Vrata su ipak ostala odškrinuta, iako je mons. Želimir Puljić, dan nakon svoje ‘pomirbene’ izjave, rekao da bi bilo pametno i razborito odgoditi ratifikaciju Konvencije
“Ako interpretativna izjava bude imala svoju pravnu podlogu, onda ne treba previše strahovati. To nisam prihvatio zdravo za gotovo, ali sam prihvatio kao ozbiljnu stvar koja će ići zajedno s konvencijom, s ratifikacijom.
I kako sam razumio, ona će biti sastavni dio zakona kojim će se usvojiti ratifikacija. Ako bude većina prihvatila. Ako to prihvati, onda je to jedna određena zaštita i prikladna ograda.”
Tim je riječima zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, monsinjor Želimir Puljić, u srijedu, u emisiji “Znakovi vremena” Hrvatskog katoličkog radija, prokomentirao Vladinu interpretativnu izjavu uz Istanbulsku konvenciju, u kojoj decidirano stoji da ona “ne sadrži obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka” te da “nema za cilj priznavanje trećeg spola”.
Odgoditi ratifikaciju
Time je Puljić, činilo se u prvi mah, odšrkinuo vrata mogućnosti da Crkva u Hrvata na koncu ipak ne bude kontra ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji.
‘Znanstveno i kritički’
To, međutim, precizirao je dan poslije monsinjor Puljić, ne znači da su hrvatski biskupi kapitulirali. Upravo suprotno: Crkva traži odgodu ratifikacije jer bi ona, prema Puljićevu mišljenju, “mogla izazvati veliku štetu narodu i državi”.
– Bilo bi pametno i razborito odgoditi ratifikaciju Konvencije i otvoriti prostor za istinski dijalog u hrvatskom društvu, bez političkih ili medijskih pritisaka – poručio je u četvrtak poslijepodne zadarski nadbiskup. Istaknuvši da “tako važnoj stvari treba pristupiti hladne glave, znanstveno i kritički”. I organizirati neovisni znanstveni skup na kojemu bi pravni stručnjaci utvrdili ima li popratna izjava koju je Vlada pridodala Istanbulskoj konvenciji pravnu snagu ili ne.
Vrata su, dakle, ostala odškrinuta, a to je, po svemu sudeći, bio i cilj premijera Andreja Plenkovića koji je uoči i tijekom uskrsnih blagdana obavio niz razgovora s vodećim ljudima Katoličke crkve u Hrvatskoj ne bi li im, iz prve ruke, predstavio argumentaciju s kojom će u Saboru braniti ratifikaciju Konvencije.
S nadbiskupom Puljićem razgovarao je na Veliki četvrtak, tijekom svojeg boravka u Zadru. Susret hrvatskog premijera i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije održan je u Salonu Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević”. U razgovoru je Plenković osobno jamčio da će Vlada poštovati interpretativnu izjavu, te da će ona postati dio zakona o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Drugim riječima, da će se konvencija isključivo vezati uz zaštitu žena od nasilja, te da ni na koji način neće značiti uvođenje rodne ideologije u Hrvatsku.
Plenković je na Hvaru posjetio biskupa Slobodana Štambuka, na Uskrs je s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem prisustvovao misi koju je u zagrebačkoj katedrali predvodio kardinal Josip Bozanić, a razgovarao je i s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj monsinjorom Giuseppeom Pintom. To je odmah podgrijalo spekulacije da iza omekšavanja stavova hrvatskih biskupa stoji pritisak Vatikana.
Treba još vremena
– Tom interpretativnom izjavom otklonili smo u cijelosti sve zabrinutosti i strahove koji postoje kod dijela hrvatskih birača. Mislim da ste to mogli čuti i u izjavi nadbiskupa zadarskog i predsjednika HBK-a monsinjora Puljića. Važno je da Vlada prepoznaje što je važno i bitno za zaštitu žena od nasilja u obitelji, ali isto tako i da se ovom izjavom otklanja bilo kakve strahove jednog dijela naših sugrađana i birača. I mislim da sada svi oni koji su imali određene dvojbe mogu jasno prepoznati što je, zašto i na koji način Vlada napisala u interpretativnoj izjavi koju će Sabor usvojiti – poručio je premijer Plenković u četvrtak nakon sjednice Vlade, a prije nego je Puljić pojasnio svoje riječi.
Ministra uprave Lovru Kuščevića raduje, pak, što Crkva razmišlja:
– Mislim da je Istanbulska konvencija u interesu svih Hrvatica i Hrvata Republike Hrvatske i bit će mi drago ako se postigne širi društveni konsenzus i na tu temu – zaključio je Kuščević.
No, naknadna nadbiskupova interpretacija pokazala je da konsenzus još nije postignut. I da će za njega očito još trebati vremena.
Hrast i dalje tvrd
– Interpretativna izjava nema i nikad neće imati pravnu snagu kao što je ima konvencija, koja je međudržavni ugovor. To su pokazala iskustva Poljske i Italije i u tome ni Hrvatska neće biti iznimka – decidiran je u izjavi za Slobodnu Dalmaciju predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić.
– Jasno da je premijer krenuo u komunikaciju s Crkvom nakon odluke na Vladi. Da on želi stvarnu komunikaciju s Crkvom, on bi išao u dijelog prije odluke na Vladi. Zato ova interpretativna izjava ima za cilj samo popravljanje imidža – tvrdi Ilčić.
On ističe da je svojedobno predlagao Plenkoviću da Hrvatska pokrene u Vijeću Europe proces izmjena i dopuna same konvencije i dobije potporu ostalih zemalja.
