Novozelanđanin i Šerpa prvi osvojili Mount Everest – 1953.

Popevši se na vrh planine Hillary je uzeo fotoaparat i napravio slavnu fotografiju Tenzinga kako drži cepin.

Dvadesetdevetog svibnja najznačajniji je datum u povijesti ljudskog osvajanja planina. Tog su dana, 1953. godine, prvi ljudi u povijesti osvojili najviši vrh svijeta Mount Everest. Slava za taj podvig pripala je Edmundu Hillaryju i njegovom nepalskom Šerpi Tenzingu Norgayu. Hillary, podrijetlom s Novog Zelanda, bio je skroman čovjek i nije želio sebe isticati. Govorio je da su on i Tenzing Norgay istovremeno došli na vrh (Tenzing je u svojoj knjizi priznao da je ipak Hillary prvi stupio nogom na vrh). Na vrh su došli u 11 sati i 30 minuta prijepodne. Hillary je uzeo fotoaparat i napravio slavnu fotografiju Tenzinga kako drži cepin.

Kad je Tenzing želio slikati Hillaryja, ovaj je to odbio, tako da je njegov uspjeh prošao nezabilježen na fotografskom filmu. Snimili su još samo nekoliko fotografija okolice kako bi mogli dokazati da su zaista bili na vrhu. Zanimljivo je da su se na vrhu zadržali samo 15 minuta. Vijest o njihovom podvigu došla je u Veliku Britaniju upravo na dan krunidbe kraljice Elizabete II., koja ih je proglasila  vitezovima (no indijska vlada odbila je dati dopuštenje da Tenzing Norgay primi britansku vitešku titulu). Kasnije je kraljica Elizabeta II., koja je vladarica i Novog Zelanda, proglasila Edmunda Hillaryja i vitezom Reda podvezice. Veliki dio ostatka života Hillary je proveo pomažući narodu Šerpa. Zahvaljujući njegovoj pomoći u Nepalu za Šerpe su otvorene škole i bolnice.

Anne Marie Louise d’Orléans – najbogatija princeza u Europi – 1627.

Kneževina Dombes, koju je posjedovala, imala je status suverene kneževine.

Dana 29. svibnja 1627. godine rođena je Anne Marie Louise d’Orléans, vojvotkinja od Montpensiera i jedna od najbogatijih nasljednica u cjelokupnoj povijesti Francuske. Naslijedila je čak četiri vojvodske titule (Montpensier, Châtellerault, Aumale, Saint-Fargeau), tri kneževske tj. prinčevske titule (princeze od Dombesa, princeze od La Roche-sur-Yona i princeze od Joinvillea) te četiri grofovske titule.

Unatoč brojnim titulama osnovna joj je titula bila ona vojvotkinje od Montpensiera, a nazivali su jeVelikom gospođicom (fr. la Grande Mademoiselle). Naime, ta titula  bila je previđena na francuskom kraljevskom dvoru tijekom 17. i 18. stoljeća u načelu za najstariju kćer brata vladajućeg kralja, pri čemu je taj brat oslovljavan kao Gospodin (fr. Monsieur). Vojvodstvo Montpensier nazvano je prema istoimenom posjedu u središnjoj Francuskoj, smještenom oko dvadeset kilometara jugozapadno od lječilišnog grada Vichyja.

Anne Marie Louise d’Orléans bila je prema izjavama suvremenika “najbogatija princeza u Europi“. Kneževina Dombes, koju je posjedovala, imala je status suverene kneževine tj. svojevrsne nezavisne države, poput današnje Kneževine Lihtenštajn. Time je Anne Marie Louise d’Orléans bila i vladarica vlastite države. Preminula je u Palači Luxembourg u Parizu 1693. godine, u dobi od 65 godina.

John Manners – prvi vojvoda od Rutlanda (1638.)

Dana 29. svibnja 1638. rođen je John Manners, prvi vojvoda od Rutlanda. Potjecao je iz aristokratske obitelji Manners, koja je još od 1525. posjedovala titulu earla, tj. grofa od Rutlanda. Naziv je ta titula dobila prema grofoviji Rutland, smještenoj oko 130 kilometara sjeverozapadno od Londona i tridesetak kilometara istočno od Leicestera. Grofovija Rutland postoji i danas kao ceremonijalna engleska grofovija, i to jedna od najmanjih u čitavoj Ujedninjenoj Kraljevini.

Spomenuti John Manners naslijedio je 1679. godine, u dobi od 41 godine, od preminulog oca titulu grofa od Rutlanda, i to kao kronološki deveti po redu nositelj te titule. Godine 1703. nagrađen je uzdizanjem u vojvodski status, najviši rang aristokracije. Naime, te je godine John Manners proglašen vojvodom od Rutlanda, a dobio je i sporednu titulu markiza od Granbyja, koja je od tada tradicionalno dodjeljivana iz počasti najstarijim sinovima i pretpostavljenim nasljednicima nositelja vojvodske titule.

