Sveti Publije (Publius, malteški Publju), biskup i mučenik, zaštitnik Malte, rođen je na Malti oko godine 33. Prema izvještaju svetog Luke u Djelima apostolskim, Publije se pobrinuo za svetog Pavla kad je apostol kao zatvorenik brodom plovio u Rim i zbog brodoloma se prisilno iskrcao na Publijevom otoku. „Tek kad se spasismo, doznadosmo da se otok zove Malta. Urođenici su se ponijeli prema nama vrlo ljudski. Sve nas primiše k velikoj vatri koju bijahu naložili zbog kiše što je padala i zbog zime. Kad Pavao nakupi naramak suhih grana i kad ga baci u vatru, iziđe zmija natjerana od vrućine te mu se uhvati za ruku. Urođenici, kad vidješe da mu zmija visi o ruci, govorahu jedan drugome: „Ovaj je čovjek sigurno ubojica: umakao je moru i Pravda mu ne dopušta da živi.“ Ali on otrese zmiju u vatru i ne bi mu ništa zlo. A oni su očekivali da će oteći i smjesta pasti mrtav. Pošto su dulje čekali te vidjeli da mu se nije dogodilo nikakvo zlo, promijeniše mišljenje i rekoše da je bog. U onoj okolici nalazilo se imanje poglavara otoka imenom Publija, koji nas primi i tri dana ljubezno pogosti. A Publijev otac, koga je mučila groznica i srdobolja, ležao je u postelji. Pavao uđe k njemu, pomoli se, stavi na nj ruke i ozdravi ga. Poslije toga događaja počeše dolaziti i ostali bolesnici s otoka i ozdravljati. Oni nam iskazaše mnoge počasti, a kad smo odlazili, staviše u lađu sve što nam je trebalo.“ (Dj, 28, 1-10).
Prema predaji, Publije, Pavlov prijatelj, postao je kasnije prvi biskup Malte, a prema nekim izvorima, postao je kasnije i biskup Atene, kao nasljednik Dionizija Aeropagita. Umro je u Ateni oko 125. mučeničkom smrću, za progona cara Hadrijana, a po nekima oko 112, za progona cara Trajana. Maltežani ga slave kao svojeg prvog sveca. Zaštitnik je Malte i malteškog grada Floriane. Zanimljivo je da postoje i pretpostavke kako se brodolom svetog Pavla nije dogodio na Malti već na grčkom otoku Kefaloniji ili na našem otoku Mljetu. Tradicija koja u biblijskoj Meliti prepoznaje otok Maltu najviše je raširena među suvremenim bibličarima što je vidljivo iz suvremenih prijevoda Svetog pisma. Tako je prevode i današnji hrvatski prevoditelji. Prema nekim tumačenjima, maltešku tradiciju forsirali su posebice pripadnici viteškoga reda Ivanovaca, danas poznatijih kao Malteški red, koji su se na otoku Malti nastanili poslije 1530. Druga teorija, koja je prisutna u znanstvenoj literaturi, a tvorac joj je Nijemac Heinz Warnecke, nema brojne sljedbenike, osim u Grčkoj, a zastupa mišljenje da je biblijska Melita grčki otok Kefalonija. Treća teorija, koja zastupa mišljenje da je biblijska Melita hrvatski otok Mljet u Jadranskom moru, zapravo je najstarija. Spominje se u mnogim vjerodostojnim zapisima i književnim djelima, od VI. stoljeća do današnjih dana. Prema toj teoriji i današnji zaštitnik, sveti Publije, bio bi na neki način naš zemljak i hrvatski svetac. Uostalom, svi naši sveci, proslavljeni sljedbenici Krista Gospodina, pripadaju cijeloj Crkvi, svim njezinim vjernicima i svim narodima na kugli zemaljskoj.
Izvor: http://www.zupajastrebarsko.hr/
