Jaglac je jedna od prvih biljaka koja cvate u proljeće. To je trajnica sa kratkim i smeđim korijenom. Jajasto okrugli prizemni listovi složeni su u rozetu.
Valovito su nazubljeni, a u vrijeme pupanja uvinuti unatrag. Iz središta rozete izraste 10 do 20 cm visoka cvjetna stapka na čijem se kraju nalazi 5 do 10 žutih cvjetova.
Cvjetovi su složeni u štitasti cvat, a nalaze se u duguljastoj zelenoj čaški. Cijela je biljka dlakava. Među zaštićenim biljkama mnogih razvijenih zemalja jeste i ovaj rani vjesnik proljeća. Njena medeno žuta boja na planinskim livadama simbolizira pobjedu nad zimom. Nije slučajno baš jaglika bila ta koju je izabrao legendarni Knajp da se s njom fotografiše.
On je poznavao njene prednosti i visoko je cijenio. Jagorčevina pročišćava krv i iz organizma eliminiše uzročnike reume i kostobolje. Ako neko ima sklonost ka oboljenjima mišića i ligamenata, neka svakodnevno pije čaj od jagorčevine, (jednu do dvije šalice), i bolovi će prestati. Jedno od najefikasnijih sredstava protiv nesanice je upravo ova biljka, koja je preporodila mnoge ljude i spasila ih od fizičke i duševne iscrpljenosti.
Stanište: raste u svijetlim šumama, među živicama, u grmlju.
Ljekoviti dio biljke: za lijek se u maju skupljaju cvjetovi, listovi i korijen.
Ljekovito djelovanje: jaglac je osobito dobar lijek za liječenje plućnih bolesti, nesvjestice i lupanja srca. Čaj pripremljen od cvjetova povećava broj crvenih krvnih zrnaca. Osim toga, koristi se u liječenju nesanice, migrene i neuredne menstruacije. Pospješuje cirkulaciju krvi i izbacivanje sluzi.
Čaj od korijena vrlo uspješno djeluje kao umirujuće sredstvo za stišavanje glavobolje, nervoze, nesanice, vrtoglavice i nesvjestice. Pored svega, jaglac se koristi za liječenje uzetosti, bolesnih bubrega, reumatizma i kronične začepljenosti.
Čaj koji se preporučuje treba uzeti prije svih sintetičkih sredstava koja obećavaju miran san. Ovaj čaj donosi san liječeći sve uzroke nesanice, čuvajući nerve i zdravlje uopće. Potrebno je 50 g jagorčevine, 25 g lavandinog cvijeta, 10 g hmelja i 15 g kantarina.
Jednu vrhom punu kašiku ove mješavine prelijemo sa 1/4 l vrele vode, pa ostavimo da odstoji tri minuta. Pije se pred spavanje, veoma vrelo, koliko god se može podnijeti, zaslađeno sa malo meda. Jagorčevina izvanredno povoljno djeluje na nerve i srce, jača ih i smiruje glavobolje na nervnoj bazi. Izvrsno djeluje i na upalu srčanog mišića, a prevencija je protiv izljeva krvi u mozak.
Odličan čaj za istjerivanje pijeska iz bubrega dobit ćemo ako skuhamo korijen jaglike i pomiješamo ga sa medom. Pravi proljetni čaj koji čisti krv dobiva se od 50 g jaglike, 50 g zovinih izdanaka, 15 g koprivinog lista i 15 g koriena maslačka. (Izdankom zove nazivamo tek iznikle pupoljke lišća na granama zovinog drveta).
Protiv srčanih tegoba posebno dragocjeno je vino od jaglike. Možemo ga i sami napraviti od cvijeta jaglike koji naberemo u proljeće, napunimo njime – ali prilično rastresito – bocu od 2 litra i nalijemo čistim bijelim vinom. Bocu držimo na suncu dvije nedjelje. Uzima se 2-3 gutljaja po potrebi. Teži srčani bolesnici mogu uzimati dnevno po 3 jelovne kašike.
Izvor: http://www.narodnilijek.com/
