Sprovod indijanske princeze Pocahontas u Engleskoj (1617.)
Indijanska princeza Pocahontas pokopana je 21. ožujka 1617. u Engleskoj. Njena životna priča vrlo je neobična jer spaja djetinjstvo među sjevernoameričkim Indijancima, brak s engleskim doseljenikom, pa i prisustvovanje svečanostima na kraljevskom dvoru u Londonu.
Pocahontas je rođena kao kći indijanskog poglavice Powhatana, čije je pleme živjelo na području današnje američke savezne države Virginije. Engleski doseljenici zarobili su mladu Pocahontas u vrijeme kad joj je bilo oko 18 godina. Tijekom boravka u zarobljeništvu ona je krštena, a dobila je ime Rebecca. Godine 1614. udala se za engleskog kolonijalnog doseljenika Johna Rolfea. Dobila je s njim i sina, imenom Thomas Rolfe.
Brak između Pocahontas i Johna Rolfea navodno je predstavljao prvi zabilježeni primjer međurasnog braka u Sjevernoj Americi. Kao Rolfeova supruga, Pocahontas je nosila ime Rebecca Rolfe. Zajedno sa suprugom i sinom otputovala je 1616. u Englesku. Ondje je upoznala čak i vladajućeg britanskog kralja Jamesa I., a prisustvovala je i svečanostima u kraljevskoj palači Whitehall.
Kad su se trebali vratiti u Ameriku, Pocahontas je u Engleskoj naglo umrla, vjerojatno od neke zarazne bolesti. Bilo su joj samo 22 godine. Pokopana je kod crkve sv. Juraja u Gravesendu. Mjesto Gravesend nalazi se na rijeci Temzi, između Londona i mjesta na kojem ta rijeka utječe u more.
Prvi put oko svijeta balonom bez slijetanja (1999.)
Dana 21. ožujka 1999. dovršen je prvi obilazak svijeta balonom bez stajanja. Izvršili su ga Bertrand Piccard i Brian Jones u balonu Breitling Orbiter 3, preletjevši više od 40.000 kilometara oko zemaljske kugle. Radilo se o balonu kombiniranog tipa, koji se osim uzgona pomoću toplog zraka za let koristio i uzgonom dobivenim pomoću odjeljka s helijem. Takvi su kombinirani baloni najbolji za duga putovanja, jer im helij olakšava uzgon i štedi gorivo, a sustav za grijanje zraka omogućava im razmjerno laku korekciju visine.
Breitling Orbiter 3 tijekom leta oko svijeta dosezao je nadmorsku visinu od gotovo 12.000 metara, a kretao se mjestimice brzinom većom od 220 kilometara na sat. Pri maksimalnoj napuhanosti bio je Breitling Orbiter 3 visok čak oko 55 metara. Nakon spomenutih 40.000 kilometara leta Bertrand Piccard i Brian Jones sletjeli su u Egiptu, provevši ukupno u zraku 19 dana, 21 sat i 55 minuta.
Pokušaj atentata na Adolfa Hitlera u muzeju (1943.)
Dana 21. ožujka 1943. trebao je biti izvršen atentat na Adolfa Hitlera u jednom berlinskom muzejskoj prostoru, no ostao je nerealiziran. Atentat je trebao izvršiti barun Rudolf Christoph von Gersdorff, časnik Wehrmachta, koji je bio uključen u urotu protiv Hitlera.
Tog je dana padala proslava Spomendana poginulih heroja (njem. Heldengedenktag), a u Berlinu su održavane svečanosti. Plan baruna von Gersdorffa podrazumjevao je atentat na Hitlera u trenutku njegovog posjeta zgradi povijesnog Arsenala (njem. Zeughaus) u znamenitoj ulici Unter den Linden u središtu Berlina. Arsenal je funkcionirao kao svojevrsni vojni muzej.
Barun von Gersdorff trebao je, prema planu svečanosti, provesti Hitlera po Arsenalu. Svečanosti su prisustvovali navodno i Hermann Göring, Heinrich Himmler, Wilhelm Keitel i Karl Dönitz. U svoje džepove stavio je barun von Gersdorff dva paketa eksploziva, a desetominutne detonatore aktivirao je pri Hitlerovom dolasku u Arsenal.
Namjera mu je bila uoči eksplozije obujmiti Hitlera kao bi obojica poginula. Međutim, Hitler je samo projurio kroz muzej i napustio ga je navodno u manje od deset minuta. Barun von Gersdorff uspio je u zahodu deaktivirati detonatore, u posljednji trenutak.
Papa Pio VII. krunjen tijarom izrađenom od papira (1800.)
Dana 21. ožujka 1800. izvršena je krunidba pape Pija VII. – osobito zanimljiva po tome što se dogodila u Veneciji, a ne Rimu, te što je pri njoj korištena papirnata tijara. Zašto su prilike bile tako neobične? Naime, Napoleonova vojska prethodno je okupirala Rim i odvela bivšeg papu u zarobljeništvo u Francusku. Ondje je taj papa i umro, a u Veneciji su se sastali kardinali i izabrali novog papu – spomenutog Pija VII.
Papa Pio VII. bio je rođen pod imenom Barnaba Niccolò Maria Luigi Chiaramonti. Bio je aristokratskog podrijetla (otac mu je bio grof, a majka kći markiza). Chiaramonti se priključio poznatom benediktinskom redu, a kasnije je postao i kardinal. Nakon smrti prethodnog pape u francuskom zarobljeništvu, kardinali su se sastali u venecijanskom samostanu San Giorgio. Zanimljivo je da je to bio upravo benediktinski samostan, a Chiaramonti je kao benediktinac izabran za papu.
Budući da su papinske tijare i oprema za krunidbu bili u posjedu Napoleonove Francuske, moralo se improvizirati. Tako je Pio VII. krunjen tijarom (trostrukom krunom) napravljenom od papira. Unatoč tome, bio je potpuno zakonito ustoličeni papa. Godine 2007. otvoren je proces za njegovu kanonizaciju pa Pio VII. danas ima naslov sluge Božjeg.
Izvor: Povijest.hr
