DON BOSCO – MISLI

416

Don Bosco – Misli

  • Autor: Teresio Bosco (priredio)
  • Naslov: Don Bosco – Misli
  • Biblioteka: “Nadahnuća“, knjiga 18
  • Mjesto i godina izdanja:
  • Zagreb, 2003.
  • Format: 11 x 19,5 cm
  • Opseg: 189 str.
  • Cijena: 60 kn
  • ISBN 953-6055-85-6

.

Uvod

Na stranicama ove knjige sakupljeno je oko 1500 don Boscovih misli. One donose jasne poglede kojima je odredio svoj genijalni “odgojni sustav”, temeljne odrednice redovničkog života koje je postavio Salezijanskoj družbi u nastanku, jednostavne upute za kršćanski život što ih je napisao za svoje mlade te njegova osobna uvjerenja svećenika i kršćanina koja je očitovao u svakom trenutku svog života: kad je govorio s učenicima, bivšim učenicima, suradnicima i prijateljima. U ovim višeznačnim ali jednostavnim mislima moguće je otkriti don Boscov “kršćanski mentalitet” kojim je on promatrao najrazličitiju “životnu svakodnevicu”, od novca do duhovnih zvanja.

“Moj život je posvećen dobrobiti siromašne mladeži”

Misli don Bosca, knjiga je koju je priredio Teresio Bosco služeći se s osam publikacija o Ivanu Boscu, od njegovih vlastitih do onih koje su o njemu napisane. Kao što se zna, Ivan Bosco osnivač je Salezijanske družbe za koju je napisao i pravila kršćanskog života. Rođen je 16. kolovoza 1815. u zaseoku Becchi u talijanskoj općini Castelnuovo d’Asti. Godine 1874. u snu Bog otkriva Ivanu Boscu poslanje da brine za napuštene mlade i one koji su krenuli krivim putem u životu. Valja se prisjetiti da je rođen u drugom braku oca Franje. Zbog nesuglasica s bratom Antunom koji mu nije odobravao želju za školovanjem, bio je prisiljen proći trnovit put najamnika u štali da bi potom počeo učiti kod starog svećenika don Calossa, a nakon njegove smrti i u javnoj školi u Castelnuovu. Već 1832. među školarcima osniva Društvo veseljaka, a društvu je program lakonski jezgrovit. Sažimaju ga dvije točke: 1. Savjesno obavljati svoje kršćanske i đačke obveze. 2. Biti veseo. Godine 1835. oblači kleričko odijelo i odlučuje postati svećenik, godine 1841. zaređen je za đakona, a iste se godine upisuje i na Crkveni konvikt svetog Franje Asiškog da bi se usavršio u teologiji. U Torinu upoznaje težak problem siromašnih i napuštenih mladih ljudi koji su bili prve žrtve industrijske revolucije koja je zahvatila i taj i danas grad poznat kao sjedište koncerna “Fiat” obitelji Agnelli. Nakon podosta seljenja 1847. osniva udruženje angažiranih mladića u Družbicu svetog Alojzija. Te iste godine prvi put objavljuje knjižicu Giovane provveduto ili na hrvatskom Opskrbljeni mladić. Zabilježeno je da je godinu nakon toga odbio poziv da se prikIjuči političkim manifestacijama izjavljujući “Ni sada ni u buduće ne želim se baviti politikom”. Stalno radeći s mladima, 1850. osniva u oratoriju Društvo za uzajamnu pomoć mladih radnika. Godinu dana poslije potpisuje prve ugovore o naukovanju za svoje mladiće i tim ga se činom može smatrati začetnikom sindikalnog organiziranja i zaštite mladih naučnika. 1853. pokreće Letture Cattoliche (Katoličko štivo) u čijim mjesečnim knjižicama poučava puk kršćanskom životu. Istodobno u njegovu oratoriju s radom počinju prve strukovne radionice i interne škole. Godinu dana poslije četvorici mladića predlaže osnutak salezijanaca koji bi se trebali zauzimati za “ljubav prema bližnjemu”. Dana 5. ožujka 1855. Mihael Rua pred don Boscom polaže zavjet siromaštva, čistoće i poslušnosti i postaje prvi salezijanac. Don Bosco 1857. počinje pisati Pravila Salezijanske družbe. Nakon krvave bitke kod Solferina 1859. don Bosco zapisuje kako je rat grozna stvar i kako je posvemašnja suprotnost ljubavi. S još sedamnaestoricom istomišljenika 18. prosinca 1859. službeno ustanovljuje Salezijansku družbu koju nakon deset godina odobrava i Sveta Stolica. Te godine don Bosco pokreće Biblioteku talijanske mladeži kako bi mladima ponudio domaće stare i tada suvremene klasike, a pri tom ispravlja dijelove koji su prema njegovoj prosudbi neprimjereni njihovu odgoju. Objavljujući svaki mjesec jednu knjižicu, od 1869. do 1885. tiska 204 sveska. Godine 1876, uz odobrenje Vatikana osniva granu salezijanske obitelji Salezijanske suradnike kojima je posao da pomažu Crkvu, biskupe i župnike promičući dobro u duhu Salezijanske družbe. Prvi salezijanski misionari 1879. dolaze u Patagoniju, a misionarima je 1885. uputio i tri poznata pisma o odgojnom sustavu upravo pod nazivom “Tri pisma salezijancima u Americi”. Godine 1887. već narušena zdravlja odlazi u Rim na posvetu bazilici u čast Srcu Isusovu koju je sam pomogao sagraditi. U zoru 31. siječnja 1888. don Bosco umire.

