Napoleon dopustio povratak emigranata u Francusku (1802.)

Dana 26. travnja 1802. Napoleon Bonaparte dopustio je povratak većine emigranata u Francusku. Naime, prethodno je tijekom Francuske revolucije mnogo ljudi napustilo zemlju, osobito plemića. Radikalni revolucionari bili su donijeli odredbe po kojima je imovina emigranata konfiscirana, a njima je zauvijek zabranjen povratak u Francusku. Dapače, u slučaju povratka prijetila im je smrtna kazna (giljotiniranje).

Napoleon je uveo blaži stav i dopustio je većini emigranata povratak. Ipak, izuzeti su bili oni najtvrdokorniji protivnici Revolucije i novog režima. Primjerice, onima koji su se u stranim vojskama kao časnici borili protiv revolucionarne Francuske i dalje je bio zabranjen povratak. Ukupno je određeno da se povratak zabranjuje maksimalno broju od 1000 ljudi, a svima ostalima to je omogućeno.

Nakon povratka u Francusku emigranti su bili obavezni položiti zakletvu Vladi i prekinuti veze sa stranim neprijateljskim državama. U doba kad je izdao taj edikt, Napoleon je bio na čelu Francuske kao prvi konzul i imao je samo 32 godine. Tek se kasnije proglasio carem Francuza, u dobi od 34 godine.

Ujedinjenjem dviju država stvorena Tanzanija (1964.)

Dana 26. travnja 1964. nastala je država Tanzanija, ujedinjenjem dotadašnjih država Tanganjike i Zanzibara. Naziv Tanzanija, koji je uveden ubrzo nakon ujedinjenja, nastao je spajanjem početnih slogova imena Tanganjike i Zanzibara. Radilo se o vrlo različitim državama, jer je Tanganjika u trenutku ujedinjenja bila površinom oko 356 puta veća od Zanzibara, nekadašnjeg otočnog sultanata smještenog uz afričku obalu. Tanganjika je nekoć bila, naprotiv, njemačka kolonija (dio Njemačke Istočne Afrike).

Danas je Tanzanija razmjerno velika država, s površinom od 947.303 četvorna kilometra (veća je i od Nigerije, najmnogoljudnije afričke države). U Tanzaniji se nalazi planina Kilimandžaro, s najvišim vrhom u cijeloj Africi (5.895 metara). Tanzanija ima i izlaz i na jezero Viktorija, najveće u Africi, kao i na jezero Tanganjiku, drugo najdublje na svijetu iza Bajkalskog jezera. Jezero Tanganjika sadrži čak 18 % svjetskih zaliha slatke vode.

Tanzanija ima 16 nacionalnih parkova, od kojih je najpoznatiji Nacionalni park Serengeti, koji se proteže na sjever sve do susjedne Kenije. Tanzanija sadrži i znameniti klanac Olduvai, poznat po arheološkim iskopinama, kao i golemi vulkanski krater Ngorongoro, površine oko 26.000 hektara. Sve u svemu, Tanzanija je po prirodnim znamenitostima jedna od najbogatijih zemalja na čitavom svijetu.

piše: Dražen Krajcar

Marija Amalija – posljednja francuska kraljica (1782.)

Dana 26. travnja 1782. rođena je Marija Amalija od Bourbona, posljednja kraljica u povijesti Francuske. Naime, ona je bila supruga posljednjeg francuskog kralja Luja Filipa, poznatog i pod nadimkom Kralj Građanin (fr. Roi Citoyen), nakon kojega je kraljevska vlast u Francuskoj konačno ukinuta.

Marija Amalija rođena je u golemoj palači u Caserti pokraj Napulja, jednoj od najvećih palača na svijetu. Otac joj je bio Ferdinand od Bourbona – kralj Dvaju Sicilija, s prijestolnicom u Napulju. Zanimljivo je da je Marija Amalija po očevoj liniji bila potomak francuskoj kralja Luja XIV. (poznatog kao Kralj Sunce), a po ženskoj liniji bila je unuka znamenite carice Marije Terezije.

Francuske kraljica Marija Antoaneta, koja je giljotinirana tijekom revolucije, bila je Mariji Amaliji tetka. U trenutku tetkinog smaknuća imala je Marija Amalija samo 11 godina. Ipak, nakon Francuske revolucije i vladavine Napoleona Bonapartea u Francuskoj je obnovljena kraljevska vlast, a upravo je Marija Amalija 1830. postala novom francuskom kraljicom.

Marija Amalija davala je navodno čak 80 % svojih prihoda u dobrotvorne svrhe. Nakon što je monarhija u Francuskoj konačno ukinuta, otišla je Marija Amalija sa svojim suprugom u egzil u Englesku, gdje im je kraljica Viktorija omogućila smještaj u dvorcu Claremont. Marija Amalija provela je u Engleskoj posljednjih 18 godina života, pohađajući navodno svakodnevno katoličku Svetu Misu. Preminula je u prilično visokoj 84. godini, a pokopana je u Francuskoj.

Osnovan zloglasni Gestapo (1933.)

Foto od:Bundesarchiv

Gestapo je kratica za GEheime STAatsPOlizei (hrv. Tajna državna policija) i osnovan je 26. travnja 1933. godine, svega tri mjeseca nakon dolaska nacista na vlast u Njemačkoj. Gestapo je osnovao zloglasni Hermann Göring, ubrzo nakon što ga je Hitler imenovao pruskim ministrom unutrašnjih poslova.

Zanimljivo je da je Göring bio letački as iz Prvog svjetskog rata koji je srušio čak 22 neprijateljska aviona u dvobojima. Postao je jedan od najbližih Hitlerovih suradnika i ubrzo je imenovan na visoke pozicije. Kao pruski ministar unutrašnjih poslova zapovijedao je najvećom policijskom snagom u cijeloj Njemačkoj. Izdvojio je iz te policije obavještajnu i političku sekciju i od njih dvije stvorio novu jedinicu – Gestapo.

Redove Gestapa Göring je ispunio nacistima. Prvi zapovjednik Gestapa postao je Rudolf Diels, Göringov štićenik, poznat po tome što je ispitivao slučaj slavnog Marinusa van der Lubbea, komunista optuženog za palež Reichstaga.

Göringov Gestapo postao je konkurencija Himmlerovom SS-u. Na kraju je Himmler prevladao i Göring mu je morao prepustiti Gestapo, koji je pod okriljem SS-a postao glavna tajna policija za cijelu Njemačku i osvojena područja.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI