Kad je pred vama slika jasno vam je o čemu govorimo. Da smo samo rekli špenzlet, štriker, reklja, rekla, jankel, bundžur il ćurakle, većini vas ne bi bilo jasno o čemu pričamo. Tako je s većim brojem starih obrta u Hrvatskoj. Ovo je naš mali prilog edukaciji mladih o hrvatskoj baštini.
Odijevne predmete zvane rekle, reklje, špenzleti, jankeli i dr. viđali ste uglavnom na tamburašima posljednjih desetak godina. Rijetki su oni koji su i znali o čemu se radi, a još rjeđi oni koji posjeduju isti. Uglavnom, špenzleti su dio odjeće, narodne nošnje sa područja slavonske Posavine koja se raširila po Šokadiji. Zapravo se radi o ostacima vojnokrajiške uniforme u mjestima Slavonije koja su bila pod Vojnom Krajinom i Granicom u vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Uz špencle su često nošene i valjane čarape – fusekle. Jedno i drugo nošeno je u paru, kompletirano na jednake šare. Te su šare također od vojnih vremena, ostatak oznaka različitih vojnih jedinica (kumpanija). Danas one razlikuju krajeve Slavonije, zna se od kuda su ako su na srceta (Ivankova do Mikanovaca), na ružmarin (vinkovački kraj), na trišnje ili jabučice ( od Štitara do Broda), te na strike (županjski kraj i ,,cvelferija”).
I. Crtice iz povijesti – Slavonske vojne graničarske uniforme
Nakon 150-godišnje turske vladavine u Slavoniji, Baranji i Srijemu, oslobođeno područje potpalo je pod upravu Hasburške monarhije. Od 1701. godine započinje ustroj vojne granice na rijeci Savi, te teče proces novačenja stanovnika u vojnu službu – graničare. Posebno se ovaj dio odnosi na stanovništvo i naselja uz rijeku Savu.
U prvoj polovici 18. stoljeća svi unovačeni muški stanovnici – graničari pripadali su u tzv. neredovitu vojnu formaciju, tako su bili odjeveni vrlo šarenoliko u narodnim nošnjama (odjeći) toga vremena. Jedna od prvih uredaba (pravilnika) o odijevanju je ona iz 1700. i 1702.godine, tj. Rezolucija cara Leopolda ”kojom se graničarima dozvoljava da odlučuju o nabavi svoje odjeće”.
Vojnički mundir (uniforma) sastojala se tih godina od čakšira(hlača crvenih, plavih, bijelih), opanaka, čakoa, ogrtač bez rukava (aljina) s okovratnikom koji je ujedno služio kao kapuljača, zelene ili crvene dolame i takva prsluka bez rukava. Panduri su nosili turske čakšire (hlače) od plave tkanine. Od naoružanja, prve graničarske postojbe imale su tursku dugačku pušku, tursku sblju, pištolj (kuburu ) i nož ili handžar, tefišeklije s nabojima i ranac.
II. Naziv – reklja, špencle, jankel, bundžur,…
Na području Vojne granice Brodske i Petrovaradinske pukovnije uvedene su vojne odore ili mundure 1764.godine u odjevanje graničara kao Rockel (rekla – gornja vojnička bluza). Izraz špenzle ili spencle dolazi u širu uporabu na prostoru Slavonske Vojne granice od 1808. godine, za gornji dio vojničke odore. Tada se uvodi graničarska odora tamno plave boje u Brodskoj regimenti (pukovniji).
U Rječniku stranih riječi autora V.Anić i I.Goldštajn, tiskanom u Zagrebu 1999.godine, u izdanju nakladničke kuće Novi liber, pod izrazom Spencerica kažu : 1.) Kratka muška dvoredna ili jednoredna jakna do struka, popularna u 18.stoljeću ; 2.) Ženska kratka jakna do struka s rukavima ili bez rukava popularna u 19. stoljeću ; 3.) Engl. Spencer prema engl. lordu G.J. Spenceru 1758. – 1834. Nešto opširnije tumačenje izraza špenzle daje Bratoljub Klajić u svom Rječniku stranih riječi, A-Ž, u izdanju Nakladnog zavoda MH, tiskanom 1990. godine u Zagrebu. Tako u njem stoji: Spencer, 2 mm spencera, engl. (spencer po lordu Spenceru) – kratki kaput, seljački kratki (vuneni) kaput, isto i špenzleta. Iako je naziv stran, a došao je s dijelom mundure ili vojničkog odijela graničara, najprije 1764. godine kao Rokel (rekla), do danas je postao taj odjevni predmet dio tradicije i kulturne baštine našega kraja.
Jankle uzorak Brodskog kraja Spencle sare na strike Cvelferija
Spencle Vinkovackog kraja Reklja zupanjskoga kraja
Danas ovaj odijevni predmet živi u folklornoj tradiciji pod imenima : špenzle, spencle, jankel, jankle, ćurak, ćurakle, rekla ili reklja, bundžur ili štriker.
* Ivica Ćosić – Bukvin ,,Špenzle na strike”, Vrbanja, 2004.
