Vjenčanje cara Franje Josipa i carice Sisi (1854.)

Dana 24. travnja 1854. vjenčali su se u Beču austrijski car Franjo Josip I. i bavarska princeza Elizabeta, poznata po nadimku Sisi. Njih su se dvoje upoznali prethodne godine. Zanimljivo je da je Elizabeta bila Franji Josipu sestrična (majke su im bile sestre), ali takva vjenčanja u to vrijeme nisu bila neobična u višim slojevima društva.

Majka Franje Josipa željela je da se njezin sin uda za Elizabetinu stariju sestru Helenu pa je dogovorila sastanak u Bad Ischlu, poznatom austrijskom ljetovalištu u Alpama. Helena je doputovala s majkom i mlađom sestrom, 15-godišnjom Elizabetom.

Franji Josipu bile su tada 23 godine i kad je ugledao Elizabetu odmah se zaljubio. Propustio je zaprositi Helenu i prkosno rekao majci da će se oženiti ili Elizabetom ili će ostati samac. Pet dana kasnije objavljene su zaruke Elizabete i cara. Vjenčali su se 1854. godine, kad je njoj bilo samo 16 godina, u crkvi sv. Augustina u Beču.

U toj crkvi pokraj bečkog carskog dvora tradicionalno su se održavala carska vjenčanja, Tamo se udala i Marija Terezija, a i Marija Lujza za Napoleona. Ta dinastička crkva sadrži urne sa srcima čak 54 preminula habsburška vladara i nadvojvode.

imljene pomoću teleskopa moguće je pogledati na poveznici (na engleskom): http://hubblesite.org/images/gallery

Sin bizantskog cara koji je postao talijanski markiz (1338.)

Dana 24. travnja 1338. godine umro je talijanski markiz vrlo neobičnog podrijetla. Naime, markiz Teodor I. od Montferrata bio je zapravo sin jednog bizantskog cara – Andronika II. Paleologa. Pripadao je, dakle, znamenitoj dinastiji Paleolog, koja je vladala Bizantskim Carstvom od 1259. do 1453. godine. Bila je to najduže vladajuća od svih bizantskih dinastija, a ujedno i posljednja koja je vladala Bizantom prije nego su Osmanlije zauzeli Carigrad.

Teodor je, dakle, imao vrhunsko, carsko podrijetlo. Markiz u Italiji postao je po svojoj majci, koja je bila iz talijanske dinastije Aleramici, koja je stoljećima vladala markizatom (markgrofovijom) Montferrat. Taj se posjed nalazio otprilike u trokutu između Torina, Milana i Genove. Teodorov ujak (majčin brat) bio je posljednji muški potomak dinastije Aleramici, pa je Teodor naslijedio titulu markiza od Montferrata i pripadajuće zemljišne posjede u Italiji.

Od Teodora pa nadalje markizi od Montferrata bili su iz dinastije Paleologa, i to sljedećih više od dva stoljeća. Čak i kad su Palelozi izgubili bizantsko carsko prijestolje, montferratska grana nastavila je vladati u Italiji.

U New Yorku otvorena najviša zgrada na svijetu (1913.)

Dana 24. travnja 1913. otvorena je u New Yorku tadašnja najviša zgrada na svijetu – Woolworth Building. S visinom od 241 metra ta je zgrada bila najviši neboder na svijetu od 1913. do 1930. godine. Danas je Woolworth Building stara preko 100 godina i ima status američkog nacionalnog povijesnog spomenika.

Zgradu je dao izgraditi bogati Frank Winfield Woolworth, osnivač trgovačkog lanca poznatog po trgovinama u kojima se roba prodavala za 5 i 10 centi, i to na samoposlužni način. Zgradu je projektirao znameniti arhitekt Cass Gilbert, jedan od ranih zagovornika gradnje nebodera.

U svoje vrijeme, prije stotinjak godina, Woolworth Building bila je svojevrsno svjetsko čudo. Naime, bila je gotovo dvostruko viša od velikih europskih katedrala iz srednjeg vijeka. Slično gotičkim katedralama, bila je izvedena u neogotičkom stilu, s mnogo šiljatih elemenata i sa specifičnim ukrasima na fasadama. Woolworth Building čak je prozvana katedralom trgovine (jer joj je vlasnik bio trgovac Frank Winfield Woolworth).

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI