Svetac dana – Sveti Stanisław Papczyński

87
Slika: Sveti Stanisław Papczyński

Sveti Stanisław Papczyński, poznat i kao Stanislav od Isusa i Marije, poljski svećenik, osnivač Kongregacije marijanskih otaca od Bezgrešnog začeća, rođen je 18. svibnja 1631. u Podegrodziu (Malopoljsko vojvodstvo, južna Poljska) kao Jan Papczyński, sin kovača i seoskog starješine Tomasza i Zofije Tacikowske. Imao je šest sestara i jednog brata. U djetinjstvu pastir, uporan i marljiv učenik, školovao se u mnogim gradovima. S 23 godine završio je studij filozofije na isusovačkom kolegiju u Rawi Mazowieckoj. Ušao je u pijaristički novicijat u Podolíncu (sjeverna Slovačka) 2. srpnja 1654. i uzeo redovničko ime Stanislav od Isusa i Marije (Stanisław od Jezusa i Maryi). Iduće godine, 1655, Poljsku su napali Šveđani pa je naredno razdoblje njegovog života obilježio rat, izbjeglištvo i bolest. O tim godinama veliki poljski pisac, prvi slavenski nobelovac Henryk Sienkiewicz, piše u svojoj omiljenoj trilogiji („Ognjem i mačem”, „Potop” i „Gospodin Wołodyjowski”). Za svećenika je Stanisław zaređen 12. ožujka 1661. Predavao je retoriku na pijarističkim kolegijima u Rzeszówu (Podkarpatsko vojvodstvo) i Podolíncu. Ugledni profesor, vrsni propovjednik u mnogim varšavskim crkvama, traženi ispovjednik, objavio je više knjiga. Od 1663. do 1667. bio je ravnatelj Bratovštine Naše Gospe od milosti, zaštitnice Varšave. Njegove duhovne savjete slijedili su mnogi glasoviti ljudi onog vremena, među njima papinski nuncij Antonio Pignatelli, kasniji papa Inocent XII, i hetman Jan Sobieski, kasnije slavni poljski kralj, osloboditelj Beča. Težeći idealima „potpunog siromaštva” Stanisław je istupio 11. prosinca 1670. iz pijarističkog reda. S dopuštenjem poznanjskog biskupa Stefana Wierzbowskog obukao je u Luboczu (Łódzko vojvodstvo) u rujnu 1671. bijeli habit na čast Bezgrešne Djevice Marije.

Tamo je napisao pravila za svoju novu redovničku zajednicu, Kongregaciju marijanskih otaca od Bezgrešnog začeća (Zgromadzenie Księży Marianów Niepokalanego Poczęcia Najświętszej Maryi Panny), osnovanu 24. listopada 1673. Tako je nastao prvi poljski muški red i prvi muški red na svijetu pod imenom Bezgrešne. Papa Inocent XII. potvrdio ga je službeno 21. rujna 1699. Sa svojim marijancima (među njima i mnogi bivši vojnici) Stanisław je živio pustinjačkim životom u Puszczi Korabiewskoj (danas Puszcza Mariańska), šumovitom području u Mazowieckom vojvodstvu. Stanisław je u studenom 1673. doživio ekstazu za vrijeme jedne propovijedi i vidio pobjedu Jana Sobieskog nad Turcima kod Hotina te odmah prenio radosnu vijest vjernicima. Kao vojni kapelan pratio je 1674. vojsku Jana Sobieskog koja je odbacila Turke s istočnih poljskih granica. Od 1677. pa do smrti Stanisław je sa svojim marijancima boravio u naselju Góra Kalwaria (Mazowiecko vojvodstvo), gdje je uz crkvu Posljednje večere Gospodnje sagradio i samostan za svoju družbu. Isticao se svojim poticajima na razmatranje Božjeg milosrđa te na utjecanje zagovoru Bezgrešne Djevice Marije. Imao je viđenja duša u čistilištu te je neprestano poticao na pokoru i molitvu. Sa svojom subraćom marijancima naročito je molio za duše u čistilištu, posebno za vojnike poginule u bitkama i žrtve ratnih pošasti. Pripisuju mu se mnoga čudesa. Preminuo je 17. rujna 1701. u Góri Kalwariji i pokopan u marijanskoj crkvi Posljednje večere Gospodnje. Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 16. rujna 2007, a papa Franjo svetim 5. lipnja 2016. Njegovi marijanci (oko 500 redovnika) i danas uspješno djeluju u mnogim zemljama diljem svijeta.

 

Preuzeto: http://www.zupajastrebarsko.hr/

PODIJELI