Marito Mihovil Letica – Zagreb
Neovisno o tome vjeruju li u postojanje anđela, svi znaju za njihovu ulogu u kršćanskoj umjetnosti i ikonografiji. Najprije su prikazivani jednostavno kao dječačići, a tek su im kasnije pridodana krila, koja simboliziraju duhovnu lakoću, dematerijalizaciju, moć uspinjanja, let sa zemlje u nebo. Riječ je o Bogu poslušnim osobnim duhovnim bićima, nadljudskim stvorenjima koja slave i hvale Stvoritelja i Uzdržitelja te na različite načine pomažu ljudima.
Hrvatska riječ ʺanđeoʺ (ili u mjesnim govorima staroštokavskim, čakavskim i kajkavskim ʺanđelʺ, ʺangelʺ, ʺangjelʺ, ʺajngelʺ i sl.) dolazi od grčke imenice ʺángelosʺ u značenju ʹglasnikʹ, ʹvjesnikʹ, ʹposlanikʹ. ʺÁngelosʺ je vjeran prijevod hebrejske riječi ʺmalʹakhʺ koju susrećemo u Starome zavjetu. Prisjetimo se kako anđeo zaustavlja Abrahama da ne žrtvuje sina Izaka, o čemu u ʺKnjizi Postankaʺ čitamo: ʺUto ga zovne s neba anđeo Jahvin i poviče: ʹAbrahame! Abrahame!ʹ ʹEvo me!ʹ – odgovori on. ʹNe spuštaj ruku na dječakaʹ, reče, ʹniti mu što čini! Sad, evo, znam da se Boga bojiš, jer nisi uskratio ni svog sina, jedinca svogaʹʺ (Post 22, 11-12).
U ʺKnjizi o Sucimaʺ Bog je poslao anđela obeshrabrenom Gideonu: ʺAnđeo Jahvin dođe i sjede pod hrast kod Ofre koji pripadaše Joašu Abiezerovu. Njegov sin Gideon vrhao je pšenicu na tijesku da bi je sačuvao od Midjanaca. I ukaza mu se Anđeo Jahvin i reče mu: ʹJahve s tobom, hrabri junače!ʹʺ(Suci 6,11-12).
Osobito je dojmljiva slika kada u lavljoj jami anđeo spašava proroka Danijela, o čemu u njegovoj starozavjetnoj knjizi piše:
ʺKralj ustade u ranu zoru, kad se danilo, i pođe brzo k lavskoj jami. Kad se primače blizu, viknu žalosnim glasom Danielu: ʹDaniele, slugo Boga živoga, je li te Bog, kome postojano služiš, mogao izbaviti od lavova?ʹ Daniel odgovori: ʹO kralju, živ bio dovijeka! Moj je Bog poslao svog Anđela; zatvorio je ralje lavovima te mi ne naudiše, jer sam nedužan pred njim. Pa i pred tobom, o kralju, ja sam bez kriviceʹʺ(Dn 6,20-23).
Još je mnogo mjesta u Starome zavjetu odnosno hebrejskoj Bibliji gdje se pojavljuju anđeli.
K tome je zanimljivo primijetiti da u arapskome, koji pripada semitskim jezicima kao i hebrejski, za anđela stoji izraz ʺal-malakʺ, srodan hebrejskomu ʺmalʹakhʺ. U turskome jeziku ovaj arabizam poprimio je oblik ʺmelekʺ. Melek Džibrīl odnosno anđeo Gabrijel donio je Mariji vijest da će roditi Isusa. U Kurʹanu, u 19. suri ili poglavlju nazvanu ʺMerjemaʺ, po Isusovoj majci Mariji, čitamo:
ʺI spomeni u Knjizi Merjemu: kada se od ukućana svojih na istočnu stranu povukla / i jedan zastor da se od njih zakloni uzela, Mi smo k njoj meleka Džibrila poslali i on joj se prikazao u liku savršeno stvorena muškarca. / ʹUtječem se Milostivom od tebe, ako se Njega bojiš!ʹ – uzviknu ona. / ʹA ja sam upravo izaslanik Gospodara tvogaʹ – reče on – ʹda ti poklonim dječaka čista!ʹ / ʹKako ću imati dječakaʹ – reče ona – ʹkad me nijedan muškarac dodirnuo nije, a ja nisam nevaljalica!ʹ / ʹTo je tako!ʹ – reče on. ʹGospodar tvoj je rekao: ‘To je Meni lahko’, i zato da ga učinimo znamenjem ljudima i znakom milosti Naše. Tako je unaprijed određeno!ʹʺ (19,16-21).
Kršćanima je dobro poznato navještenje Isusova rođenja, o čemu evanđelist Luka, kojega Dante Alighieri nazva ʺpiscem blagosti Kristoveʺ, napisa ove retke:
ʺAnđeo uđe k njoj i reče: ʹZdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!ʹ Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav. No anđeo joj reče: ʹNe boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. ‘Evo, začet ćeš i roditi Sina i nadjenut ćeš mu ime Isus.’ On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.ʹ / Nato će Marija anđelu: ʹKako će to biti kad ja muža ne poznajem?ʹʺ(Lk 1,28-33).
Kada je odraslog Isusa za vrijeme četrdesetodnevnog izbivanja u pustinji iskušavao đavao, anđeli Sinu Božjemu bijahu na službu. O tome evanđelist Matej kaže: ʺĐavao ga tada povede u Sveti grad, postavi ga na vrh Hrama i reče mu: ʹAko si Sin Božji, baci se dolje! Ta pisano je: / ‘Anđelima će svojim / zapovjediti za tebe / i na rukama će te nositi / da se gdje nogom / ne spotakneš o kamen’ʹʺ (Mt 4,5-6). Lukavi đavao pozvao se na stihove Psalma 91: ʺJer anđelima svojim zapovjedi / da te čuvaju na svim putima tvojim. // Na rukama će te nositi / da se ne spotakneš o kamenʺ (Ps 91,11-12). Đavlu, Sotoni, koji u svojoj zlohotnoj prijetvornosti doslovce citira Sveto pismo, Isus uzvraća otkrivajući osnovno značenje citata: ʺPisano je također: ʹNe iskušavaj Gospodina, Boga svojega!ʹʺ(Mt 4,7).
Anđeo je Mariji Magdaleni i ʺdrugoj Marijiʺ (po svoj prilici majci Jakovljevoj i Josipovoj) objavio zasigurno najvažniju vijest u povijesti spasenja i povijesti čovječanstva, povijesni te u isti mah natpovijesni događaj Isusova uskrsnuća. O tome je iz pera evanđelista Mateja potekao ovaj zapis: ʺA anđeo progovori ženama: ʹVi se ne bojte! Ta znam: Isusa Raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče. Hajte, vidite mjesto gdje je ležao pa pođite žurno i javite njegovim učenicima da uskrsnu od mrtvihʺ (Mt 28,5-7).
Napokon, u Ivanovu ʺOtkrivenjuʺ Bog nalaže anđelima da izvrše presudu koju je donio. Važno je u ovom ulomku primijetiti da sv. Ivan govori o anđelima koji služe Bogu, ali i o drugim anđelima, koji služe Đavlu, Sotoni: ʺI nasta rat na nebu: Mihael i njegovi anđeli zarate se sa Zmajem. Zmaj uđe u rat i anđeli njegovi, ali ne nadvlada. I ne bijaše im više mjesta na nebu. Zbačen je Zmaj veliki, Stara zmija – imenom Đavao, Sotona, zavodnik svega svijeta. Bačen je na zemlju, a s njime su bačeni i anđeli njegoviʺ (Otk 12,7-9).
Poštovane slušateljice i poštovani slušatelji Vatikanskoga radija, sljedeće nedjelje bit će riječi o knjizi Kršćanske sadašnjosti ʺAnđeli i demoniʺ, kojoj je podnaslov ʺPovijesna drama između dobra i zlaʺ.
Izvor: https://www.vaticannews.va
