|
Porodica: Kozokrvnice (Caprifoliaceae)
Hrvatski naziv: Crna bazga, zova Podrijetlo: Europa, zapadna Azija, sjeverna Afrika Upotreba: Ljekovito bilje, kulinarstvo, zmjetnost i obrt Dijelovi za upotrebu: Listovi, cvjetovi, bobice, kora Ljekovito bilje
Bazga je grm ili stablo visoko do 7 m raširenih grana u ispucale sive kore. Žućkasti cvjetovi jaka mirisa stoje u velikim štitcima. Plodovi su tamnoljubičasti krvavo crvena soka. U medicini se upotrebljavaju suhi cvatovi. Farmakološki važni sastojci su flavonoidi, derivati kavene kiseline i eterično ulje s visokim sadržajem slobodnih masnih kiselina. Unutarnja primjena kao čaj za znojenje, protiv prehlada i groznice te rjeđe za pospješenje proizvodnje mlijeka. Kao voda za grgljanje pri bolestima dišnih puteva. Vanjska primjena u slučaju oteklina i upala. Oblici i doziranje |
Primjenjuju se cvjetovi bazge kao čaj ili voda za grgljanje.
Čaj: 2 do 3 čajne žličice suhih cvjetova preliti s 1,5 dl vrele vode i ostaviti da odstoji 5 do 10 minuta. Piti više puta na dan.
Ograničenja u primjeni
Nisu poznata.
Nuspojave
Nisu poznate.
Kulinarstvo
Cvjetovi i bobice bazge mogu se koristiti za proizvodnju finih vina, džemova i likera. Bobice se mogu jesti sirove, ali se češće kuhaju u pudinzima i kolačima. Dobar su izvor vitamina C i djeluju kao blagi laksativ.
Ostalo
Stare bazge imaju lijepo, bijelo drvo od kojeg se izrađuju maleni predmeti, na primjer igračke. Od kore i korijena dobiva se crna boja, a od bobica purpurna.
Uzgoj
Bazga voli plodno, vlažno tlo i brzo raste kad se jednom dobro ukorijeni, a razmnožava se se od sjemenki, diobom korijena ili reznica. Raste kao samoniklo stablo u šumama, često u blizini mjesta gdje žive ljudi jer je ondje tlo bogatije. Cvjetovi se sakupljaju kada su u punom cvatu, a listove bilo kada. Bobise se beru u rujnu i listopadu, kada su posve zrele.
Unutrašnja se kora u jesen uzima s mladih stabala.
