STIL ŽIVOTA MODERNOGA DOBA Je li se uistinu u prošlosti živjelo zdravije?

68
U Hrvatskoj je 1950. godine prosječna starost umrlih osoba bila 45,9 godina za žene i 42 godine za muškarce, a pedeset godina poslije, točnije 2010. godine, prosječni životni vijek muškaraca bio je oko 71 godine, a žena 78 godina.

Kada se govori o zdravlju, nerijetko se čuju izjave: »Nekada se živjelo opuštenije i zdravije… Ljudi su nekada rijetko posjećivali liječnike jer su bili zdraviji… Zdravije se hranilo!!« Sve se više sluša o tome kako je nekada sve bilo zdravo. No je li to doista tako?

Kako svaka priča ima dvije strane, možda je dobro osvrnuti se na prošlost. Znanstvena istraživanja pokazuju da je prosječna dob života u zapadnoj Europi krajem devetnaestoga stojeća bila 37 godina. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije prosječni životni vijek produljio se u 21. stoljeću za pet godina na globalnoj razini. U Hrvatskoj je 1950. godine prosječna starost umrlih osoba bila 45,9 godina za žene i 42 godine za muškarce, a pedeset godina poslije, točnije 2010. godine, prosječni životni vijek muškaraca bio je oko 71 godine, a žena 78 godina. Prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku očekivano trajanje života rođenih u 2016. godini za žene je 81,3 godine, a za muškarce 74,9 godina. Prema procjenama znanstvenika u mnogim će zemljama do 2030. godine prosječni životni vijek žena biti 90 godina.

Nadalje, stopa je smrtnosti novorođenčadi 3,7 umrlih na tisuću živorođene djece, prethodnoga desetljeća iznosila je 5,3, a prije pola stoljeća stopa smrtnosti bila je 32,8. Do druge polovice 19. stoljeća samo od babinje groznice umirala je svaka deseta rodilja. Taj se postotak znatno smanjivao, a prema izvješćima UN-a globalni rizik za smrt trudnica i rodilja u posljednjih 25 godina manji je za 44 posto. Osim epidemija zaraznih bolesti koje su odnosile tisuće, a neke i desetke milijuna života (kuga i španjolska gripa), velik dio bolesti tijekom povijesti odnosio se i na način života koji je bio povezan s neznanjem ili neimaštinom stanovništva. Tako su, među ostalim, postojale brojne bolesti povezane s deficitarnom prehranom (rahitis, skorbut, beri-beri i slično), s pretjeranim i iscrpljujućim fizičkim radom, gladovanjem i brojnim drugim uzrocima koji su često oprječni današnjim uzrocima bolesti.

Viša i teža djeca
Prema novim istraživanjima stanja uhranjenosti hrvatske djece u dobi od 6,5 do 18,5 godina uočen je porast visine i težine djece u odnosu na prethodna desetljeća. Najveće razlike što se tiče tjelesne visine zabilježene su u dječaka u dobi od 13 i 14 godina te u djevojčica u dobi od 12 godina. U navedenoj dobi dječaci su u prosjeku viši 6,6 cm, a djevojčice 5 centimetara u odnosu na svoje vršnjake prije gotovo 30 godina. Kada je u pitanju tjelesna masa, najveće razlike nađene su u 16-godišnjih dječaka koji su teži 8,7 kg te djevojčica u dobi od 11 i 12 godina koje su teže 5,2 kg u odnosu na vršnjake prije tri desetljeća.
Stil života modernoga doba

Uzroci bolesti današnjega doba najvećim su dijelom vezani uz stil života, i to najviše uz one stilove koje je moguće mijenjati. Statistički podatci sveobuhvatne europske zdravstvene ankete provedene u članicama EU-a od travnja 2014. do ožujka 2015. godine na uzorku od 5000 ispitanika pokazuju da u Hrvatskoj svakodnevno ili minimalno jednom tjedno alkohol pije više od trećine muškaraca i devetina žena. Gotovo trećina muškaraca (30 %) i 20 % žena su pušači. Prekomjernu masu ima gotovo svaki drugi muškarac i gotovo svaka treća žena, a od zaista prekomjerne mase, dakle debljine, pati svaki peti muškarac i svaka šesta žena.

O nepravilnoj prehrani svjedoče i podatci iz priopćenja Državnoga zavoda za statistiku u Reviziji podataka o osnovnim karakteristikama potrošnje kućanstava za 2014. godinu. Ondje je, među ostalim, navedeno da je potrošnja kruha i peciva bila 61,3 te ostalih pekarskih proizvoda 7,8 kilograma godišnje po osobi, ne uključujući brašno i tjesteninu. Nadalje, potrošnja šećera bila je 10,7 kilograma, ne uključujući med, konditorske proizvode, čokoladu i slično. S druge strane, potrošnja maslinova ulja bila je 1,4 litre godišnje po osobi, za razliku od ostalih masnoća i jestivih ulja s prosječnom potrošnjom od 11,5 litara po osobi te ribe oko 6 kilograma godišnje. Uza sve to, neizbježan stres, manjak fizičke aktivnosti i otuđenje od prirode snažan su udar na organizam koji zahvaćaju razni oblici kroničnih nezaraznih bolesti. Među njima su vodeće srčano-žilne i respiratorne bolesti, dijabetes te zloćudne bolesti, a sve su usko povezane sa stilom života.

Kada se ne živi zdravo
U Europi, prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, 86 % smrtnosti i 77 % opterećenja bolestima uzrokovano je kroničnim nezaraznim bolestima koje su u najvećoj mjeri posljedica nezdrava stila života.
RJEŠENJE DVOJBE – Kako umrežiti nekadašnje i današnje dobro
Da, istina je, nekada je bila zdravija hrana, nezagađena pesticidima, ali je često nije bilo dovoljno. Zrak je bio mnogo čišći, mnogo se više kretalo, više se poštovala priroda i njezine zakonitosti, živjelo se u ritmu prirode. I to je bila blagodat koja je nezamjenjiva za ljudsko fizičko i psihičko zdravlje. Radilo se teško, ali nije postojao »multitasking«, kao danas, kada se odjednom obavlja nekoliko zadaća, a rad se mjeri brzinom sekunda i traženjem savršenstva jer postoji snažno natjecanje na tržištu rada. No ono što su donijele spoznaje iz područja biomedicinskih i ostalih znanosti donosi neusporedivu kvalitetu života i zdravlja u odnosu na prošlost. Nove spoznaje nude suvremene oblike dijagnostike, liječenja i oporavka i bolju kvalitetu života. Na primjer – moderna tehnologija po relativno pristupačnoj cijeni danas u Hrvatskoj omogućuje nepokretnoj osobi da govornim naredbama upravlja svojim domom, da pokretima oka upravlja računalom i slično. Što se onda može iz navedenoga zaključiti? Idealan bi bio spoj zdrave hrane, života s prirodom, ali i korištenja suvremenih dostignuća modernoga svijeta. Periodične kontrole zdravlja svakako su poželjne, no je li potrebno odlaziti k liječniku baš za svaku povišenu temperaturu, kašalj, zatvor stolice, glavobolju, kostobolju? Može li se dio simptoma rješavati dobrim starim prirodnim ljekovitim sredstvima? Trebaju li ordinacije fizikalne terapije biti pretrpane ljudima koji vježbaju? Mogu li se neke aktivnosti provoditi kod kuće? Može li umjesto antidepresiva pomoći odlazak u prirodu ili pomoć bližnjemu? Obično se traže instantna rješenja za ublažavanje nepoželjnih simptoma. A organizam katkad mora proći svoj put oporavka i potrebno ga je poštovati. Nadalje, potrebno je poticati kupnju provjerenih ekoloških proizvoda, jesti manje hrane, ali kvalitetnije, poštovati kronološki sat organizma i imati na umu da nisu samo globalni zagađivači uzrok epidemija bolesti suvremenoga čovjeka, nego je to i stil suvremenoga života.
Izvor: Glas Koncila
PODIJELI