Rođenje B.D. Marije – Mala Gospa

98

ROĐENJE B. D. MARIJE – MALA GOSPA

8. rujna 2016.

1.Mih 5, 1-4a

Ps 13 (12), 6ab. 6cd

Mt 1, 1-16. 18-23

 

UVOD

Rođenje je radost i slavlje novoga života. Zato se veselimo rođenju djece i obilježavamo rođendane. Ali nakon nekog vremena rođendani više ne bivaju znakom novosti života, nego podsjetnik na njegovu prolaznost. Tako je i s Marijinim rođenjem, koga Crkva danas proslavlja. Ono je slavlje novoga života, ali i podsjetnik na njegovu prolaznost u ovom obliku.

Crkva slavi rođenje BD Marije kako bi svoje kćeri i sinove podsjetila na novost života, koji je s njom nastupio. S Marijinim je rođenjem granula zora spasenja. Promiče svijest da je svako dijete Božji dar roditeljima, a onda i svim ljudima. Poruka je da se svakim rođenjem, započinje jedan novi svijet. Slavlje Marijina rođenja na početku ovoga mjeseca, jasna je poruka o novom vremenu koje s njom nastupa.

Na početku današnjeg prigodnog slavlja, saberimo se i pokajmo za svoje grijehe.

 

HOMILIJA

Na jednom prekrasnom italskom jezeru nalazi se mali otočić nazvan ”Isola bella”. On to ime i zaslužuje jer dok su bregovi i daljnji vrhunci planina uokolo pokriveni vječnim snijegom – dok je priroda tamo sva uspavana, na otočiću cvatu limuni, naranče, a raznobojno i prekrasno cvijeće širi svoj miris. U niskoj dolini pokazuje se proljeće i ljeto, a tamo u daljini hladnoća i zima. Priroda je s jedne strane okićena mirisnom ljepotom i raznim ukrasima, a s druge, upadljivim mirom i hladnoćom.

Slično tome, u vjerničkom smislu, u našem svijetu, u zemnoj dolini, cvate jedan prekrasan cvijet. Cvijet nevinosti i ljiljan čistoće, okružen zimom grijeha i niskog moralnog života. Taj cvijet širi oko sebe prijatan miris i ljepotu, mir i ljubav, to je cvijet blažene Djevice Marije. Marija je potpuno svojim životom i djelima opravdala izrečene Elizabetine riječi, i zato je svi naraštaji uvijek s punim poštovanjem mogu zvati blagoslovljenom.

Danas slavimo rođendan najljepše i najdivnije žene na svijetu. Slavimo rođendan nebeske i naše Majke Marije. Marijin je rođendan podsjetnik na prolaznost života koji živimo na ovoj zemlji i potreba traženja života koji ne prolazi. Marija je najprije vjerom prihvatila Božji dolazak, da bi ga tek potom tjelesno rodila. Sv. Augustin o tom reče: „Prije je začela u duši, nego u utrobi!“

Mistik, učitelj Eckhart, govori o trostrukom Božjem rađanju: u vječnosti, u vremenu i u duši. Marija je odgovorivši na Božju ponudu, omogućila Kristu da se rodi u vremenu te tako postala Velika Gospa. I mi imamo sličnu ponudu, omogućiti Kristu da se rodivši u našoj duši, preko nas postane prepoznat i djelatan u svijetu.

Na crkvi u Gospinu svetištu Trški vrh, nalazi se latinski natpis: „Melioris mundi origo“ – Izvor ili početak boljega svijeta. Govor o izvoru i početku boljega svijeta, lijepo pristaje blagdanu Rođenja BD Marije ali i trenutku života Crkve i naroda.

„Radosno svetkovanje rođenja Djevice Marije iz koje je isteklo Sunce pravde.“ odzvanja današnjim bogoslužjem. To je obilježje u rimskom obredu od službenog uvođenja ovoga blagdana u kalendar polovicom 7. stoljeća.

Marija si je izabrala jedan drugi način štovanja u današnjem svijetu. Izabrala si je mjesta, gdje želi da njezini štovatelji dolaze i obraćaju joj se za pomoć. Možda smo i mi iskusili, kako je lakše Mariju moliti za pomoć pred njenom slikom ili kipom? Iskusili smo, kad joj se približimo, kao da se i ona više približava našem srcu i našim potrebama! Postajemo na neki način svjesniji, da na mjestu gdje su već mnogi dobili traženu pomoć i milost, da je i nama lakše moliti i pružiti joj svoje ruke.

U Njemačkoj se na jednom groblju, nalazi stari grob za koji se ne zna čiji je, a na njemu nema nikakav natpis osim urezanog srpa. O tom grobu se pripovijeda priča: Neka je majka udovica imala sina jedinca. Ovaj se raskalašio i okrenuo u svako zlo pa je na koncu postao i ubojica te bio osuđen na smrt.

Za osudu je čula njegova majka te pošla obilaziti suce i moliti da joj sina ostave na životu. Plakala je gorko i molila gorljivo da je suci nisu mogli odbiti, ali ni pravde nisu mogli povrijediti. Dali su joj jednu gotovo nemoguću zadaću. Ako od izlaska do zalaska sunca požanje čitavo polje pšenice, koja je bila sazrijala, ostaviti će joj sina na životu.

Njezina majčinska ljubav je tada stupila na djelo. Žela je bez prestanka, a nije jela niti pila. Ni glavu nije podizala da ne bi gubila dragocjeno vrijeme. Rukovet po rukovet je padala pred njom. Kada je sunce zadnju zraku na polje bacalo, ona je zadnju rukovet pšenice požela. Sin je bio spašen, a ona se od umora srušila mrtva na zemlju. Pokopali su je i kao znak majčine ljubavi i žrtve stavili su srp.

Marija je kraljica, majka, djevica, zaštitnica, zagovornica, tješiteljica, obrana, spas i utočište. Ona daje zdravlje duše i tijela. Ona nas vodi svome Sinu Isusu Kristu, našem Spasitelju. To ljudi vjernici cijeloga svijeta dobro osjećaju i znaju te joj se preporučuju u svojim molitvama.

Pridružimo se i mi toj nepreglednoj povorci štovatelja Marijinih! Izrecimo i mi svoje potrebe Mariji kao njezina vjerna djeca! Kao što su se toj povorci Marijinih štovatelja kroz stoljeća pridruživali mnogi umjetnici i najjednostavniji ljudi, stanimo i mi otvorena srca te joj dajmo čast i hvalu! Danas na njezin rođendan, darujmo joj svoje srce, sve svoje riječi i djela pa će i ona darovati nama svoju riječ i tihi šapat.

U Mariji danas slavimo Božju ljubav i dobrotu, jer se preko nje očitovao Božji plan spasenja cijeloga čovječanstva. Ujedno molimo danas Mariju, da nam pomogne u borbi protiv grijeha, da i mi svojim riječima i djelima omilimo Bogu.

Marija je Božje povjerenje od samog svog rođenja opravdala. Molimo je danas, na njezin rođendan da Bog preko nje i nama to omogući. Marijino rođenje, neka bude znakom i našeg duhovnog rođenja – rođenja za Boga, za novi život, za život po Duhu.

fra Mate Tadić, OFM

 

PODIJELI