U Zagrebu rođen petmilijarditi stanovnik Zemlje (1987.)

Dana 11. srpnja 1987. rodio se u Zagrebu Matej Gašpar, kojeg je UN proglasio petmilijarditim stanovnikom planeta Zemlje. U to se vrijeme u Zagrebu održavala Univerzijada, od 8. do 19. srpnja 1987. godine. U povodu rođenja petmilijarditog stanovnika Zemlje, Zagreb je svečano posjetio glavni tajnik Ujedinjenih naroda Javier Pérez de Cuéllar, na toj funkciji od 1982. do 1991. godine.

Spomenuti Zagrepčanin Matej Gašpar do danas je završio srednju kemijsku školu, a pohađao je i kemijski fakultet. Hobi mu je ronjenje. Zanimljivo je da od svojeg statusa petmilijarditog stanovnika Zemlje nikada nije profitirao, dapače samo su mu zbog toga dosađivali novinari, koji ga obično kontaktiraju oko dana kad mu je rođendan. Ipak, važna je činjenica da je UN u međuvremenu proglasio njegov rođendan, 11. srpnja, Svjetskim danom stanovništva, upravo zbog činjenice da je na taj dan rođen on kao petmilijarditi stanovnik planeta.

Bitka zlatnih ostruga između Francuza i Flamanaca (1302.)

Dana 11. srpnja 1302. odigrala se viteška bitka između Francuza i Flamanaca, poznata kao Bitka zlatnih ostruga. Dobila je taj naziv po golemom broju zlatnih viteških ostruga koje su skupljene od poginulih francuskih vitezova. Bitka se odvijala na bojnom polju kod današnjeg belgijskog grada Kortrijka (franc. Courtrai), samo oko 10 kilometara od današnje belgijsko-francuske granice.

U Bitki zlatnih ostruga flamanski su pješaci uspjeli pobijediti francusku vitešku konjicu, koja je bila znatno skuplja po naoružanju i opremi. Radilo se o srednjovjekovnoj bitki, no sličan razvoj događaja postat će kasnije sve češći i obilježit će prijelaz prema ranom novom vijeku. Bitka zlatnih ostruga postala je jednim od ranih primjera nadmoćnosti dobro organiziranog pješaštva nad viteškom konjicom. U to se vrijeme, naime, govorilo da vitez vrijedi kao 10 pješaka, ali u bitki je 8 do 10 tisuća pješaka porazilo oko 2.500 konjanika i 5.500 pješaka.

Pretpostavlja se da su Flamanci tijekom Bitke zlatnih ostruga uspjeli ubiti najmanje 1.000 francuskih vitezova. Među poginulim Francuzima bili su grof Robert II. od Artoisa, Jacques od Châtillona, grof Jean I. od Dammartina i Raoul II. od Clermonta.

Vojska Konfederacije došla nadomak Washingtona (1864.)

Jedna od najdramatičnijih bitaka Američkog građanskog rata započela je 11. srpnja 1864. godine. Naime, u Bitki kod Fort Stevensa južnjačka se vojska sukobila sa Sjevernjacima samo nekoliko kilometara od američkog glavnog grada Washingtona (koji je tada funkcionirao kao glavni grad Unije, tj. Sjevera).

Vojska Konfederacije pokušala je napasti Washington, začudo, sa sjevera. Naime, prethodno je ta vojska prodrla na sjevernjački teritorij dolinom rijeke Shenandoah. Time su Južnjaci zaobišli Washington sa zapada, a zatim se jedan dio njihove vojske, pod generalom Jubalom A. Earlyjem, zaputio prema tom sjevernjačkom glavnom gradu. Kod Fort Stevensa dočekala ih je sjevernjačka vojska pod generalom Alexanderom McCookom. Bio je to trenutak u kojem se južnjačka vojska najviše približila Washingtonu tijekom cijelog Građanskog rata.

Zanimljivo je da se bitka dogodila na udaljenosti manjoj od osam kilometara od Bijele kuće. Dapače, područje Fort Stevensa danas pripada naseljenom dijelu grada Washingtona. Tadašnji sjevernjački predsjednik Abraham Lincoln osobno je motrio bitku. On i njegova supruga Mary izvezli su se da vide bojište, a neprijateljska vatra navodno je čak ranila sjevernjačkog vojnog liječnika koji je stajao do Lincolna.

Južnjaci nisu uspjeli zauzeti Washington, no izgleda da im to nije ni bio primarni cilj. Svrha tog napada na sjevernjačku prijestolnicu zapravo je bilo odvlačenje trupa generala Granta, kako one ne bi mogle zauzeti južnjački glavni grad Richmond u Virginiji.

Giorgio Armani – modni dizajner ogromnog bogatstva (1934.)

Dana 11. srpnja 1934. rođen je Giorgio Armani, jedan od najuspješnijih talijanskih modnih dizajnera. Njegovo se bogatstvo danas procjenjuje na 8,3 milijardi dolara, a bogatiji je čak i od Silvija Berlusconija. Armani je rođen u Piacenzi, talijanskom gradu smještenom uz rijeku Po, otprilike između Milana i Parme.

Navodno je Armanijev otac, imenom Ugo Armani, bio dijelom armenskog podrijetla. U mladosti je Giorgio Armani jedno vrijeme studirao medicinu, a bio je i u talijanskoj vojsci. Ipak, potražio je drugačiju karijeru. Zaposlio se u Milanu kao prodavač muške odjeće, a zatim i kao dizajner za kuću Cerruti, u vlasništvu Nine Cerrutija.

Godine 1973. Giorgio Armani otvorio je zasebni dizajnerski ured u Milanu, a 1975. osnovao je kompaniju Giorgio Armani S.p.A., također u Milanu.

Armanijeva je kompanija u međuvremenu toliko narasla da danas ima godišnje prihode od gotovo 1,8 milijardi dolara. Armani posjeduje čak i hotele u Milanu i Dubaiju. Armanijev hotel u Dubaiju zauzima cijeli niz katova u današnjem najvišem neboderu na svijetu (829,8 metara visoki Burj Khalifa).

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI