„Tražimo stoga najprije Kraljevstvo i pravednost Njegovu, a sve će vam se ostalo dodati.“
Odabrao sam ovu rečenicu iz Evanđelja potaknut današnjim blagdanom sv. Blaža, sv. Vlaha, sv. Tripuna. Isti svetac samo ga Hrvati različito nazivlju u svojim krajevima. Kontinentalni dio naše Domovine naziva ga sv. Blažom, u Dubrovniku, biseru južnog nam dijela Republike Hrvatske, sv. Vlahom, a naši Hrvati u Boki i Kotoru i u čitavoj Kotorskoj biskupiji, čiji je i zaštitnik, sv. Tripunom. Ipak, ponajviše sam bio potaknut jednom dogodovštinom iz neko daleke tužne prošlosti kada su nam neprijatelji napadali Domovinu, a i sam Grad Dubrovnik.
I inače sam se bezbroj puta znao zapitati gdje se u mom životu nalazi nastojanje oko Kraljevstva Božjega. Znao bih tako upitati se – pa o čemu ti misliš, čovječe, gdje ima pravednosti, istine, dobra i mira na ovome svijetu… Na prvom ti je mjesto briga za vlastiti život, piće, jelo, stan i odijelo. I shvatim da mi je Božje Kraljevstvo često puta negdje na dnu ljestvice, jer mi je sve podređeno stjecanju vlastite sigurnosti tu, za zemlji. Siguran sam da nisam jedini, kamo sreće, koji razmišlja na ovaj način. I onda se svi čudimo odakle u ponudi nesigurnost, strah i propast, ali ako bolje razmislimo, vrijeme u kojem živimo, svijet u kojem živimo, doista nam daju razloga za zabrinutost. Valja nam dobro razmisliti i shvatiti da su očaj i beznađe vrlo opasna stanja duha koja uništavaju čovjeka. Moramo smoći snage svojim životom služiti Bogu i svoj život s povjerenjem i pouzdanjem staviti u ruke Božje. Jer, kako je napisano na jednome mjestu, „ Bog ima blagonaklon plan za svaku dušu, dok smo mi slobodni prihvatiti ga ili odbaciti.“ Iako se ponekad može činiti da nas je Bog zaboravio i napustio, to je samo privid. Ako smo Njegovi, ako se istinski zalažemo za Njegovo Kraljevstvo, budimo sigurni, Bog je uz nas i Njegovu ćemo pomoć sigurno doživjeti i osjetiti.
U uvodu sam napisao da sam se sjetio jedne dogodovštine u gradu Dubrovniku, ne, zapravo, bila je to životna priča urara velikog gradskog sata u Gradu koji ponosno gleda prema crkvi sv. Vlaha, prema Orlandovu stupu i vidi se s čitavog Straduna. U vrijeme srbo-četničke agresije u gradu nije bilo struje i mnogo je toga prestalo raditi. A grad je bio sablasno tih. Upravo zato urar gradskoga sata pojačano je vodio brigu kako bi veliki gradski sat stalno radio, a zelenci Maro i Baro redovito otkucavali ure. To je i braniteljima i žiteljima u gradu dizalo moral. Urar se izlagao opasnosti po vlastiti život kako bi, usprkos neprijateljskom granatiranju, ručno navijao sat, za kojega je znao koliko znači njegovim sugrađanima. Znao je da sat mora raditi za opće dobro. Nije se bojao, bilo mu je stalo jedino do grada i Domovine! A onda u jednom od najžešćih srbočetničkih napada na grad, kada su spaljene i porušene mnoge kuće, potpuno je uništena i spaljena kuća dubrovačkog urara. Preko noći našao se na ulici. Ostao je bez ičega. Sve mu je bilo uništeno. Ali, upravo u tim trenucima, dogodilo se nešto najradosnije u njegovu životu. Urar svjedoči, ništa ga nije tako dirnulo i potreslo, kao solidarnost i pomoć njegovih sugrađana koji su priskočili i bili uz njega. Svi su htjeli pokazati da znaju cijeniti njegovu žrtvu za grad. Urar se nije našao napušten i ostavljen. Zalagao se za Božju stvar i opće dobro i Bog je poslao ljude u njegov život kad mu je pomoć bila najpotrebnija.