Kako ste i primijetili, ova nas knjiga upravo na način koji sam prihvatio u prikazu ove knjige, dakle kronološki vrlo iscrpno, po godinama i mjesecima, postupno upoznaje sa životom ovog znamenitog kršćanskog učitelja i utemeljitelja družbe koja i danas posebnu pozornost posvećuje mladima, njihovu odgoju i školovanju. Naravno, početak školske godine dobra je nakana da prikažemo ovu knjigu koja je zapravo, osim ovakvog uvoda, pravi mali kompendij misli ovog znamenitog čovjeka. Mnoge su od njih lucidne i svevremenske, a u vrijeme prevlasti slike nad pisanom riječju prednost ove knjige u neravnopravnoj utakmici s vizualnim medijima upravo je u kratkoći tih probranih misli koje, rekao bih, podulje odzvanjaju u svačijoj čitanju i mislima sklonijoj glavi. Veliko životno iskustvo podloga su tim don Boscovim mislima i ponajbolje su mu upravo takve iznikle ne iz knjiških okvira nego iz životne zbilje. Dopustite da vam izdvojim pone¬ku sa željom da posegnete za knjigom koja ih sadrži mnogo više i kojima nije potrebno nikak¬vo tumačenje. Misli don Bosca jezgrovite su i lako razumljive, pisane za njegove jednostavne mladiće isto takvim jezikom. Priređivač je te misli složio po abecednom redu pa je tako primjerice za ambiciju don Bosco zapisao kako pohvale dru¬gih ne služe ničemu osim da vas učine ambicioz¬nima i oholima, dodajući pritom “budimo ambi¬ciozni, ali u spasavanju duša svojih žrtava”. Ili kao podsjetnik učiteljima: U “preventivnom sustavu” mlade valja, koliko je to moguće, okružiti ljubaz-nom prisutnošću za vrijeme odmora u školi, na poslu; ohrabruje ih se dobrohotnim riječima, a ne čim pokažu da zaboravljaju svoje dužnosti. Ostaju im lijepe uspomene te se sjećaju dobrih savjeta. “Savjetujući svoje asistente, kako ih je na¬zivao poručuje im da je najvažnije da budu točno na mjestima na kojima se okupljaju mladi za od¬mor, školu, posao, igru i slično. Potrudi se da te mladići upoznaju i da ti njih upoznaš tako što ćeš biti među njima kad god je to moguće. Za svoj preventivni sustav napisao je kako je bitno da se odgajanici upoznaju s propisima, a zatim se nad njima bdije tako da ih uvijek motri ravnateljevo ili asistentovo budno oko; oni pak neka govore kao ljubazni očevi, neka ih u svakoj prigodi vode, savjetuju i dobrohotno ispravljaju, a to zapravo znači: učiniti da odgajanicima bude moralno nemoguće pogriješiti. Nemojte djelovati u šali ili ljutnji, kaže on, jer ćete tako izgubiti svoj autoritet. Besposličenje je, kaže Duh Sveti, otac svih mana, a rad im se svima suprotstavlja i sve ih pobjeđuje. Ljubaznost u govoru, djelovanju i opominjanju osvaja sve i svakoga. Rado podnosi tuđe nedostatke ako želiš da drugi podnose tvoje. Bez čistoće svećenik, klerik je nitko i ništa. Rekreacija je izvrsno sredstvo za očuvanje čistoće. Kad vidim mlade kako su zauzeti igrom, siguran sam da im đavao ne može ništa. Zapamtite da se đavao boji radosnih ljudi. Kad dođem u (salezijansku) kuću i čujem da imaju posla, onda sam miran. Gdje ima posla, nema đavla. Ne gubite vrijeme, činite dobro, što više dobra, ne ćete se kajati zbog toga. Radujte se i činite dobro, a vrapce pustite da cvrkuću. Eto od mene toliko, a knjiga nudi još mnogo više probranih misli velikog učitelja mladih. Na početku još jedne nastavne godine izvrsno štivo i za mladež i za starež, što bi Kušan rekao.

Boris Rotar (“Glasnik Srca Isusova i Marijina”, 10/2001).

Sadržaj

  • Predgovor
  • Glavni događaji u don Boscovu životu
  • A kao anđeli, apostolat
  • B kao blagost, Bog
  • C kao Crkva
  • Č kao časoslov, čistoća
  • D kao dobro, don Boscov odgojni sustav
  • E kao Evanđelje
  • F kao Franjo Saleški
  • G kao glazba, govor
  • H kao hladnoća, hrabrost
  • I kao igra, ispovijed
  • J kao jakost, jubilej
  • K kao Kćeri Marije Pomoćnice, kreposti
  • L kao Laku noć
  • LJ kao ljubav
  • M kao Marija, milost
  • N kao napor, novaci
  • O kao obrazovanje, oratorij
  • P kao plemenitost, prijatelji
  • R kao radost, razboritost
  • S kao salezijanac, sreća
  • Š kao šutnja
  • T kao trpljenje
  • U kao učenici, ustrajnost
  • V kao vjera, vrijeme
  • Z kao zahvalnost, zvanje
  • Ž kao život, žurba
PODIJELI