Pao meteorit kraj Konavala (1951.)
Dana 20. veljače 1951. pao je meteorit težak oko 1,9 kilograma na području Konavala. Meteorit je pronađen kod mjesta Molunat, 30-ak kilometara južno od Dubrovnika i samo desetak kilometara od najjužnijeg hrvatskog rta Prevlake. Gromada je pala u maslinik dok su krhotine završile u moru. Materijal tog meteorita, kasnije nazvanog Dubrovnik, danas se čuva u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu (Demetrova ulica 1, na zagrebačkom Gornjem gradu).
Javni pronalazak meteorita u Hrvatskoj je rijetka pojava, tako da se prvi sljedeći u javnosti poznati pronalazak dogodio tek 2011. kod Križevaca (tada je pronađeno više fragmenata, ukupne mase mjerljive u stotinama grama). Dapače, došlo je do neobične slučajnosti pri kojoj su fragmenti meteorita kod Križevaca otkriveni točno na 60-obljetnicu spomenutog pada na područje Konavala. U Hrvatskoj je zabilježeno samo pet potvrđenih slučajeva kad su ljudi svjedočili padu meteorita, a prvi se dogodio još 1751. kod Hrašćine u Hrvatskom zagorju.
Praizvedba Rossinijeve opere Seviljski brijač (1816.)
Dana 20. veljače 1816. održana je praizvedba opere Seviljski brijač. Ta opera Gioachina Rossinija postala je jednom od najpopularnijih komičnih opera ikada napravljenih, a izvodi se uvelike još i danas. Praizvedba je održana u Rimu, i to u znamenitom kazalištu zvanom Teatro Argentina, nedaleko od crkve Sant’Andrea della Valle. Na praizvedbi je Rossini osobno dirigirao orkestrom, a lik Figara tumačio je bariton Luigi Zamboni.
Znameniti operni lik Figara zapravo je znatno starijeg postanka od Rossinijeve opere Seviljski brijač. Naime, tvorac tog lika bio je Francuz Pierre Beaumarchais, koji je još 1770-ih tj. znatno prije Rossinijevog rođenja napisao tri drame na tu temu (tzv. Figaro trilogija s francuskim naslovima: Le Barbier de Séville,Le Mariage de Figaro i La Mère coupable). Čak je i slavni Mozart komponirao svoju operu Figarov pirprije Rossinijevog rođenja (ta je Mozartova opera nastala 1786., a Rossini je rođen tek 1792. godine).
Unatoč svemu tome, upravo je Rossinijev Seviljski brijač do danas ostao vjerojatno najpoznatijim djelom o Figaru. Zanimljivo je da je Gioachino Rossini u trenutku praizvedbe svog Seviljskog brijača imao samo 23 godine.
Johann Christian Reil – tvorac pojma psihijatrija (1759.)
Dana 20. veljače 1759. rođen je Johann Christian Reil, tvorac pojma psihijatrija. Rodio se u sjevernonjemačkom gradu Rhaudeu, nedaleko od obale Sjevernog mora.
Pojam psihijatrije (njem. Psychiatrie) uveo je Reil 1808. godine. Tijekom dugog vremenskog razdoblja radio je Reil u gradu Halleu na rijeci Saale, nedaleko od Leipziga. Bio je prijatelj znamenitog Johanna Wolfganga Goethea. Godine 1810. postao je profesorom u Berlinu. Po struci je bio liječnik i fiziolog, ali se zanimao i za ostale grane znanosti, kao i Goethe. Naime, u to se doba velik broj učenih ljudi bavio širokim područjima znanosti (uska specijaliziranost došla je tek kasnije).
Reil je poznat po radu na području anatomije te je prvi opisao dijelove mozga arcuate fasciculus i locus coeruelus. Ujedno je pokrenuo prvi fiziološki časopis časopis nazvan Archiv für die Physiologie te je radio na podizanju svijesti o teškom položaju psihički bolesnih osoba. Smatrao je da su psihičke bolesti uzrokovane ne samo biološkim faktorima, već i društvenim okruženjem.
Johann Christian Reil umro je u spomenutom gradu Halleu 1813. godine, i to od zarazne bolesti tifusa, kojeg je dobio liječeći ranjenike pri znamenitoj Bitki kod Leipziga te iste godine. To je bila najveća bitka u Europi prije Prvog svjetskog rata, te najkrvavija bitka Napoleonskih ratova, s više od 100.000 poginulih.
Piše: Boris Blažina
Hitlerov sastanak s poslovnim ljudima velikih poduzeća (1933.)
Dana 20. veljače 1933. održao je Adolf Hitler tajni sastanak s čelnim ljudima njemačkih poduzeća, kako bi pridobio njihovu podršku uoči predstojećih parlamentarnih izbora. Dogodilo se to tri tjedna nakon što se on domogao vlasti postavši njemački kancelar. Naime, premda je bio kancelar, njegova stranka nije imala većinu u parlamentu, pa mu je prva briga bila učiniti sve da na novim izborima nacisti potpuno zavladaju parlamentom, a time i državom. Sastanak je održan u službenoj rezidenciji predsjednika parlamenta Hermanna Göringa u Berlinu.
Hitler je na sastanak pozvao najutjecajnije njemačke industrijalce, npr. čeličnog magnata Gustava Kruppa, automobilskog proizvođača Fritza von Opela, zatim Günthera Quandta (obitelj Quandt je i danas vlasnik velikog dijela kompanije BMW), Kurta Schmitta (člana uprave Allianz AG) te predstavnika kompanije Siemens. U svom govoru pred industrijalcima Hitler je ocrnio demokraciju, koja je po njemu bila kriva za uspon komunista. Za potpunu pobjedu nad komunistima trebalo mu je prikupiti većinu u parlamentu.
Industrijalci su svojim prilozima trebali potpomoći nacističku stranku u kampanji. Priloge su dali između ostalih: Telefunken, Osram, IG Farben, AEG i Günther Quandt.
Izvor: Povijest.hr
