MEĐUNARODNA SEOSKA OLIMPIJADA Sopjani treći od deset ekipa

97

SOPJE

Ekipa sopjanske Udruge sportske rekreacije Sport za sve Podravac na čelu s neumornim animatorom i iskusnim trenerom Jozom Šantakom osvojila je treće mjesto na 19. međunarodnoj seoskoj olimpijadi u mađarskom selu Somogyharsagy, 15-ak kilometara sjeverno od Slatini prijateljskoga grada Szigetvara.

Nastupilo je deset ekipa po pet natjecatelja iz Mađarske, Njemačke, Finske i Hrvatske, koje su se natjecale u simpatičnim disciplinama osmišljenim od najobičnijih seoskih poslova kao što su izvlačenje vode iz bačve cugom, guranje bala sa sijenom, prebiranje zrna graha iz kukuruza, vožnja šukarama, piljenje drva, prenošenje vode, različite vrste kretanja uz prepreke, pojedinačno i skupno prenošenje različitih tereta, ciljanje iz velikih praćki i slično. Budući da sopjanska udruga redovito sudjeluje na sličnim manifestacijama u našoj zemlji, a prošle godine bili su organizator i domaćin 22. hrvatskog festivala sportske rekreacije na selu, oni su se i u Mađarskoj vrlo dobro snašli.

U sopjanskoj brončanoj ekipi bili su Dorijana Drokan, Danijel Rastija, Tomislav Matić i braća Tomislav i Mario (kapetan) Tomašević. Doznali smo da sve više cijelih obitelji sa sjevera i zapada Europe (Nizozemci, Nijemci, Finci, Britanci i dr.) doseljavaju u taj dio Mađarske, jer mogu jeftino kupiti nekretnine, pa u Mađarskoj borave dio godine i razvijaju svoje poslove. Oni često organiziraju razna kulturno-sportska događanja.

Tako je i ovu Olimpijadu pratio bogati kulturno-zabavni program, od lutkarske predstave za mališane, nastupa folklornih skupina i operetnih pjevača, do mladih plesača i svirača, a sve u cilju da se brojni posjetitelji što bolje zabave i provedu, uz bogatu kulinarsku ponudu. Najatraktivniji dio programa bio je nastup četvorice čikoša (konjanika pastira iz mađarske Puste), koji su pokazali vrhunske vještine u jahanju i dresuri konja, baratanju bičem, jahanju peteroprega i slično. Oni su time prikazali što je odlikovalo njihove davne pretke Hune i Ugre pri dolasku u sadašnju postojbinu. P. Žarković

Izvor: Glas Slavonije

PODIJELI