Hodočasnici u Međugorju stvaraju sliku svjetskoga središta, šire toleranciju, svojim ponašanjem pozivaju na jednakost svih rasa i naroda, šire pozitivne vibracije.
Prošlo je 39 godina od kada se Gospa na brdu Crnica u Međugorju ukazala šestero mladih – Ivanki Ivanković, Mirjani Dragićević, Vicki Ivanković, Ivanu Dragićeviću, Ivanu Ivankoviću i Milki Pavlović.
Toga dana vidjeli su zapravo bijelu pojavu s djetetom u naručju. Iznenađeni i prestrašeni, nisu joj pristupili bliže. Sutradan u isto doba dana, 25.6.1981., četvoro od njih, Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković i Ivan Dragićević, osjetili su se snažno privučeni prema mjestu gdje su dan prije vidjeli Onu koju su prepoznali kao Gospu. Njima su se pridružili Marija Pavlović i Jakov Čolo. Skupina Međugorskih vidjelaca bila je oblikovana. S Gospom su molili i razgovarali. Od toga dana imali su svakodnevna ukazanja, zajedno ili odvojeno. Milka Pavlović i Ivan Ivanković Gospu više nikad nisu vidjeli.
Ostalo je zapisano da su te srijede oko 18 sati djeca na Podbrdu vidjela ‘prekrasnu mladu ženu s djetetom u naručju’. Davala im je rukom znak da joj se približe, no nije im toga prvoga dana ništa govorila. Glas se brzo proširio među njihovim obiteljima, susjedima, Međugorjem, Bijakovićima, Brotnjom, Hercegovinom.
Trideset i devet godina nakon toga, rijeke ljudi i dalje se uspinju na Podbrdo ili Brdo ukazanja. Tih nekoliko stotina metara iznad mjesta Bijakovići uspone obilježavaju molitva i tišina, vapaji za ozdravljenjem, traženje utjehe u vjeri, potraga za mirom. A tako je, kako su kazali vidioci, Gospa njima već prvog tjedna i poručila: ‘Ja sam Kraljica Mira’. I od tada je, najviše usmenom predajom, župa Međugorje postala najbrže rastuće
 kršćansko svetište na svijetu. Upravo vezano za Brdo ukazanja, krenula su kasnije i mnoga svjedočanstva o ozdravljenjima, što je Međugorju dalo novu dimenziju.
Hodočasnici u Međugorju stvaraju sliku svjetskoga središta, šire toleranciju, svojim ponašanjem pozivaju na jednakost svih rasa i naroda, šire pozitivne vibracije. Znajući za povijest Bosne i Hercegovine, za stradanja u ratu devedesetih godina prošloga stoljeća, mnogi će se zapitati i je li Gospin poziv na mir 1981. godine bio najava krvavoga rata na ovim prostorima.
PODIJELI