Prvi i jedini finski kralj nikad nije nogom stupio u Finsku (1918.)

Malo kome je danas poznato da je i Finska jedno vrijeme imala kralja. Dogodilo se to 1918. godine, upravo pri kraju Prvog svjetskog rata. Finska se, naime, odcijepila od Ruskog Carstva nakon izbijanja Oktobarske revolucije. Jedan dio Finaca želio je da njihova država postane monarhija na čelu s kraljem. U listopadu 1918. izabrali su za kralja jednog njemačkog princa – Friedricha Karla Ludwiga Konstantina – koji je do tada bio landgrof od Hessen-Kassela. Taj je princ imao izvrsne obiteljske veze s europskim vladajućim dinastijama. Bio je šogor njemačkog cara Wilhelma II., a njegova sestrična bila je ruska carica. Uza sve to, prinčeva supruga bila je unuka poznate britanske kraljice Viktorije.

Kao novi kralj Finske, princ Friedrich dobio je ime Väinö I. i spremao se na put u Finsku da preuzme prijestolje. Problem je bio u tome što je u međuvremenu završio Prvi svjetski rat. Njemačka je bila poražena, a kraljev šogor – njemački car Wilhelm II. abdicirao je. U Njemačkoj je proglašena republika, a sličan trend bio je i u drugim europskim zemljama (Čehoslovačka, Austrija, Poljska, Estonija, Latvija i Litva postale su republike). U takvim uvjetima činilo se nemoguće da Finska zaživi kao kraljevina, pa nesuđeni kralj Väinö I. nikada nije ni stupio nogom u Finsku. Na današnji dan 1918. godine službeno se odrekao finskog prijestolja.

Poslužitelj Apache u čast Apašima (1995.)

Osam informatičara počelo je 1994. razvijati internetski poslužitelj NCSA HTTP. To su bili: Brian Behlendorf, Roy T. Fielding, Rob Hartill, David Robinson, Cliff Skolnick, Randy Terbush, Robert S. Thau i Andrew Wilson. Oni su ga nazvali Apache HTTP i objavili ga 1995. godine. Bio je to početni projekt Fondacije Apache Software. Ime su izabrali u čast sjevernoameričkog domorodačkog naroda Apaša, a njegov logotip je pero. Poslužitelj (engl. server) je računalo ili softver koje šalje i prima podatke od mnogostrukih klijenata.

Verzija 1.0 objavljena je nakon beta testiranja 14. prosinca 1995. godine. U verziji 2.0 poslužitelja Apache prilično su poboljšani stabilnost i brzina poslužitelja. Treba napomenuti i razne višeprocesne module, koji daju različite odgovore na istovremene upite više klijenata. Podržava razne sustave: Unix i Linux,  Windows, Netware i druge. U verziji Apache 2.4 završena je podrška za starije sustave, kao BeOS, TPF i A/UX. Poslužitelj je modularan, što znači da je programiran kao niz međusobno nezavisnih dijelova. Omogućuje i dinamičke internetske stranice.

Kao i svi proizvodi Fondacije, tako je i ovaj poslužitelj zapravo besplatni softver. Apache je najčešće korišteni internetski poslužitelj s udjelom višim od 60 posto.

Piše: Marsela Alić

Prva vojna akademija na svijetu (1751.)

Terezijanska vojna akademija, prva vojna akademija na svijetu, osnovana je 14. prosinca 1751. godine. Dobila je ime po znamenitoj carici Mariji Tereziji, koja ju je i utemeljila. Za usporedbu, slavna američka vojna akademija West Point osnovana je formalno tek 1802. godine. Terezijanska vojna akademija bila je smještena u Bečkom Novom Mjestu, i to u zgradi tamošnjeg dvorca, koji je potjecao još iz srednjeg vijeka. U toj istoj zgradi bili su zatočeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan uoči smaknuća 1671. godine.

Za prvog zapovjednika Terezijanske vojne akademije postavljen je feldmaršal Leopold Joseph von Daun, jedan od najpoznatijih vojnih zapovjednika carice Marije Terezije. Svojedobno je u akademiju svake godine primano na školovanje po 100 plemića i 100 pripadnika građanskog staleža. Terezijansku vojnu akademiju tijekom dugog razdoblja njenog postojanja pohađali su mnogi budući poznati zapovjednici habsburških vojski, uključujući i one s hrvatskog područja (primjerice, hrvatski general Stjepan Sarkotić iz razdoblja Austro-Ugarske).

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI