Otvorena prva linija moskovske podzemne željeznice (1935.)

Dana 15. svibnja 1935. u Staljinovom je SSSR-u otvorena prva linija moskovske podzemne željeznice. Staljin, koji je postao lider SSSR-a još 1920-ih godina, do te 1935. već je bio odgovoran za mnoge smrti, naročito zbog velike gladi u Ukrajini i drugim dijelovima SSSR-a između 1932. i 1933. godine, jedne od posljedica sveobuhvatnih programa nasilne industrijalizacije i kolektivizacije.

Prva linija moskovske podzemne željeznice prolazila je vrlo blizu sjevernog ruba Kremlja. Povezivala je krajnje stanice Sokolniki i Park kulture, a bila je duga oko 11 kilometara. Ukupno je na toj prvoj liniji bilo 13 stanica, od kojih su neke bile u samom središtu Moskve. Npr. jedna je stanica bila kod poznatog zatvora Lubjanka sjeveroistočno od Crvenog trga.

Zanimljivo je da su u gradnji moskovske podzemne željeznice sudjelovali i Britanci (London ima najdužu tradiciju podzemnih željeznica na svijetu). Moskovska željeznica izvođena je prvenstveno prokopavanjem tunela, a ne tehnikom površinskog iskopavanja i naknadnog zatrpavanja.

Kako je osnovan Las Vegas i što znači njegovo ime? (1905.)

Dana 15. svibnja 1905. osnovan je u američkoj saveznoj državi Nevadi grad Las Vegas. Iz španjolskog jezika potječe i ime države i grada. Naime, Nevada znači snježna (prema snježnom gorju Sierra Nevada), a Las Vegas znači livade. Las Vegas je to ime dobio po zelenim livadama koje su se na tom mjestu nalazile zbog prisutnosti vode iz podzemnih arteških bunara (okolna zemlja je pustinjska). Ta voda je omogućila nastanak grada u pustinji, a drugi važan faktor bila je željeznička pruga koja je tuda sagrađena, a povezivala je Los Angeles sa Salt Lake Cityjem.

Las Vegas osnovan je kao željeznički grad na jednoj od postaja te pruge. Grad je na početku imao površinu od samo 45 hektara, ali je naglo počeo rasti. Danas Las Vegas s okolicom ima oko 2.000.000 stanovnika, a ako nastavi rasti ovom brzinom do 2040. bi navodno trebao prestići New York. Zanimljivo je da se na području Las Vegasa godišnje obavi preko 110.000 vjenčanja. Prva kockarnica u Las Vegasu otvorena je legalno 1931. godine i zvala se Northern Club. Danas se većina kockarnica nalazi na poznatom Stripu, oko 7 kilometara dugoj ravnoj ulici okruženoj hotelima i kockarnicama.

Započelo emitiranje Televizije Zagreb (1956.)

Dana 15. svibnja 1956. godine proradio je prvi televizijski odašiljač u Hrvatskoj i na cijelom prostoru nekadašnje Jugoslavije. Radilo se o televizijskom odašiljaču na Sljemenu, vrhu planine Medvednice u neposrednoj blizini Zagreba. Odašiljač se isprva nalazio u Tomislavovom domu na Sljemenu, a televizijski toranj izgrađen je tek kasnije.

Spomenuto prvo televizijsko emitiranje izvršeno je na 30. obljetnicu početka emitiranja radijskog programa u Zagrebu (Radio-stanica Zagreb počela je emitirati 15. svibnja 1926. godine pomoću odašiljača na Gornjem gradu).

Snaga prvog televizijskog odašiljača smještenog u Tomislavovom domu na Sljemenu iznosila je 50 W. Isprva je njime emitiran program primljen iz Austrije (iz Beča preko Graza i Slovenije), a emitiranje eksperimentalnoga programa Televizije Zagreb započelo je 29. studenog 1956. iz studija u Jurišićevoj ulici. Zanimljivo je da je televizijski odašiljač na Sljemenu u prvom razdoblju svog postojanja emitirao i već upotrijebljene emisije postaje RAI1.

Rat za španjolsko naslijeđe – ambiciozan pothvat Beča (1701.)

Rat za španjolsko naslijeđe započeo je 15. svibnja 1701. godine. Uzrok mu je bilo izumiranje španjolske grane obitelji Habsburg, nakon čega su austrijski Habsburgovci pokušali zadobiti vlast nad Španjolskom i njenim golemim posjedima u Južnoj i Srednjoj Americi te Europi (Milano, Napulj, Sicilija, Sardinija i područje današnje Belgije).

Francuska Luja XIV., koja je bila vodeća europska sila u to vrijeme, nije namjeravala prepustiti Habsburgovcima te zemlje. Francuska je imala i jači legitimitet na španjolsko naslijeđe jer je posljednji španjolski kralj iz dinastije Habsburg – Karlo II. – ostavio svoje zemlje u naslijeđe francuskoj kraljevskoj dinastiji Bourbon.

Čak i po redovnoj liniji nasljeđivanja Luj XIV. bio je u prednosti jer je njegova supruga bila najstarija sestra preminulog kralja. Dakle, Lujev bi najstariji sin trebao po majci naslijediti španjolsko prijestolje (bio je ujedno i francuski prijestolonasljenik s titulom dofena). Da bi se izbjeglo ujedinjavanje dvaju prijestolja na taj način, za španjolskog je kralja Luj XIV. postavio svog unuka – dofenovog mlađeg sina Filipa, vojvodu od Anjoua.

Izbio je rat između Francuske i Habsburška Monarhije, pri čemu je svaka od tih sila imala znatan broj saveznika. Rat je potrajao 14 godina, a završio se kompromisom. Filip je dobio španjolsko prijestolje i njene kolonije, uz uvjet da se Španjolska i Francuska ne smiju ujediniti pod vlašću jedne osobe. Austrijski su Habsburgovci dobili velik dio španjolskih posjeda u Europi (Milano, južnu Italiju, područje današnje Belgije itd.), što je za bečki dvor bio velik dobitak (ti razvijeni dijelovi Europe donosili su bečkim vladarima veće prihode nego cijela Austrija, Ugarska, Hrvatska i ostale njihove zemlje u Srednjoj Europi).

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI