Pismo Kristofora Kolumba o otkriću novih zemalja (1493.)

Danom 15. veljače 1493. datirano je pismo Kristofora Kolumba o otkriću novih zemalja, napisano tijekom njegovog prvog putovanja. Navodno ga je Kolumbo napisao tijekom putovanja na karaveli Niña, dok je još bio na povratnom putu prema Europi. Kopije tog pisma ubrzo su tiskane na području Španjolske, a kasnije i u mnogim drugim europskim zemljama. Nedavni izum tiskarskog stroja omogućio je brzo širenje sadržaja tog pisma po Europi.

U tekstu je Kolumbo iznio svoje uvjerenje da je doplovio do skupine otoka u blizini Indije, a da se i Kina morala nalaziti nedaleko od područja koje je otkrio. Lokalne je stanovnike nazivao Indijancima (španj. Indios), a opisao ih je kao divlje, no prilično neopasne ljude.

Bogatstva novootkrivenih krajeva Kolumbo je preuveličao, vjerojatno kako bi privukao pažnju na svoj uspjeh i kako bi dobio sredstva za opremanje sljedeće ekspedicije preko Atlantskog oceana. I doista, već u rujnu iste godine isplovio je na novo putovanje, a njegovi izvještaji o otkriću novih zemalja postali su slavnima u Europi.

Katastrofa kineske rakete Dugi marš 3B pri lansiranju (1996.)

Dana 15. veljače 1996. dogodila se katastrofa pri lansiranju kineske rakete tipa Dugi marš 3B (kin. Chang Zheng 3B). Riječ je o raketama mase čak 425 tona i visine oko 55 metara. Raketa lansirana na današnji dan trebala je u orbitu ponijeti satelit Intelsat 708 američke proizvodnje. Pri lansiranju je došlo do zatajenja rakete, koja se zatim srušila u naseljeno područje i prouzročila ljudske žrtve.

Lansiranje rakete Dugi marš 3B dogodilo se na kineskom raketodromu Xichang u južnom dijelu Kine (pokrajina Sečuan). Samo nekoliko kilometara od lansirne rampe nalazilo se naselje znatne veličine. Raketa je zatajila već na samom početku leta i uvelike se nagnula u smjeru horizontalnog položaja. Nakon nekoliko sekundi takvog leta počela se sve više nosom usmjeravati prema tlu, dok su motori i dalje radili. Na kraju je došlo do apsurdne situacije da je raketa letjela prema tlu s upaljenim motorima.

Eksplozija je bila tako jaka da je ostavila spomenuti naseljeni kraj u ruševinama. Prema kineskim službenim izvorima poginulo je šest ljudi, no u tu se brojku sumnja zbog mogućnosti zataškavanja. Neki mediji smatraju da se možda radilo i o stotinama poginulih.

Zašto Kanada ima zastavu s javorovim listom? (1965.)

Petnaesti veljače Kanađani slave kao Nacionalni dan kanadske zastave jer je tog dana 1965. uvedena poznata crveno-bijela zastava s javorovim listom. Kanada je prije toga dugo koristila zastavu crvene boje koja je u jednom uglu imala umanjenu britansku zastavu (poznati Union Jack). S vremenom je Kanađanima postalo neugodno da im britanska zastava bude na nacionalnoj.

Primjerice, kad su kanadske trupe sudjelovale u smirivanju Sueske krize 1956. Egipćani su protestirali protiv kanadskog udjela, jer su na kanadskim zastavama bile britanske, a Ujedinjena je Kraljevina tada bila jedna od zaraćenih država.

Zbog svega toga, pristupilo se izradi prijedloga za novu zastavu koja će biti specifično kanadska. Odabran je dizajn sa stiliziranim javorovim listom (tada već dugogodišnjim kanadskim simbolom). Radi dobivanja pravog oblika lista čak su vršena ispitivanja u zračnom tunelu na kojima se gledalo koji dizajn je pri pojačanom vijorenju tkanine najuočljiviji. Izabran je vrlo prepoznatljiv i atraktivan izgled zastave, s kojim se Kanađani i danas ponose.

Računalo ENIAC službeno pušteno u pogon (1946.)

Slavno rano elektroničko računalo ENIAC službeno je pušteno u pogon 15. veljače 1946. godine. Radilo se o prvom programabilnom elektroničkom računalu opće namjene. ENIAC je bila kratica za Electronic Numerical Integrator And Computer (hrv. Elektronički numerički integrator i računalo). Sve do danas ENIAC je zadržao slavu na području povijesti elektroničkih računala, tim više što je dizajnom bio jedinstven (proizveden je samo jedan primjerak tog računala).

ENIAC je izvorno razvijan za potrebe izračunavanja balističkih tablica za artiljerijsko oružje američke vojske. Razvoj je započet u okviru institucije Ballistic Research Laboratory (BRL), koja je za američku vojsku provodila balistička istraživanja. Ubrzo su u SAD-u shvatili da je ENIAC moguće iskoristiti za izračune vezane uz razvoj termonuklearne bombe, novog oružja koje je potencijalno bilo višestruko snažnije od nuklearnih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki (ta bombardiranja izvršena su samo pola godine prije puštanja ENIAC-a u puni pogon).

ENIAC nije bio zasnovan na binarnom kodu kao današnja računala, nego na decimalnom (s bazom 10). Dimenzije su mu bile goleme za današnje pojmove – sadržavao je 17.468 vakuumskih cijevi, a masa mu je iznosila preko 27 tona. Ukupno je ENIAC zauzimao oko 167 četvornih metara prostora, a snaga mu je bila 150 kW (otprilike 204 konjske snage). U šali se govorilo da su se pri svakom uključivanju ENIAC-a svjetla u Philadelphiji nakratko prigušila.

Izvor: Povijest.hr

 

PODIJELI