Dobročinitelj po kojem je nazvano Sveučilište Yale (1649.)

Dana 5. travnja 1649. rođen je Elihu Yale, američki trgovac i dobročinitelj po kojem danas ime nosi znamenito Sveučilište Yale (engl. Yale University). Yale je rođen u Bostonu u tadašnjoj koloniji Massachusetts. Njegovo prezime Yale vjerojatno bilo velškog podrijetla.

Yale je više od 20 godina radio za Britansku istočnoindijsku kompaniju te je postao i guverner u indijskom Madrasu. Tijekom mandata skupio je veliko bogatstvo putem sumnjivih ugovora s lokalnim trgovcima te je razriješen dužnosti. Zatim je otišao u London gdje je ulaganjem povećao svoje bogatstvo.

Godine 1718. obratili su mu se iz tada male obrazovne institucije u gradu New Havenu, u budućoj američkoj saveznoj državi Connecticut. Tražili su ga novčanu pomoć za izgradnju nove zgrade. Elihu Yale darovao im je 417 knjiga i znatnu količinu robe, koja je prodana kako bi se nabavio novac. U znak zahvalnosti nova zgrada nazvana je po njemu, a kasnije je cijela institucija, koja je izrasla u prestižan koledž. Elihu Yale preminuo je 1721. u Londonu.

Prva pobjeda komunista u indijskoj saveznoj jedinici (1957.)

Dana 5. travnja 1957. došlo je do prve pobjeda komunista u Indiji na razini saveznih jedinica. Naime, toga je dana Elamkulam Manakkal Sankaran Namboodiripad postao glavnim ministrom, tj. premijerom indijske savezne države Kerale.

Ta se država nalazi na jugu Dekanskog poluotoka, a površina joj iznosi 38.863 četvornih kilometara (gotovo kao površina Švicarske). Inače, Kerala se danas među indijskim saveznim državama ističe po najvišem postotku pismenog stanovništva, najdužem očekivanom trajanju života i najvišem ljudskom razvojnom indeksu (Human Development Index – HDI).

Spomenuti E. M. S. Namboodiripad pobijedio je na izborima kao član Indijske komunističke partije, koja postoji još od 1920-ih godina. Nakon što je proveo otprilike dvije godina na vlasti kao glavni ministar, raspuštena je njegova vlada odredbom tadašnjeg indijskog premijera Jawaharlala Nehrua (koji je imao dvojbe oko raspuštanja demokratski izabrane Namboodiripadove vlade, no na taj su ga korak navodno poticali i službenici CIA-e).

E. M. S. Namboodiripad ponovno je postao glavnim ministrom Kerale 1967. godine, a ostao je zatim na tom položaju do 1969. godine. Kasnije je još nizu indijskih komunista uspjelo postati glavnim ministrima u raznim indijskim saveznim državama (npr. Jyoti Basu postao je glavnim ministrom Zapadnog Bengala, a Nripen Chakraborty glavnim ministrom Tripure).

Minirana opasna podvodna stijena kod obala Kanade (1958.)

Dana 5. travnja 1958. minirana je podvodna stijena Ripple Rock u kanadskim vodama, smještena između otoka Vancouver i kopna. Ta je stijena predstavljala veliku opasnost za plovidbu jer se pri niskoj plimi nalazila samo nekoliko metara ispod površine mora, i to na vrlo prometnom pomorskom putu.

Naime, između spomenutog otoka Vancouvera i kopna prolazila su plovila na putu iz istoimenog velegrada Vancouvera prema sjevernoj kanadskoj obali. Obilazak tog otoka, radi izbjegavanja uskih prolaza poput onog kod stijene Ripple Rock, predstavljao je golem dodatak putu jer otok Vancouver ima površinu veću od Sicilije.

Na mjestu na kojem se nalazio Ripple Rock prolaz nije bio širok ni 800 metara, a stijenu je bilo teško izbjeći i zbog snažne morske struje. Stijena je uništena eksplozivom, pri čemu je detonacija snimana televizijskom kamerom i emitirana gledateljima diljem Kanade.

Čak 1270 tona eksploziva Nitramex 2H upotrijebljeno je za rušenje stijene pa je to bila jedna od najjačih eksplozija u svjetskoj povijesti, izuzev nuklearnih.

Snimku eksplozije pogledajte na poveznici:

Kod Duna – prva kavana u Zagrebu (1748.)

Dana petog travnja 1748. otvorena je u Zagrebu prva kavana, ujedno i prva u Hrvatskoj. Bilo je to doba kad se kultura pijenja kave širila europskim gradovima, a kavane su postajale i središta društvenog života. Kava je u Europu stigla u 17. stoljeću, a prvu kavanu u Zagrebu otvorio je trgovac Leopold Thunn, bila je smještena u blizini današnjeg Trga bana Josipa Jelačića.

Ne zna se njezina točna lokacija, ali se pretpostavlja da je bila u Dugoj ulici. Zvala se jednostavno Kod Duna. Nažalost, ne zna se mnogo o poslovanju prve kavane. Njen vlasnik umro je samo dvije godine nakon otvaranja.

Osim kave, kod Duna su se mogli popiti čaj i čokolada. Te kolonijalne proizvode Hrvatska je u to doba uvozila iz Nizozemske, koja je imala raširenu svjetsku trgovačku mrežu. Kava je pozitivno djelovala na razvoj intelektualne i poduzetničke misli u Europi u to doba. Ona, naime, razbuđuje i potiče moždanu djelatnost, za razliku od prije korištenog alkohola koji ju smanjuje. Postoje teorije da je korištenje kave u 18. i 19. stoljeću uvelike doprinijelo industrijskoj revoluciji i usponu Europe.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI