12. nedjelja kroz godinu

195

12. NEDJELJA KROZ GODINU

19. lipnja 2016.

 

1.Zah 12, 10-11fra-mate-10

Ps 63 (62) 2, 3-6. 8-9

2. Gal 3, 26-29

Lk 9, 18-24

 

UVOD

Nema čovjeka koji u svom životu nije suočen s nekim oblikom patnje, a to znači da ima svoj križ. Samo je pitanje koliko je taj križ, spreman nositi i dati smisao svom životu. To je dobro izrazio poznati psiholog Carl Gustav Jung u razgovoru sa svojim prijateljem, protestantskim teologom. Stojeći zajedno pred jednim prozorskim vitrajem koji je prikazivao Krista na križu, Jung govori svom prijatelju: «Postalo mi je ponovno jasno, da čovjek mora biti na čistu s problemom patnje. Istočnjaci misle taj problem riješiti ignorirajući patnju, a zapadni čovjek je pokušava potisnuti drogom. Patnju treba prevladati, a to se čini prihvaćanjem i podnošenjem. A to učimo od Njega», pokazujući pritom na raspetoga. Isus kaže: «Danomice uzimajte svoj križ i idite za mnom», dok sv. Filip Neri reče: «Nosi križ i ne dopusti da križ nosi tebe.» Priznajmo svoje propuste i grijehe u proslavi euharistije Gospodnje u vježbanju strpljivosti i podnošenju životnih poteškoća, patnji i nevolja.

 

HOMILIJA

Ljudi su oduvijek sanjali o jednakosti svih ljudi, a mnoga društva i politički sustavi, uporno govore da su svi jednaki ili kako svi trebaju biti jednaki. Tako je osnovna vodilja Francuske revolucije iz XVIII. stoljeća bila: «Jednakost, bratstvo i sloboda.» U talijanskim je sudnicama uvijek bio vidljiv natpis: «Zakon je jednak za sve.» Pa ipak ljudi redovito sumnjičavo vrte glavom, kad se govori o jednakosti i bratstvu, kao što reče pjesnik: «Ni med cvetjem ni pravice.» Međutim, apostol Pavao nas uči da tako u kršćana ne bi smjelo biti. Čuli smo njegove riječi iz poslanice Galaćanima: «Doista, koji ste god u Krista kršteni, Kristom se zaodjenuste. Nema više: Židov – Grk! Nema više rob – slobodnjak! Nema više: muško – žensko! Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu!» Pavao naučava da treba nadići sve barijere i zapreke, koje bi dijelile čovjeka od čovjeka ili čovjeka izdvajale od drugih.

Bilo je veoma smiono za Pavla da kaže da su pred Bogom jednaki i Židov i Grk. To je Židovima bilo nepojmljivo. Oni su sve druge narode smatrali neznabošcima, štovateljima nepostojećih bogova, onima koji su nečisti, jedu nečistu hranu, nisu obrezani i ne obdržavaju obrednu čistoću. Kod suđenja Isusu, židovski glavari nisu htjeli niti ući u dvoranu gdje je bio Pilat, Rimljanin, da se ne bi onečistili! S druge strane, Grci su nekako s visoka gledali na sve ondašnje narode, jer je – moglo bi se reći – sva ondašnja kultura, umjetnosti i znanost dolazila iz Grčke ili potjecala od Grka. Pa i sâm grčki jezik proširio se po čitavome Rimskom Carstvu, tako da se čak i u Rimu govorilo grčki. Dok su se Židovi hvastali svojom svetošću i izabranjem, Grci su se hvalili svojom mudrošću, smatrajući sebe većima od drugih. A Pavao veli: «Sada kada ste svi jednim krstom kršteni, ne smije biti nikakvih razlika među vama. Sve vas je jedan Bog stvorio i sve vas je Krist otkupio i spasio, tako da se nitko od vas ne smije izdizati iznad ostalih.»

Govoreći da više ne bi trebalo biti razlike između robova i slobodnjaka, Pavao je dirnuo sâme temelje ondašnjega društva, koje je i te kako pravilo razliku između slobodnih ljudi i robova, koje su – baš kao što im i ime govori – bili smatrani robom, kao sve ono što se trži, kupuje i prodaje. Pavao i to nadilazi i veli da su svi ljudi pred Bogom jednaki, tim prije što su jednim krstom kršteni i oni koji su za ondašnje društvo bili smatrani slobodnima, kao i oni koji su se smatrali robovima.

Koliko je god Grčka u povijesti smatrana kolijevkom demokracije, istina je da u ono vrijeme žene nisu imale ni blizu ona prava koja su imali muškarci. Tako se u ono vrijeme smatralo izuzetno nepristojnim i neshvatljivim, da bi na nekom javnom skupu žena uzela riječ. Pa kad su bile u pitanju i Olimpijske igre, žene ne samo da se nisu mogle natjecati, nego nisu smjele biti ni u gledalištu. Svijet je bio jasno podijeljen, na muškarce i žene. I sada Pavao veli da pred Kristom, u njegovoj Crkvi, ne smije biti nikakve razlike između muškaraca i žena. Svi su djeca Božja, braća i sestre Kristovi, po krštenju koje su primili.

Možemo samo zamisliti koliku je novost značilo, ovo što je Pavao rekao. Međutim, jesu li iduća stoljeća među kršćanima pridonijela zaživljavanju ovoga nauka? Koliko i danas imaju smisla ove opomene i koliko su one danas suvremene?

