FRANZ JOSEPH HAYDN (1732.-1809.) (5.)
GLAZBENA DJELA
Haydn sklada 104 simfonije, 24 opere, 163 klavirske sonate, 35 trija za klavir, violinu i cello, 30 trija za gudačke instrumente, 175 skladbi za violu da gamba koju je svirao knez Esterházy, 77 gudačkih kvarteta i mnoštvo drugih skladbi. Najzreliji njegovi plodovi na polju simfonijske glazbe jesu dvanaest Londonskih simfonija. U njima Haydn gleda u budućnost nagovješćujući novi glazbeni stil romantizma. Šest kvarteta Apponyi iz 1793. bliski su «londonskim» simfonijama, dok par godina poslije sklada šest kvarteta Erdödy i dva kvarteta Lobkowitz.
Jednom zgodom majstora Haydna, posjetio je nepoznati debeljko. Predstavio se kao veleposlanik iz obližnjega mjesta i zamolio, da za vjenčanje njegove kćerke napiše menuet. Haydn je prihvatio ponudu i nisu prošla ni tri dana, a on mu je predao gotovu partituru. Ovaj se obradovao, zahvalio obećavši mu dostaviti dobru nagradu. Dva tjedna kasnije Haydn je pod svojim prozorom začuo menuet, koji su izvodili neki seoski svirači. Pogledavši vani ugledao je nesvakidašnji prizor. Prema dvorcu se kretala povorka s glazbenicima na čelu, iza njih veleposjednik, a za njim veliki okićeni vol. Iza vola su išli mladenka, mladoženja i drugi ljudi. Veleposjednik je pošao u Haydnovu sobu zamolivši ga da za menuet, kao nagradu primi vola. Haydn ga je primio, a menuet nazvao «volovski menuet».
«STVARANJE» KRUNA HAYDNOVA STVARANJA
Nakon nastupa po Engleskoj pod utjecajem Georga F. Händela (1685.-1759.) sklada, dva lirsko-epska oratorija Die Schöpfung (Stvaranje svijeta) i Die Jahreszeiten (Godišnja doba). Osjećajući da mu se približava vrijeme odlaska 1808. godine, u čast njegova sedamdeset šestog rođendana, izrazio je želju da još jedanput, čuje izvedbu svojega oratorija Stvaranje svijeta. Želju mu je ispunio, talijanski skladatelj i dirigent Antonio Salieri (1750.-1825.). Uz stube su ga nosili, a kad je sjeo na počasno mjesto, u dvorani se prolomila bura nezapamćenog oduševljenja. Na upućenom pljesku prisutnih, skromno je podigao prst prema nebu i rekao: – Sve dolazi odande. – Za vrijeme izvedbe Haydn je tako predano slušao, da je po svršetku prvoga stavka posve klonuo. Dok je majstoru publika oduševljeno pljeskala i razdragano klicala, morali su ga iznijeti iz dvorane. Tri tjedna prije smrti kuću mu je potresla topovska vatra, kojima su Francuzi bombardirali Beč. I tada je imao snage umirivati ukućane: „ Djeco ne bojte se, tamo gdje je stari Haydn, ne može vas zadesiti nikakva nesreća. „
Haydnov učenik Ludwig van Beethoven (1770.-1827.) skladao je i jedan balet pod naslovom Stvaranje Prometeja, koji je često izvođen. Prigodom jedne izvedbe, dođe ga i Haydn pogledati. Kad je nedugo nakon toga susreo Beethovena reče mu: „ Vaša mi se baletna glazba, jako svidjela. Oh, odmahne Beethoven, „ali to nije ni izdaleka jedno Stvaranje“. Haydn se začudi jer svojom pohvalom, nije išao tako daleko da usporedi Beethovenov balet sa svojim najpoznatijim oratorijem Stvaranje svijeta. Haydn mu na to uvrjedljivo odvrati: „ Točno je da to nije Stvaranje i smatram da ćete teško to i dostići.“
HAYDN O SEBI SAMOMU
O svom životu i radu, Haydn jednom prigodom reče: „Imao sam dodira s carevima, kraljevima i s mnogim velikašima, od kojih sam primao laskave pohvale, ali nikada nisam stupio u bliži odnos s takvim ljudima, već sam se radije držao ljudi svojega staleža.“ Kad se radilo o dobroj kapljici, kažu da je Haydn bio vrlo izbirljiv: „Kao što svaka glazba ne priliči svakoj zgodi, tako ni svako vino nije uza svako jelo.“ Nekom ga zgodom upitaše o ljubavi, na što reče: „To je kraljica mladih, a maćeha starih.“ Jednom zgodom o sebi reče: „Ne znam se umiljavati niti znadem prositi… Uvijek nastojim, da svijet u meni gleda ono, što stvarno jesam: pošten čovjek.“
fra Mate Tadić, OFM
