SKOK PREKO PONORA
Vjera znači opredjeljenje za to da se u najdubljoj nutrini ljudske egzistencije nalazi nešto što ne može imati svoj temelj u vidljivu i opipljivu svijetu i što ne može odatle crpiti svoju snagu, jer se ta najintimnija jezgra u čovjeku nalazi u doticaju s nevidljivom zbiljom, a ona se pokazuje kao nužnost za ljudsku egzistenciju.
Prirodno čovječje težište tjera čovjeka prema vidljivom, prema onome što može uzeti u ruku i čime može rukovati kao sa svojim vlasništvom. Ona mora izvršiti obrat prema unutra da bi vidio kao zanemaruje svoju dublju vlastitost kad se tako dade vući od svog prirodnog težišta. Mora se preobratiti da bi spoznao kako je slijep kad vjeruje samo onome što vide njegove oči.
Odatle možemo razumjeti da vjera nije problematična samo danas, da, u specifičnim uvjetima naše moderne situacije, izgleda kao nešto gotovo nemoguće, već da ona oduvijek znači, možda ponešto nejasno i ne tako spoznatljivo, skok preko beskonačnog ponora, skok iz ovoga svijeta dohvatljivosti što se nameće čovjeku: vjera ima oduvijek na sebi biljeg nekakvog pustolovnog loma i skoka, jer ona trajno predstavlja rizik koji se sastoji u tome da se ono što jednostavno nije moguće vidjeti prihvaća kao jedina zbiljska stvarnost i kao ono na čemu se sve zasniva.
Kršćanski vjerovati znači povjeriti se smislu koji nosi mene i svijet, uzeti ga kao čvrst temelj na kojem mogu bez straha stajati. Kršćanska vjera znači opciju za to da je ono što se ne može očima vidjeti zbiljskije od onoga što se može vidjeti.
J. Ratzinger, Uvod u kršćanstvo
IZ BIOGRAFIJE:
RATZINGER JOSEPH, jedan od vodećih teologa u današnjoj Crkvi. Profesor dogmatike na Teološkom fakultetu u Regensburgu. ove godine (1977) Papa Pavao VI. imenovao ga je kardinalom i nadbiskupom Munchena. Kod nas je izišla njegova knjiga Uvod u kršćanstvo, u kojoj su sakupljena predavanja o problemima koji se nameću kršćanima našeg vremena s dubokim i sudbonosnim promjenama. U predgovoru pisac ističe da njome želi “pomoći da se vjeraponovno shvati kao omogućenje istinske čovječnosti i u našem današnjem svijetu”. On je želi nanovo protumačiti pazeći na to da je ne pretvori u besadržajan govor koji tek s mukom može prikriti potpunu duhovnu prazninu.
IZVOR: Brzić Žarko, Nade i ohrabrenja, FTI DRUŽBE ISUSOVE, Zagreb, 1978.
urednik: Miroslav Vukmanić
administrator: Marija Vračević
