Učitan prvi YouTube video (2005.)

Dana 23. travnja 2005. učitan (uploadan) je prvi video na internetskom servisu YouTube. Radilo se o video-uratku pod nazivom Me at the zoo (engl. Ja u zoološkom vrtu). Uradak je postavio Jawed Karim, jedan od osnivača YouTubea, i to pod korisničkim imenom jawed.

Video-uradak Me at the zoo traje samo 19 sekundi, a razmjerno je niske rezolucije. Prikazuje posjet Jaweda Karima zoološkom vrtu u San Diegu u Kaliforniji. Kratki film o kojem je riječ snimio je Yakov Lapitsky, a do danas je premašio 47 milijuna pregleda i prikupio 450.000 komentara.

 

Nizozemska anektirala dio Njemačke (1949.)

Dana 23. travnja 1949. Nizozemska je anektirala pojedine njemačke teritorije uz nizozemsko-njemačku granicu. Radilo se o pomicanju granica nakon Drugog svjetskog rata, pri čemu je Njemačka bila u lošijem položaju kao gubitnička zemlja. Nizozemska je anektirala teritorij ukupne površine od oko 6900 hektara, tj. 69 četvornih kilometara. Radilo se o cijelom nizu malih pograničnih površina, a ne o jednoj cjelovitoj površini zemljišta.

Zanimljivo je da su nakon Drugog svjetskog rata postojali planovi o nizozemskom anektiranju mnogo većeg dijela Njemačke, čime bi se površina Nizozemske povećala za čak 30 do 50 posto. Radilo se o nadoknadi za kojom se tragalo u uvjetima dogovora o nepostojanju novčanih reparacija. Nizozemska bi po megalomanskom planu dobila čak i gradove Köln, Aachen, Münster i Osnabrück. Ipak, Saveznici su odbacili takvu mogućnost.

Od spomenutih 6900 hektara, tj. 69 četvornih kilometara, koje je Nizozemska dobila 1949. godine, veći je dio vraćen Zapadnoj Njemačkoj 1963. godine, nakon njemačkog plaćanja 280 milijuna maraka Nizozemskoj.

Coca-Cola promijenila okus i izazvala revolt kupaca (1985.)

Dana 23. travnja 1985. Coca-Cola je učinila jedan od najpoznatijih poteza u povijesti marketinga. Promijenila je okus svog pića da bi postala konkurentnija. Na to ju je potaknuo postupni pad prodaje prethodnih desetljeća.

Naime, dok je poslije Drugog svjetskog rata držala čak 60 % tržišta, do 1983. udio joj je pao na ispod 24 %. Najveći konkurent bila joj je Pepsi-Cola, koja je imala nešto slađi okus i bila privlačnija mlađoj populaciji. Kad je prodaja Pepsi-Cole počela nadmašivati njihovu, u Coca-Coli su znali da moraju nešto poduzeti. Organizirali su anketu velikih razmjera, u kojoj su ljudima nudili da kušaju slađu verziju Coca-Cole. Većina ispitanika novo je piće preferirala pred Pepsijem i starom Coca-Colom.

Kompanija Coca-Cola odlučila je prijeći na proizvodnju novog pića. Međutim, rezultati su bili katastrofalni. Ljudi širom SAD-a počeli su žaliti za starim okusom. U kratkom roku kompanija je primila oko 400.000 pisama i poziva nezadovoljnih korisnika. Psiholozi imaju različita objašnjenja za taj efekt.

Malcolm Gladwell smatra da pri kušanju male količine iz čašice ispitanici doista preferiraju slađi okus, no pri kupnji velikih količina to im zapravo ne odgovara. Već za manje od tri mjeseca uprava Coca-Cole odlučila je vratiti staru recepturu u prodaju. Zanimljivo je da je cijeli eksperiment povećao ukupnu popularnost Coca-Cole, jer je ljude ponovno privukla tek kad ima se činilo da su je izgubili.

Kako je nastala današnja britanska kraljevska kruna? (1661.)

Dana 23. travnja 1661. okrunjen je britanski kralj Karlo (Charles) II. u znamenitoj Westminsterskoj opatiji (engl. Westminster Abbey) kod Londona (u to vrijeme Westminster još nije bio u punom sastavu urbane zone Londona, kao što je danas). Krunidba je održana na dan sv. Jurja – sveca zaštitnika Engleske (ondje je taj svetac poznat kao Saint George).

Krunidba kralja Karla II. bila je osobito značajna kao prva kraljevska krunidba u obnovljenoj britanskoj monarhiji, poslije Građanskog rata i razdoblja vladavine Olivera Cromwella. Za tu su krunidbu morali biti izrađeni novi kraljevski dragulji, jer je stare uništila i rasprodala republikanska vlast. Tako je za Karla II. iste 1661. izrađena kruna sv. Eduarda (engl. St Edward’s Crown) koja je sve do danas ostala službenom britanskom kraljevskom krunom pri svečanostima krunidbe (njen se prikaz koristi na novcu, grbu i drugim objektima).

Kruna sv. Eduarda, kojom je Karlo II. okrunjen navedenog datuma, sastoji se od četiri luka i križa na vrhu. Ona danas sadrži čak 444 draga kamena, a zanimljivo je da je izrađena od punog zlata (nije samo pozlaćena). Zbog toga ima veliku masu, što se pokazalo prilično problematičnim pri njenoj upotrebi.

Izvor: Povijest.hr

 

 

 

 

 

PODIJELI