Vojvodsku titulu John Manners zaradio je podržavši protestantskog kandidata Vilima Oranskog za britanskog kralja, umjesto katoličkog Jakova II., iz dinastije Stuart. Slično je još niz aristokrata koji su podržavali Vilima Oranskog dobio vojvodsku titulu, uključujući Charlesa Talbota (prvog vojvodu od Shrewsburyja), Williama Cavendisha (prvog vojvodu od Devonshirea) i Thomasa Osbornea (prvog vojvodu od Leedsa).

Zašto se glavni grad afričkog Čada zvao po Francuzu? (1900.)

Dana 29. svibnja 1900. utemeljen je glavni grad afričke države Čad. Danas se taj grad zove N’Djamena, no od trenutka osnivanja pa sve do 1973. zvao se Fort-Lamy. To izvorno ime dobio je po francuskom časniku zvanom Amédée-François Lamy, koji je junački poginuo u bitki koja se dogodila samo oko mjesec dana prije osnivanja Fort-Lamyja.

Naime, Amédée-François Lamy, s činom bojnika, predvodio je francusku vojsku koja je pobijedila okrutnog afričkog trgovca robovima Rabiha az-Zubayra. Rabih az-Zubayr bio je vrlo neobičan vladar koji je svoju državu, tj. carstvo temeljio na robovskoj vojsci.

Navedena bitka zove se Bitka kod Koussérija, a u njoj su poginuli i bojnik Lamy i trgovac robovima Rabih az-Zubayr. Francuzi su, dakle, u čast poginulog sunarodnjaka zasnovali nakon bitke grad imenom Fort-Lamy. Tek oko 73 godine kasnije promijenio je čadski predsjednik Tombalbaye ime grada u N’Djamena (prema starom arapskom imenu jednog sela u blizini). Dakako, ta je promjena imena bila dio uklanjanja francuskog kolonijalnog naslijeđa (područje Čada bilo je francuska kolonija sve do 1960. godine).

Osnovane prve mirovne postrojbe u povijesti UN-a (1948.)

Dana 29. svibnja 1948. osnovane su prve mirovne postrojbe u povijesti UN-a, namijenjene djelovanju na nekom zaraćenom području. Radilo se o postrojbama UNTSO-a (engl. United Nations Truce Supervision Organization) namijenjenima nadgledanju primirja na Bliskom istoku. Pripadnici tih postrojbi poslani su na Bliski istok iz SAD-a, gdje su prethodno djelovali u sklopu zaštitnih jedinica (garde) pri sjedištu Ujedinjenih naroda. Radilo se isprva samo o 50 ljudi, a na terenu na Bliskom istoku nastavili su nositi uniforme UN-ovih zaštitnih jedinica.

Tijekom 20. stoljeća UN je organizirao čak oko 50 mirovnih operacija. Mirovne postrojbe UN-a dobile su nadimak plave kacige ili plave beretke, a osim naoružanih trupa danas koriste i težu vojnu opremu. Osim vojnika, u tim postrojbama nalaze se i policijski djelatnici te stručnjaci s raznih područja djelovanja (inženjeri i slično). U današnje vrijeme snage UN-a broje otprilike 100.000 uniformiranih osoba po raznim dijelovima svijeta. Zanimljivo je da je prvi zapovjednik spomenutog UNTSO-a tj. prvi zapovjednik prve neke mirovne postrojbe u povijesti UN-a bio švedski grof Thord Bonde, s činom pukovnika.

Izvor: Povijest.hr

Boris Jeljcin izabran za ruskog predsjednika (1990.)

Dana 29. svibnja 1990. Boris Jeljcin izabran je za predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike (RSFSR). U to vrijeme još uvijek je postojao SSSR, a RSFSR bila je najveća od njegovih republika. Jeljcin je sa svojom nominalno vrhovnom pozicijom u RSFSR-u bio de facto suparnik Mihailu Gorbačovu kao tadašnjem predsjedniku čitavog SSSR-a. Dakako, i RSFSR i SSSR imali su sjedište u Moskvi.

Boris Jeljcin bio je u doba dolaska na čelo RSFSR-a star 59 godina. Već u srpnju 1990. godine, mjesec i pol dana nakon izbora na čelo RSFSR, dao je Boris Jeljcin ostavku na članstvo u Komunističkoj partiji SSSR-a. Tu je ostavku popratio dramatičnim govorom na 28. kongresu KP SSSR-a u Moskvi (ispostavilo se da je to bio posljednji kongres te partije u povijesti SSSR-a).

