Velebit ili velebitski masiv je najduža (145 km), ali po nadmorskoj visini tek četvrta planina u Hrvatskoj. Niži je od planina u Zagori -Dinare (1831 m), Kamešnice (1809 m) i Biokova (1762 m). Velebit je širine od 10 do 30 km, a površina mu je oko 2200 km2, a najviši vrh Vaganski vrh (1.757 m). Pripada Dinarskom gorju.
Pruža se uzduž Velebitskog kanala, dijela Jadranskog mora, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku. S kopnene strane ga okružuju Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča.
U literaturi je uobičajeno da se Velebit dijeli na:
- Sjeverni Velebit, započinje na prijevoju Vratnik i završava na prijevoju Veliki Alan iznad primorskog naselja Jablanac. Dužine je oko 30 km, a najveće širine do 30 km.
- Srednji Velebit, završava na prijevoju Baške Oštarije preko kojeg vodi cesta Karlobag – Gospić. Dužine je oko 24 km, a najveće širine do 20 km.
- Južni Velebit, završava na prijevoju Mali Alan, na staroj cesti koja spaja Obrovac i Lovinac. Dužine je oko 46 km, a najmanje širine oko 10 km.
- Jugoistočni Velebit, započinje na istom prijevoju, a završava uz kanjon rijeke Zrmanje. Dužine je oko 40 km.
Takva podjela se zasniva na zemljopisnim, morfološkim, reljefnim i biološkim posebnostima pojedinih velebitskih dijelova. Crte podjele idu duž prijevoja, preko kojih ceste spajaju unutrašnjost s priobaljem.
Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebiti Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.
Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija (Degenia velebitica) iz obitelji krstašica, prikazana na naličju kovanice od 50 lipa(prvi ju je opisao i klasificirao botaničar Arpad Degen te je i po njemu dobila ime). Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: trodijelna Lukina jama duboka 1.392 m (od visine 1.436 m do dubine od 81 m n/m) i Slovačka jama 1.320 m.
Za planinare je na Velebitu uređeno mnogo markiranih staza i puteva, koji uzdužno i poprečno povezuju okolna mjesta i planinarske domovena planini. Po svojoj posebnosti, uređenosti i posjećenosti nužno je spomenuti Premužićevu stazu koja je građena između dva svjetska rata, a povezuje Planinarski dom Zavižan, preko Velikog Alana s Oštarijskim vratima; tj. prolazi uzdužno Sjevernim i Srednjim Velebitom.
Velebit je zbog svoje veličanstvenosti jedan od hrvatskih narodnih simbola; pojavljuje se u domoljubnoj pjesmi “Vila Velebita”.
Planina predstavlja značajnu prepreku u komunikaciji sjeverne i južne Hrvatske. Uz Vratnik (698 m), najvažniji prijevoji preko kojih su sagrađene ceste su Oštarijska vrata (928 m) između Gospića i Karlobaga i Prezid (766 m) između Gračaca i Obrovca. Suvremena cestovna veza kroz Velebit ostvarena je tek 2003. otvaranjem tunela Sveti Rok. Uz obalu podno Velebita prolazi Jadranska magistrala koja je na tom dijelu poznata po velikom broju zavoja i čestom zatvaranju zbog bure tijekom zime.
Vrhovi Velebita
- Vučjak – 1644 m
- Veliki Zavižan – 1676 m Koordinate :
44°48′08.5″N 14°58′25.2″E - Mali Rajinac – 1699 m Koordinate : 44°47’39.6”N 15°00’47.4”E
- Gromovača – 1676 m Koordinate : 44°46’23.3”N 14°59’03.8”E
- Crikvena – 1641 m
- Veliki Kozjak – 1629 m Koordinate : 44°43’59.1”N 15°02’07.6”E
- Zečjak – 1622 m Koordinate : 44°42’11.4”N 14°59’21.2”E
- Šatorina -1624 m Koordinate : 44°38’51.8”N 15°02’54.4”E
- Bačić kuk – 1304 m Koordinate : 44°34’45.8”N 15°05’46.0”E
- Kiza – 1214 m Koordinate : 44°32’54.7”N 15°09’35.2”E
- Veliki Sadikovac – 1286 m Koordinate : 44°30’18.0”N 15°11’11.2”E
- Visočica – 1619 m Koordinate : 44°25 46.7”N 15°22 17.0”E
- Badanj – 1638 m
- Vaganski vrh – 1757 m Koordinate : 44°22’04.0”N 15°30’16.5”E
- Sveto brdo – 1752 m Koordinate : 44°19’43.0”N 15°34’11.0”E
- Crnopac – 1402 m Koordinate :N 44° 15’ 7.3’’ E 15° 50’ 11.6’’
Zaštita prirode
Na Velebitu se nalazi nekoliko predjela zaštićenih zakonom. To su nacionalni park Sjeverni Velebit, nacionalni park Paklenica, park prirode Velebit, mirila, Premužićeva staza, posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača, a predložene su za zaštitu i ove prašumske površine:Senjska draga, Nadžak bilo, Mali Rajinac, Veliki Kozjak, Štirovača II,Devčića tavani, Ramino korito, Dobri-bačića kuk, Budakovo brdo,Velinac i stablo obične jele.
Izvor: https://hr.wikipedia.org/
