Život se ne mjeri godinama, nego doživljajima. Oni daju vremenu sadržaj.

 

Neka ti se život ne vuče kao mutna voda u ravnini; nek ti skače kao bistar potok u planini.

 

Znaj se snaći u zlu — preokrenut će ti se u dobro.

 

Kad se nađeš u takvom zapletaju da ne znaš što bi učnio, ne učini ništa.

 

Kad nađeš sreću, ne traži veću.

 

Sreća nije slijepa — mi smo slijepi.

 

Junak ima u vlasti svoje strasti.

 

Nestrpljivac mnogo trpi. A tako je i pravo.

 

Pusti neispunjive želje da izgore u teb; njihov te pepeo može oploditi.

 

Divna je čovjeku sadašnjost, kad živi u budućnosti.

 

Ne jauči, nego stisni zube i upri.

 

Ne daj da te zarobi tuga. Goni ju od sebe. Ali ne vinom; nego vodom, zrakom, suncem i radom.

 

Tuga se ne utapa u vinu; u njem se ona istom nauči plivati.

 

Kada si oblačan, traži vedre ljude.

 

Život nije knjiga koja se može čitati po drugi put.

 

Najstrašnije je nesreća: tražiti ljubav — a nalaziti mržnju.

 

Slijedi pokorno svoju sudbinu.

 

Malo mjesto ubilo je mnogo velikih ljudi.

 

Odlazi iz mjesta gdje nemaš budućnosti. Obreži sebi korijenje i presadi se u bolju zemlju; ali samo dok si mlad.

 

Tko pljune na rodna vrata, tuđa će ga po petama tući.

 

Malo je zvanih, a mnogo onih koji se sami odaberu.

 

Čuvaj se onih kojima je rodoljublje zanat.

 

Naš čovjek, koji nije čovjek, ne smije biti naš.

 

Ne brini se, što ćeš po smrti ostaviti, nego komu ćeš ostaviti.

 

Gledati znači motriti stvari sa sviju strana, i u odnosu sa svim stvarima.

 

Velike stvari imaju se promatrati iz velike daljine. Izbliza se ne vide.

 

Mudrac se ni s kim ne nadmudruje.

 

Kada se čovjek prevari u računu, onda obično kaže da ga je prevarila nada.

 

Iznosi sadržinu svoje duše češće na sito.

 

Nauči se gledati sebe i kroz tuđe oči.

 

Bez čistih ruku nema čista obraza.

 

Sa svojom savješću trguju samo oni koji je nemaju.

 

Ne tiči u ono, što se tiče drugoga.

 

Ne prikazuj se nikad boljim nego jesi.

 

Ne kiti se zlatom; sam budi zlato.

 

Neka ti zakon srca i savjesti bude nad svima zakonima.

 

Mržnja srce steže, a ljubav ga širi.

 

Mrzi bližnjega svoga kao samoga sebe.

 

Dobar je u zlu bolji, a zao gori.

 

Budi dobar, ali ne predobar; jer najbolje grožđe izjedu ose.

 

Čuvaj se onoga, koji se sam nazivlje tvojim prijateljem.

 

Mudrost je znati iz svakoga zla izvući nešto dobra.

 

Nosi zlato svoga srca na sunce, da zasja i drugima.

 

Ne ponesi svoga srca u grob.

 

Kad  nekoga uvjeriš da mu nije tako zlo kako misli, učinio si mu veće dobro nego misliš.

 

Nezahvalnost je crna — ali nisu bijeli ni oni koji zahtijevaju zahvalnost.

 

Sirotinju pomaže najiskrenije sirotinja.

 

Ako hoćeš da se obogatiš, idi među siromahe.

 

U Božjoj gostioni nije se još popilo, što se nije platilo.

 

Oko za oko — dovelo bi sav svijet do sljepoće.

 

Ljubav je svjetlost i toplina.

 

Laskavac i lukavac rođena su braća.

 

Koliko laskavih prijatelja, toliko budućih neprijatelja.

 

Od svakoga možeš očekivati iskru čovještva — samo od zavidnika nikada.

 

Psi se kolju za kost — a ljudi za meso.

 

Prasci se grizu kod puna korita, a ljudi kod puna i prazna.

 

Ništa ne kažnjava zlobu kano prijezir.

 

Prezirati možeš i najsilnijega protivnika, ako si moralno nad njim.

 

Kad čovjek čini drugomu zlo, nabija mu pušku.

 

Tijelo pravednika posvećuje zemlju u kojoj je pokopano.

 

Pravo i pravednost nisu brat i sesta.

 

Ne odstupaj nikad od svoga prava; ali kad možeš, pokloni ga.

 

Čuvaj se onoga, komu su uvijek puna usta pravednosti.

 

Neka ti bude dobrota najviši zakon života.

 

Ne zovi Boga za svjedoka. On je Sudac.

 

Groblje je jedina zemlja u kojoj vlada ravnopravnost.

 

Ne boj se nikoga, i ne daj da se itko boji tebe.

 

Ne robuj javnomu mnijenju.

 

Najveći si gospodin kad si sam sebi sluga.

 

Slabić se prialgođuje prilikama, a jak ih stvara i prilagođuje sebi.

 

Velikan živi za svoje daleke i visoke interese; dok većina ljudi živi za najbliže i najniže.

 

Dok si dijete, dotle si i čovjek. I ni časa dalje.

 

Svaki će ti dan biti Božji, dok u tebi ima Boga.

 

Uzlazimo češće na Nebo.

 

Služiti svoj kruh u znoju lica svoga — nije “prokletstvo Božje”, nego blagoslov Boga Stvaraoca.

 

Strašno mora da trpi osvetljivac, kad ne može da se osveti i Bogu.

 

Ne traži Boga samo u čovjeku.

 

U čovjeku traži smo ono što čovjeka čni čovjekom. A u Bogu sve.

 

Poznaj Boga, poznat ćeš i sebe.

 

Goji vjeru svoga srca i uma svoga; jer očajno je ne imati vjere — a vapiti za njom.

 

Nepoznata su nam Pravremena Gospodnja.

 

Pomažimo Bogu stvarati svijet.

 

 

(Iz zbirki: Pogledi na život i svijet, vlastita naklada, Zagreb 1929. i Pogledi, HIBZ, Zagreb 1944.)

 

PODIJELI