Jedan mi je prijatelj iz Zagreba pričao, kako je nekom zgodom u tramvaj ušla žena s pudlicom. Ona sjeda na jedno tramvajsko sjedalo, a pudlicu posjeda na drugo mjesto. Na drugoj tramvajskoj stanici ulazi skupina ljudi, govoreći ženi da makne psa, kako bi netko od njih mogao sjesti na to mjesto. Žena arogantno i prepotentno na to odgovara: «Kaj, pa bolje je da tu sjedi pes, nego kakav Hercegovac ili Ličanin!» To čuo neki čovjek iz Južnih krajeva s dna tramvaja, koji to nije mogao trpjeti. Dolazi do psa, uzima ga i hladno bez mnogo riječi izbacuje kroz prozor. Pri tomu, taj «izbacivač» ženi nadodaje: «Da je veći prozor i tebe bi kroz njega izbacio!»

Jesmo li mi doista sigurni da se još uvijek ne dijelimo, na one koji pripadaju jednom narodu i one koji pripadaju drugom narodu? Ili se možda dijelimo na Bosance, Hercegovca, Purgere, Dalmatince, Zagrepčane, na one sa Sjevera i one s Juga, na pripadnike jedne ili druge političke stranke i da ljude sudimo isključivo prema njihovoj pripadnosti i mjestu rođenja? Zar se među nama često ne čuju komentari: «Znaš li ti što je bio njegov otac?» «Ma znaš, on ti je iz Duvna, iz Gruda, iz Bekije, Nahije, Brotnja… Čuvaj se takvih!»

Zar i danas među nama nema društvenih podjela prema ključu tko kakvo auto vozi, gdje i kakvu kuću ima, koju marku računala ili mobitela ima, kakve traperice ili majicu nosi, ima li mjesto u općini ili vladi, u kojem upravnom odboru sjedi, kolike se mirovine dokopao, gdje ide na ljetovanje ili na zimovanje? I tako se iako mali narod i pokrajina, uvijek iznova dijelimo. Veliki hrvatski pjesnik i domoljub A. G. Matoš svjestan nacionalne povijesti i stanja svojega vremena s pravom reče: «Najveći neprijatelji Hrvata, su oni sami sebi!»

Ne susrećemo li i danas suviše muške samovolje i u braku, i u obiteljima i na ulici, gdje se na ženu gleda kao na niže biće, predmet požude i užitka ? S druge strane na to susrećemo reakciju u ženskom pokretu feminizma, gdje se u ime jednakosti spolova i prava žena, zagovara nešto što kalja dostojanstvo žene i prava nerođene djece, jer žena samu sebe smatra gospodaricom svojega tijela i začetoga života.

A Evanđelje jednostavno veli, da smo svi jednaki. Ako baš netko hoće biti velik i iznad drugih, neka posluša Isusovu riječ: «I tko god hoće da među, vama bude prvi, neka vam bude sluga. Tako i Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge». Prepoznajemo li se u ovim izrečenim riječima? Bog nas je sve jednako stvorio, a Krist za svakoga ponaosob umro i uskrsnuo. Štoviše, posebno se zauzima za one malene i neznatne. «Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!». Ili možda na sebe želimo navući osudu što preziremo ljude prema nekim svojim podjelama, mjerilima i kriterijima, tako prezirući Boga, koji nas je jednako stvorio, po Kristu otkupio i učinio svojom djecom? Isus nas stoga sve jednako opominje riječima: «Pazite da ne prezrete ni jednoga od ovih najmanjih, jer kažem vam, anđeli njihovi na nebu uvijek gledaju lice Oca mojega, koji je na nebesima.»

fra Mate Tadić, OFM

Objavljeni članci:

Mudrozborice fra Mate – 4

11. nedjelja kroz godinu

Mudrozborice fra Mate – 3

10. nedjelja kroz godinu

Presveto Tijelo i Krv Kristova

Kult ličnosti

Mudrozborice fra Mate – 2

Presveto Trojstvo

Duhovi, Pedesetnica

Mudrozborice fra Mate – 1

7. Uskrsna nedjelja

Uzašašće – Spasovo – Križi

6. Uskrsna nedjelja

Nikoga nije dobro sažalijevati?!

4. Uskrsna nedjelja “Dobrog pastira”

3. Uskrsna nedjelja

Naviještenje Gospodinovo – Blagovijest

2. Uskrsna nedjelja

Uskrsni ponedjeljak

Veliki petak

Veliki četvrtak

Uskrs – Vazam

Nedjelja Muke Gospodnje – Cvjetnica

Životni neuspjesi i gubitci

5. korizmena nedjelja

Korizma u svjetlu Godine milosrđa i Enciklike “Laudato Si”

4. korizmena nedjelja

3. korizmena nedjelja

2. korizmena nedjelja

Sveta misa za ratne i poratne žrtve Duvanjskog kraja

“Valentinovo” i za nesimpatične

Ljepota srca i izvanjski izgled

1. Korizmena nedjelja

5. nedjelja kroz godinu

4. nedjelja kroz godinu

3. nedjelja kroz godinu

2. nedjelja kroz godinu

Za sve u životu ima određeno vrijeme

Krštenje Gospodinovo

Bogojavljenje – Tri kralja – Vodokršće

Želimo li se (o)čistiti i jesmo li (ne)zahvalni

2015.

2014.

PODIJELI