Mongoli ubili 49 redovnika dominikanaca (1260.)
Dana drugog veljače 1260. Mongoli su u poljskom gradu Sandomierzu pobili skupinu od 49 dominikanskih redovnika. Radilo se o drugoj mongolskoj invaziji Poljske, koja je uslijedila 19 godina nakon prve. Prva invazija 1240. i 1241. mnogo je poznatija u hrvatskim krajevima, jer su tada Mongoli provalili preko zagrebačkog područja sve do Dalmacije, kamo se sklonio hrvatsko-ugarski kralj Bela IV.
Druga mongolska invazija bila je također vrlo krvava, a dogodila se kad je Mongolsko Carstvo teritorijalnim opsegom bilo upravo na vrhuncu. Naime, kad je ta invazija 1259. započela, Mongolsko Carstvo prostiralo se od Koreje do Bagdada (taj su veliki grad Mongoli osvojili 1258. godine). Godine 1260. – upravo one tijekom koje su ubijeni dominikanski mučenici u Poljskoj – mongolske su snage provalile i u Svetu Zemlju.
U poljskom gradu Sandomierzu Mongoli su napravili masakr nad stanovništvom. Na čelu dominikanskih redovnika koji su pobijeni bio je Sadok, tamošnji prior dominikanskog samostana. On i svih njegovih 48 sudrugova koji su stradali danas su blaženici Katoličke crkve. Grad Sandomierz nalazi se u današnjoj jugoistočnoj Poljskoj, otprilike između Krakova i Lublina.
Prvi let lovca F-16 (1974.)
Američki lovački zrakoplovi F-16 Fighting Falcon, koji su već duže vrijeme i hrvatska opcija modernizacije zrakoplovstva, lete još od davne 1974. godine. Dana 2. veljače te godine izvršen je prvi službeni pokusni let tog zrakoplova. Trajao je 90 minuta te počeo i završio na zrakoplovnoj bazi Edwards u Kaliforniji (iz iste je baze Chuck Yeager izveo prvo probijanje zvučnog zida, a na nju je sletio i prvi Space Shuttle). Zrakoplov F-16 proizvodila je kompanija General Dynamics, no 1993. prodala je prava Lockheedu.
SAD danas više ne naručuje nove F-16 zrakoplove, no proizvodi ih i dalje za strane naručitelje (25 zemalja u svijetu). Isti su zrakoplovi proizvođeni i u Europi, Turskoj i Južnoj Koreji. Zanimljivo je da je F-16 laki lovac i da koristi isti mlazni motor kao i teži F-15 Eagle. No, F-16 ima samo jedan takav motor i jednog pilota, a F-15 dva ista motora i dva člana posade.
Lovci F-16 sudjelovali su u više sukoba, većinom na Bliskom Istoku, ali i u sukobima nastalima nakon raspada Jugoslavije. Sudjelovali su i u grčko-turskim pograničnim sukobima (1996. i 2006.) te tijekom pokušaja državnog udara u Venezueli 1992. godine.
New York se prvotno zvao Nieuw Amsterdam (1653.)
Prvi nizozemski brod koji stiže na područje današnjeg New Yorka bio je Halve Maen. Bilo je to 1609. kad je kapetan Henry Hudson pokušavao vodenim putom doći do unutrašnjosti američkog kontinenta. Po njemu je nazvana rijeka Hudson. Nije uspio u svom naumu jer je rijeka bila preplitka, ali je zaključio da bi na tom području Nizozemci mogli podići koloniju te trgovati krznom. Tako je na istočnoj obali današnjeg SAD-a osnovana kolonija Nova Nizozemska.
Prve obitelji stigle su 1624. Među doseljenicima ove kolonije bili su Euroljani, afrički robovi i Indijanci. Upravitelj kolonije Peter Minuit odlučio je izgraditi glavni grad na otoku koji se danas zove Manhattan, a nalazi se na ušće rijeke Hudson. Minuit je kupio otok od lokalnog plemena za robu u vrijednosti od 24 dolara. Glavni grad Nove Nizozemske nazvao je Novim Amsterdamom (niz. Nieuw Amsterdam). Naselje je dobilo gradska prava 2. veljače 1653. i time formalno postalo gradom.
Stanovnici Nove Nizozemske trgovali su s raznim plemenima kao što su Irokezi i Algonkini, Mahican i Mohawk. Tu živjela i plemena Lenni Lenappe, Wecquaesgeek, Hackensack, Raritan i dr. Indijanci su Nizozemcima prodavali krzno koje se u Europi moglo vrlo skupo preprodati. Iznimno je bilo cijenjeno dabrovo krzno, a prodavao se i iscjedak dabrovih žlijezda koji se upotrebljavao za proizvodnju lijekova i parfema.
Kolonija je postojala do 1664. kad su ju preuzeli Britanci. Engleski kralj Karlo II. poslao je brodove s naoružanim vojnicima u Novu Nizozemsku. Uslijedilo je nekoliko nizozemsko-engleskih ratova nakon kojih je Novi Amsterdam pao u engleske ruke (1674.) i dobio novo ime – Novi York, odnosno New York. Ipak, utjecaj Nizozemaca na razvoj SAD-a bio je golem, pogotovo na razvoj ljudskih prava, vjerske tolerancije, sekularizma i multikulturalizma. Jedna od najutjecajnijih obitelji – Roosevelt – nizozemskog je podrijetla. Legendarni košarkaški klub New York Knicks nosi boje stare nizozemske zastave. Čak su riječi poput boss i cookie došle iz nizozemskog jezika.
Piše: Marsela Alić
Njemački car na sprovodu Bake Europe (1901.)
Dana 2. veljače 1901. održan je sprovod britanske kraljice Viktorije. Kraljica Viktorija ujedno je bila i carica Indije, a mnogi su njeni potomci bili europski vladari, što joj je priskrbilo nadimak Baka Europe. Tako su početkom Prvog svjetskog rata njeni potomci sjedili na prijestoljima Belgije, Danske, Luksemburga, Norveške, Španjolske, Švedske i Ujedinjene Kraljevine.
Kraljica Viktorija je pred smrt izdala upute po kojima je vođen njen sprovod. Tijekom zadnjih gotovo 40 godina života nosila je crninu kao udovica, no za svoj sprovod naredila je da joj se tijelo obuče u bijelu haljinu, a na glavu da joj se stavi vjenčani veo. Na samrtnu joj je postelju bio pušten psić Turri, njen ljubimac.
Na sprovod je uz brojne svjetske državnike i druge uglednike stigao i njemački car Vilim II. (poznat u Njemačkoj kao Kaiser Wilhelm II). On je bio sin Viktorijine kćeri koja se udala za njemačkog cara Fridrika III. iz dinastije Hohenzollern. Car Vilim II. pomogao je staviti Viktorijino tijelo u lijes, zajedno sa svojim rođakom Eduardom VII. koji je nakon Viktorijine smrti postao novim britanskim kraljem. To znači da je u Prvom svjetskom ratu Vilim II. zapravo ratovao protiv svojeg rođaka, Eduardovog nasljednika Juraja V.
Kraljičin sprovod održan je u kapeli sv. Jurja u dvorcu Windsor, a zatim je njeno tijelo sahranjeno u mauzolej u Frogmoreu. Riječ je o lokaciji okruženoj zelenilom, samo nekoliko stotina metara od dvorca Windsor. Ondje Viktorijino tijelo i danas leži, uz tijelo njenog voljenog supruga Alberta.
Izvor: Povijest.hr
