Najteži poraz britanske mornarice (1667.)
Poraz koji su doživjeli u pohodu koji je počeo 19. lipnja 1667. Britanci smatraju najtežim u povijesti svoje mornarice. Tog je dana, naime, nizozemski admiral Michiel de Ruyter (najpoznatiji nizozemski admiral u povijesti) izvršio napad na englesku obalu, probivši se kroz rijeku Temzu prema kopnu i zatim poharavši brodove pred strateški važnom britanskom lukom Chatham. Nizozemci su uspjeli potopiti čak 13 britanskih brodova i zaplijeniti dva, od kojih je jedan bio i sam admiralski brod (engl. flagship) britanske mornarice – HMS Royal Charles.
Britanski kraljevski grb s krme tog broda i danas je u vlasništvu nizozemskog Rijksmuseuma u Amsterdamu. Kasnije je britanska mornarica obnovila snagu i od kraja 17. stoljeća do duboko u 20. stoljeće bila je najjača ratna mornarica na svijetu, dugo vremena održavajući tzv. Two-Power Standard (načelo da mora biti barem toliko jaka kao dvije sljedeće mornarice po jakosti zajedno).
Ivo Pilar – otac hrvatske geopolitike (1874.)
Pravnik, povjesničar, publicist, filozofski pisac i pravaški političar Ivo Pilar rođen je 19. lipnja 1874. u Zagrebu. Smatra ga se ocem hrvatske geopolitike, a po njemu je nazvan Institut društvenih znanosti u Zagrebu.
Nakon što je doktorirao pravo u Beču Pilar godinama živi u BiH gdje radi u pravosuđu te vodi odvjetnički ured. Sudjeluje u osnivanju Hrvatske narodne zajednice za BiH i politički surađuje s nadbiskupom vrhbosanskim Josipom Stadlerom zagovarajući pravašku politiku. Godine 1910. Pilar objavljuje svoju prvu značajniju političku brošuru Nadbiskup Stadler i Hrvatska narodna zajednica.
Ivo Pilar je Bosnu i Hercegovinu smatrao dijelom Hrvatske, a rješenje hrvatskog pitanja vidio je u sklopu federalistički uređene Habsburške Monarhije u kojoj bi bile okupljene sve hrvatske zemlje. Nakon Prvog svjetskog rata prestaje se javno baviti politikom, ali nastavlja suradnju s vodećim hrvatskim političarima, osobito s članovima HSS-a. Do kraja života dosljedno se protivio ujedinjenju južnoslavenskih zemalja unutar Jugoslavije, o čem svjedoči i njegovo djelo Uvijek iznova Srbija.
Pilar je pisao niz radova o gospodarstvu, socijalnoj religiji, psihologiji te filozofiji. Epitet oca hrvatske geopolitike priskrbio si je radom Politički zemljopis hrvatskih zemalja. Kako je zbog svojih antijugoslavenskih stavova bio pod pažnjom vlasti, mnoge tekstove i članke objavljivao je pod pseudonimoma (D. Juričić, L. von Südland, Florian Lichtträger).
Ivo Pilar preminuo je 1933. u rodnom Zagrebu.
piše: Dražen Krajcar
Niels i Aage Bohr – otac i sin s Nobelovom nagradom (1922.)
Dana 19. lipnja 1922. rođen je Aage Bohr, nobelovac i sin drugog znamenitog nobelovca Nielsa Bohra. Obojica su dobila Nobelove nagrade za isto znanstveno područje – fiziku. Niels je dobio Nobela za istraživanje strukture atoma i objašnjenje zračenja iz atoma, a Aage za istraživanje atomske jezgre. Zanimljivo je da je u povijesti Nobelovih nagrada takva pojava da otac i sin dobiju nagradu zapravo bila prilično učestala. Naime, do danas je čak šest parova otac-sin dobilo Nobelove nagrade. Osim Nielsa i Aagea Bohra bili su to još:
-
J. J. Thomson i George Paget Thomson (svaki je dobio svoju Nobelovu nagradu za fiziku)
-
William Bragg i Lawrence Bragg (dijelili su istu Nobelovu nagradu za fiziku)
-
Arthur Kornberg i Roger D. Kornberg (otac za fiziologiju i medicinu, a sin za kemiju)
-
Manne Siegbahn i Kai M. Siegbahn (svaki je dobio svoju nagradu za fiziku)
-
Hans von Euler-Chelpin i Ulf von Euler (otac za kemiju, sin za fiziologiju i medicinu).
Osim toga, postojao je i jedan četverac otac-majka-kći-zet (Pierre Curie, Marie Curie, Irène Joliot-Curie i Frédéric Joliot). Po tom četvercu obitelj Curie drži apsolutni rekord po broju Nobelovih nagrada u obitelji. Jedina dva brata koja su dobila Nobelove nagrade bili su Jan Tinbergen i Nikolaas Tinbergen, a osim spomenutih Curiejevih još su dva para supružnika dobila nagrade: Gerty Cori i Carl Cori te Alva Myrdal i Gunnar Myrdal.
Aage Bohr bio je Danac kao i njegov otac Niels Bohr. Dapače, obojica su i rođenje i smrt doživjela u danskom glavnom gradu Kopenhagenu. Majka Aagea Bohra bila je Margrethe Nørlund, kojom se Niels Bohr oženio 1912. godine. Ona je bila oko pet godina mlađa od svog supruga, a bila je kći apotekara Alfreda Christiana Nørlunda i sestra matematičara Nielsa Erika Nørlunda. Aage Bohr dobio je svoju Nobelovu nagradu čak 53 godine nakon oca.
Prvi strip o mačku Garfieldu (1978.)
Dana 19. lipnja 1978. izašao je prvi strip o mačku Garfieldu, istovremeno u 41 novinama diljem SAD-a. Kreator i autor stripa je proslavljeni Jim Davis koji je mačka nazvao po svom djedu Jamesu A. Garfieldu Davisu. Taj djed dobio je ime po američkom predsjedniku Jamesu Garfieldu, koji je ubijen u atentatu 1881. godine. Jim Davis je odrastao na farmi, a kasnije je postao crtač stripova.
Prvo je počeo raditi strip u kojem je glavni lik bila jedna buba, no ustvrdio je da se čitatelji ne mogu poistovjetiti s bubama. Primijetio je da u SAD-u postoji mnogo stripova o psima, a nijedan o mačkama. Zaključio je da ako ljubitelji pasa vole čitati stripove o psima, da bi i brojni ljubitelji mačaka uživali u stripu u kojem bi nastupao mačak. Tako je nastala ideja za Garfielda. Garfieldov vlasnik u stripu zove se Jon Arbuckle, i uvelike je oblikovan po uzoru na samog Davisa, primjerice po zanimanju je također crtač stripova i odrastao je na farmi. Mačak Garfield i njegov vlasnik Jon žive u gradu Muncie u Indiani, baš kao i autor stripa Jim Davis.
U proteklih 30-ak godina popularnost Garfielda je toliko narasla, da je ušao u Guinessovu knjigu rekorda kao najobjavljivaniji strip na svijetu. Objavljuje se u tisućama novina širom svijeta i čita ga stotine milijuna čitatelja. Godišnje se proda između 750 milijuna i milijardu dolara robe vezane uz Garfieldov lik (filmovi, igračke, knjige, videoigre i mnogi drugi). Internetska adresa gmail.com prvotno je bila u upotrebi stranice Garfield.com, ali ju je kasnije otkupio Google.
Izvor: Povijest.hr