Osnovane prve mirovne postrojbe u povijesti UN-a (1948.)

Dana 29. svibnja 1948. osnovane su prve mirovne postrojbe u povijesti UN-a, namijenjene djelovanju na nekom zaraćenom području. Radilo se o postrojbama UNTSO-a (engl. United Nations Truce Supervision Organization) namijenjenima nadgledanju primirja na Bliskom istoku. Pripadnici tih postrojbi poslani su na Bliski istok iz SAD-a, gdje su prethodno djelovali u sklopu zaštitnih jedinica (garde) pri sjedištu Ujedinjenih naroda. Radilo se isprva samo o 50 ljudi, a na terenu na Bliskom istoku nastavili su nositi uniforme UN-ovih zaštitnih jedinica.

Tijekom 20. stoljeća UN je organizirao čak oko 50 mirovnih operacija. Mirovne postrojbe UN-a dobile su nadimak plave kacige ili plave beretke, a osim naoružanih trupa danas koriste i težu vojnu opremu. Osim vojnika, u tim postrojbama nalaze se i policijski djelatnici te stručnjaci s raznih područja djelovanja (inženjeri i slično). U današnje vrijeme snage UN-a broje otprilike 100.000 uniformiranih osoba po raznim dijelovima svijeta. Zanimljivo je da je prvi zapovjednik spomenutog UNTSO-a tj. prvi zapovjednik prve neke mirovne postrojbe u povijesti UN-a bio švedski grof Thord Bonde, s činom pukovnika.

Zašto se glavni grad afričkog Čada zvao po Francuzu? (1900.)

Dana 29. svibnja 1900. utemeljen je glavni grad afričke države Čad. Danas se taj grad zove N’Djamena, no od trenutka osnivanja pa sve do 1973. zvao se Fort-Lamy. To izvorno ime dobio je po francuskom časniku zvanom Amédée-François Lamy, koji je junački poginuo u bitki koja se dogodila samo oko mjesec dana prije osnivanja Fort-Lamyja.

Naime, Amédée-François Lamy, s činom bojnika, predvodio je francusku vojsku koja je pobijedila okrutnog afričkog trgovca robovima Rabiha az-Zubayra. Rabih az-Zubayr bio je vrlo neobičan vladar koji je svoju državu, tj. carstvo temeljio na robovskoj vojsci.

Navedena bitka zove se Bitka kod Koussérija, a u njoj su poginuli i bojnik Lamy i trgovac robovima Rabih az-Zubayr. Francuzi su, dakle, u čast poginulog sunarodnjaka zasnovali nakon bitke grad imenom Fort-Lamy. Tek oko 73 godine kasnije promijenio je čadski predsjednik Tombalbaye ime grada u N’Djamena (prema starom arapskom imenu jednog sela u blizini). Dakako, ta je promjena imena bila dio uklanjanja francuskog kolonijalnog naslijeđa (područje Čada bilo je francuska kolonija sve do 1960. godine).

John Manners – prvi vojvoda od Rutlanda (1638.)

Dana 29. svibnja 1638. rođen je John Manners, prvi vojvoda od Rutlanda. Potjecao je iz aristokratske obitelji Manners, koja je još od 1525. posjedovala titulu earla, tj. grofa od Rutlanda. Naziv je ta titula dobila prema grofoviji Rutland, smještenoj oko 130 kilometara sjeverozapadno od Londona i tridesetak kilometara istočno od Leicestera. Grofovija Rutland postoji i danas kao ceremonijalna engleska grofovija, i to jedna od najmanjih u čitavoj Ujedninjenoj Kraljevini.

Spomenuti John Manners naslijedio je 1679. godine, u dobi od 41 godine, od preminulog oca titulu grofa od Rutlanda, i to kao kronološki deveti po redu nositelj te titule. Godine 1703. nagrađen je uzdizanjem u vojvodski status, najviši rang aristokracije. Naime, te je godine John Manners proglašen vojvodom od Rutlanda, a dobio je i sporednu titulu markiza od Granbyja, koja je od tada tradicionalno dodjeljivana iz počasti najstarijim sinovima i pretpostavljenim nasljednicima nositelja vojvodske titule.

Vojvodsku titulu John Manners zaradio je podržavši protestantskog kandidata Vilima Oranskog za britanskog kralja, umjesto katoličkog Jakova II., iz dinastije Stuart. Slično je još niz aristokrata koji su podržavali Vilima Oranskog dobio vojvodsku titulu, uključujući Charlesa Talbota (prvog vojvodu od Shrewsburyja), Williama Cavendisha (prvog vojvodu od Devonshirea) i Thomasa Osbornea (prvog vojvodu od Leedsa).

IZVOR: Povijest.hr

PODIJELI