Svatko se od nas može zalagati za Božju stvar i opće dobro, u svojoj ulici, zgradu, kvartu. Bog to vidi i neće nas ostaviti.
Sve češće se pitamo kako riješiti tolike poteškoće u našoj Domovini, u dubini naših srdaca shvaćajući da je teško pomoći ljudima koji nemaju svjetlo vjere i mudrosti koja dolazi od Boga. Mediji generiraju i promiču nerazumno življenje, oholo, sebično, razvratno i pogansko življenje. Ljudi mogu prosvjedovat i bunit se koliko hoće, mogu se smjenjivat vlasti, jedna za drugom, ali bez snage za promjene starih navika, teško je očekivati poboljšanje. Nema tih novaca kojim se može platiti ludo, nerazumno i nemoralno življenje. Mnogo toga trebalo bi nam napustiti i prikloniti se onomu što je korisnije i bolje. Na primjer, u našim gradovima, općinama, županijama, silan se novac troši na karnevalske manifestacije koje su već davno prerasle razinu narodnog običaja. Ta događanja sve više prerastaju u manifestacije ideologije novopoganstva u kojima je teško vidjeti nešto korisno i svrsishodno ako to nije razvrat, nemoral i raskalašenost kojima se u dušama cijelih generacija želi porušiti i uništiti i posljednji zasad kršćanskog! Bolje je ne spominjati novu modu pozivanja raznih pevaljki koje narodne običaje pretvaraju u derneke, a samim svojim pojavljivanjem izazivaju još veće podjele u ionako jako podijeljenom narodu.
U vremenima kad toliko govorimo o recesiji, krizi i neimaštini, kako bi se taj uludo bačeni novac, mogao utrošiti na poticanje mladih poduzetnika, studenata, mladih obitelji s više djece, kako bi se njime pomoglo umirovljenicima, bolesnima itd. Učinilo bi se toliko toga korisnoga i pred Bogom i pred ljudima a narodni običaji bi bili običaji koje treba čuvat a ne ideologija bezvjerstva koja ruši sve pred sobom.
Kušnje su nam date da znamo iz njih izići jači, mudriji i pametniji. Dao Gospodin da i iz ovih današnjih kušnji iziđemo s većim pouzdanjem u providnost Božju.
Mir i dobro
Franjo Damir K.
Sv. Blaž, sv. Vlaho, sv. Tripun
Običaji na Badnji dan, večer i Božić
Božić u potrošačkoj današnjici
Neka se ispuni volja Božja – molimo!!!
Četrnaest godina od smrti Vlade Gotovca
Dva Božja dara Portalu prije Došašća
Papa Franjo u Europskom parlamentu
Gladni traže dostojanstvo, a ne milostinju
Prikazanje BDM – Gospa od zdravlja
Posveta bazilika svetih Petra i Pavla
Trebaju nam mostovi, ne zidovi
Papa i Svjetski savez evangelika
Gdje vas je dvoje, tu sam i ja
Blagdan svih svetih i Dušni dan
Sveti Šimun i Juda Tadej, apostoli
Blažena Katarina Kosača-Kotromanić
Deset čuda svetog pape Ivana Pavla II.
Dan kada je poginuo Blago Zadro
Uz svjetski dan hospicja i palijativne skrbi
Dan neovisnosti Republike Hrvatske
Sv. Terezija od Malog Djeteta Isusa
Sv. Jeronim, svećenik i crkveni naučitelj
Sveti Mihael, Gabriel i Rafael
Papa Franjo ili petorica kardinala
Sveti Kornelije i Ciprijan, sveta Eufemija
Spomendan imena Blažene Djevice Marije
Ljudi – u daljini ili pored nas
Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja
Rimini – 35. Meeting prijateljstva
Blažena Djevica Marija Kraljica
Sveti Pio X. – papa reformator
Sveta Ivna Franciska de Chantal
Beskućnici i siromasi u Hrvata
Ustoličen novi mitropolit Porfirije
13. srpnja – Majka Božja Bistrička
9. srpnja – Spomendan Marije od Propetog Isusa Petković
5. srpnja – spomendan suzaštitnika Europe – Ćirila i Metoda
Duhovna potpora u palijativnoj skrbi
Sveti Petar i Sveti Pavao – apostoli