Otvoren Brooklynski most u New Yorku (1883.)

Otvoren Brooklynski most u New Yorku (1883.)

Dana 24. svibnja 1883. otvoren je znameniti Brooklynski most u New Yorku. U svoje vrijeme predstavljao je svojevrsno čudo tehnike jer je u Sjedinjenim Američkim Državama to još uvijek bilo doba Divljeg zapada.

U doba kad je sagrađen Brooklynski most ljudi su se još uvijek vozili u kočijama, a u gradovima još nije bilo električne rasvjete. Tornjevi Brooklynskog mosta bili su na neki način usporedivi s europskim katedralama jer su izgrađeni u neogotičkom stilu. Dosezali su visinu od 84,3 metra iznad površine vode. Kad se uzme u obzir da su stupovi išli u dubinu od gotovo 24 metra ispod razine vode, može se izračunati da su od dna do vrha bili visoki ukupno oko 108 metara.

Ispod Brooklynskog mosta mogli su proći visoki brodovi jer je razina ceste bila na najvišem dijelu čak 41 metar iznad razine vode. Brooklynski je most u doba svog otvaranja bio iznimno važan za New York jer je predstavljao jedini most između Manhattana i rastuće četvrti Brooklyn. Na otvaranju mosta na današnji dan bio je prisutan i tadašnji američki predsjednik Chester A. Arthur, kao i gradonačelnik New Yorka Franklin Edson.

Priscilla Presley – Elvisova supruga (1945.)

Priscilla Presley – Elvisova supruga (1945.)

Dana 24. svibnja 1945. godine rođena je Priscilla Ann Wagner, Amerikanka koja je postala suprugom znamenitog Elvisa Presleya. Priscillini roditelji bili su norveškog, škotsko-irskog, engleskog i njemačkog podrijetla. Priscillin otac James Wagner poginuo je u zrakoplovnoj nesreći kad je ona imala samo šest mjeseci. Njena se majka kasnije udala za Paula Beaulieua, koji je time postao Priscillin poočim.

Priscillin poočim bio je časnik Američkog ratnog zrakoplovstva (USAF). Kad je njoj bilo oko 11 godina, premjestili su ga u Njemačku, gdje su Amerikanci posjedovali vojne baze. Priscilla i njena majka također su se preselile u Njemačku pa je ondje ona nastavila odrastati.

Elvis Presley unovačen je 1958. u američku vojsku. Službovao je upravo u Njemačkoj, gdje je upoznao Priscillu kad je njoj bilo 14 godina (on je bio oko 10 godina stariji). Počeli su se družiti, a razvila se neka vrsta romanse, koja je trajala sve dok se 1960. godine Elvis nije iz Njemačke vratio u SAD.

Tijekom fizičke odvojenosti komunicirali su preko telefona, a vidjeli su se ponovno tek u ljeto 1961. godine. Naime, Elvis je tada dobio dopuštenje njenih roditelja da joj plati let iz Njemačke u SAD. Sljedeće godine roditelji su joj dopustili da se preseli u SAD, pod uvjetom da ide u djevojačku katoličku školu u Memphisu (ondje je Elvis živio u poznatom Gracelandu). Također, Priscilla je trebala živjeti s Elvisovim roditeljima u odvojenoj kući od njega. Ipak, ubrzo se preselila izravno u Graceland, a dogovor je bio da će se ona i Elvis vjenčati.

Elvis i Priscilla konačno su stupili u brak 1967. godine, kad je ona imala 21 godinu, a on 32. Njihovo jedino dijete – Lisa Marie Presley – rođena je točno devet mjeseci nakon vjenčanja.

Započelo bušenje najdublje rupe na svijetu (1970.)

Započelo bušenje najdublje rupe na svijetu (1970.)

Dana 24. svibnja 1970. godine u Sovjetskom Savezu započelo je bušenje najdublje rupe koju su ljudi ikada napravili. Ta se rupa naziva Kolska superduboka bušotina (rus. Кольская сверхглубокая скважина) i duboka je čak 12.262 metara. To je najdublja točka u utrobi Zemlje do koje je čovječanstvo do danas došlo. Bušotina se nalazi na poluotoku Kola na samom sjeveru Rusije (unutar arktičkog kruga). Dapače, Kolska superduboka bušotina zapravo se nalazi svega 15-tak kilometara od norveške granice.

Svrha tog bušenja bilo je znanstveno istraživanje. Naime, željelo se prodrijeti u Zemljinu koru što je dublje moguće. Planirano je da se ide 15.000 metara duboko, no kad su došli do 12.262 metara temperatura je na toj dubini već iznosila 180 stupnjeva Celzija, pa je pretpostavljeno da bi na 15.000 metara narasla do 300 stupnjeva. Projekt je u međuvremenu napušten i danas su oko bušotine zgrade u ruševnom stanju.

Bismarck potopio ponos Kraljevske mornarice (1941.)

Bismarck potopio ponos Kraljevske mornarice (1941.)

Dana 24. svibnja 1941. godine njemački bojni brod Bismarck potopio je britanski brod HMS Hood u sjevernom dijelu Atlantskog oceana. Na britanskom se brodu u trenutku pogotka nalazilo čak 1.418 ljudi, od kojih su spašena samo trojica. Zbog golemog broja žrtava bio je to jedan od najtragičnijih događaja u cjelokupnoj povijesti britanske Kraljevske mornarice.

Bitka između Bismarcka i HMS Hooda dogodila se na otvorenom moru, otprilike između Islanda i Grenlanda. Zbog takve pozicije, kopna nije bilo u krugu od čak 360 kilometara od mjesta bitke. U pratnji Bismarcka bila je njemačka teška krstarica Prinz Eugen, dok je britanski eskadron osim broda HMS Hood obuhvaćao bojni brod HMS Prince of Wales, a u blizini su se nalazile još dvije britanske krstarice te šest razarača.

HMS Hood bio je ponos Britanske kraljevske mornarice, a od 1920. do 1940. bio je najveći ratni brod na svijetu. Bio je dug čak 262 metra, čime je nadmašivao Bismarck, a na testovima je njegov pogonski stroj postizao i do 150.000 konjskih snaga. Ipak, imao je znatno tanji oklop od bojnih brodova tog vremena.

Izgleda da je jedna Bismarckova granata s udaljenosti od oko 14 kilometara pogodila HMS Hood u blizini njegovog skladišta municije, što je izazvalo golemu eksploziju na tom brodu. HMS Hood prepolovio se i potonuo unutar nekoliko minuta. Spašena su samo tri njegova mornara – Ted Briggs, Bob Tilburn i Bill Dundas – koje je oko dva sata nakon potonuća broda pokupio britanski razarač HMS Electra.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI