Trka na prstenac je viteška igra koja se održava trećeg vikenda u kolovozu u Barbanu, koja je zadnjih godina postala zaštitnim znakom tog mjesta, te jedna od najpoznatijih ljetnih priredbi u Istri.
Povijest
Samuel Štoković na konju Šundo Bundo slavodobitnik je 37. trke na prstenac[1]
Prvi zapisi o trci na prstenac potječu iz 1696.godine, kada ju je organizirala mletačka obitelj Loredan (pod čijim je vlasništvu tada bio Barban) kako bi u vrijeme sajamskih priredbi privukli što više posjetitelja. Natjecatelji su većinom bili plemići i građani iz istarskih gradova koji su posjedovali konja i vitešku opremu.
Trka je, na temelju povijesnih zapisa, ponovno obnovljena 1976. godine.
Opis
Igra je slična sinjskoj alci, te je njen cilj unutar 12 sekunda u punom galopu preći stazu dugačku 150 metara te kopljem pogoditi prstenac. Prstenac se sastoji od dva koncentrična kruga međusobno spojena tako da između čine četiri polja. Pogodak u sredinu donosi tri boda, iznad sredine dva, ispod jedan i sa strane po pola boda. Pogodak i broj bodova potvrđuju suci, pred koje se jahač s prstencem na koplju mora vratiti čim se zaustavi. Svi natjecatelji stazu prolaze tri puta, te na kraju onaj sa najviše bodova postaje slavodobitnik.
Od 1995. održava se i prednatjecanje nazvano Trka na viticu.
U planu je uvrštavanje Trke na popis nematerijalne hrvatske kulturne baštine, a zatim i na popis nematerijalne svjetske baštine.
