Prva upotreba helikoptera u vojnim operacijama (1944.)

Dana 22. travnja 1944. prvi je put u povijesti helikopter sudjelovao u vojnim operacijama. To se doista može doimati prilično kasnim početkom upotrebe helikoptera, budući da su se avioni koristili u vojne svrhe još od 1911. (te su godine Talijani upotrijebili prve vojne avione u Libiji).

Prva helikopterska akcija sastojala se od spašavanja posade srušenog aviona na Azijskom ratištu. Naime, četiri saveznička vojnika zaglavila su nakon što im se srušio avion kod neprijateljskog (japanskog) područja. Poručnik Carter Harman iz američke Prve zračne komandoske skupine (engl. 1st Air Commando Group) poletio je po njih helikopterom tipa Sikorsky R-4.

Helikopteri Sikorsky R-4 bli su prvi masovno proizvedeni helikopteri u svjetskoj povijesti i prvi koji su ušli u upotrebu kod američke vojske. Imali su samo dva sjedala, a pri polijetanju su mogli biti teški do 1170 kg, što otprilike odgovara današnjem prosječnom automobilu. Za helikopter je to prilično malena masa, a još je zanimljivije da je motor u toj letjelici imao samo 200 konjskih snaga (današnji Sikorsky CH-53E Super Stallion, primjerice, ima preko 13.000 KS). Ipak, helikopteri Sikorsky R-4 mogli su već letjeti brzinom do 120 km/h, a maksimalna visina bila im je čak oko 2400 metara.

Dakako da je poručniku Harmanu bilo prilično teško prevesti četvero unesrećenika, s obzirom da su u helikopteru bila samo dva sjedala, od čega je jedno bilo za pilota. Ipak, uspjelo mu je, i to u samo dvije vožnje. Naime, odjednom je vozio po dvojicu unesrećenika.

Laura Martinozzi – nećakinja kardinala Mazarina (1635.)

Dana 22. travnja 1635. vjerojatno (negdje se navode drugi datumi) je rođena Laura Martinozzi, najstarija od sedam nećakinja kardinala Mazarina, svojevrsnog francuskog prvog ministra (premijera). Kardinalove nećakinje bile su Talijanke kao i on, no doselile su se u Francusku i ondje stekle golem utjecaj.

Uspjele su se izrazito dobro udati, sve redom za prinčeve i vojvode. Tako se Laura, kao najstarija, tj. prvorođena od njih sedam, udala za vladajućeg vojvodu od Modene i Reggia – Alfonsa IV. iz znamenite dinastije Este. On je posjedovao nezavisnu državu smještenu u Italiji, otprilike između rijeke Po i Ligurskog mora, a prijestolnica mu je bila u Modeni.

Laura Martinozzi rodila je kao vojvotkinja od Modene i Reggia dvoje djece, sina Francesca koji je kasnije naslijedio vojvodstvo i kćer Mariju, koja je postala kraljicom Engleske, Škotske i Irske. Ta je Marija od Modene, Laurina kći, bila upravo i posljednja katolička kraljica u britanskoj povijesti  (nju i njenog supruga Jakova II. iz dinastije Stuart istjerali su iz Engleske u tzv. Slavnoj revoluciji 1688. godine).

Ostale Mazarinove nećakinje udale su se za vojvodu od Mercœura i Vendômea, princa od Contija, princa Colonnu, grofa od Soissona, vojvodu od La Meillerayea i vojvodu od Bouillona. Znameniti vojskovođa Eugen Savojski bio je sin jedne od Mazarinovih nećakinja.

Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj (1990.)

Dana 22. travnja 1990. održani su u Hrvatskoj prvi višestranački parlamentarni izbori. Hrvatska je tada još bila u sastavu SFRJ kao Socijalistička Republika Hrvatska (SRH). Političke stranke bile su formalno priznate tek dva mjeseca prije (2. veljače 1990. godine).

U predizbornoj kampanji najuočljivije su bile tri snage: Tuđmanova Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), vladajući Račanov Savez komunista Hrvatske (koji je svome imenu dodao Stranka demokratskih promjena – SDP) i Koalicija narodnog sporazuma (KNS), u koju su ušli HSLS, HKDS, SDSH i HDS, a na čelu su joj bili nestranački Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar.

Na izborima je pobijedio HDZ, osvojivši 42 % glasova i 58 % zastupničkih mjesta. Razlog takvoj razlici u postotku bio je većinski izborni sustav (za razliku od današnjeg razmjernog). Druga stranka po snazi bio je SKH-SDP s 26 % osvojenih glasova i 30% zastupnika, dok je treća bila Koalicija (KNS) s 15 % glasova i 5,9 % zastupničkih mjesta.

Georg von Khevenhüller – koruški graditelj Karlovca (1533.)

Barun Georg von Khevenhüller, austrijski aristokrat i vojni zapovjednik koji je odigrao veliku ulogu pri izgradnji Karlovca, rođen je 22. travnja 1533. godine. U tom je kontekstu o Georgu von Khevenhülleru pisao i Miroslav Krleža, autor pjesme o njemu u sklopu Balada Petrice Kerempuha. Barun Georg von Khevenhüller vršio je od 1565. do 1587. funkciju zemaljskog kapetana (njem. Landeshauptmann) Koruške.

Von Khevenhüller stekao je dvorce Hochosterwitz i Wernberg u Koruškoj i dogradio ih je. Riječ je o velikim i impresivnim dvorcima smještenima na uzvisinama (dvorac Hochosterwitz nalazi se, dapače, na vrlo strmom i markantnom brijegu).

S Karlovcem i hrvatskim zemljama bio je barun Georg von Khevenhüller povezan zbog činjenice da su koruški i kranjski staleži preuzeli na sebe obvezu financiranja obrane Hrvatske krajine od Osmanlija. U tom je smislu sagrađena jaka tvrđava Karlovac, smještena kod utoka Korane u Kupu (nedaleko se nalaze i rijeke Mrežnica i Dobra pa danas šire područje Karlovca leži na čak četiri rijeke).

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI