Engleska kraljica pogubljena nakon 9 dana vladanja (1554.)
Dana 12. veljače 1554. pogubljena je u Londonu lady Jane Grey, u dobi od 16 ili 17 godina. Slavna je po tome što je bila engleska kraljica s najkraćom vladavinom u povijesti. Često je se naziva Devetodnevna kraljica (engl. The Nine Days’ Queen), jer je upravo tako dugo vladala Engleskom.
Na prijestolje je lady Jane Grey došla nakon što ju je svojom nasljednicom u oporuci proglasio engleski kralj Edward VI. koji je umro u dobi od svega 15 godina. To je učinio s ciljem sprečavanja katolkinje Marije Tudor da zasjedne na prijestolje. Međutim, Jane je imala nedovoljnu podršku među plemstvom te su je nakon devet dana vladanja engleski moćnici odlučili svrgnuti.
Zatvorena je u londonskom Toweru i čekala je smaknuće. Ona i njen mladi suprug Lord Guilford Dudley smaknuti su navedenog dana. Ustupak koji je nova kraljica Marija Tudor dala Jane Grey, kao svojoj rođakinji, bio je da ova bude smaknuta bez publike, u privatnim prostorima londonskog Towera.
Početak Australske zlatne groznice (1851.)
Datum 12. veljače 1851. može se smatrati simboličnim danom početka Australske zlatne groznice, jer je toga dana 35-godišnji Edward Hammond Hargraves, useljenik iz Engleske, objavio otkriće znatne količine zlata u okolici grada Bathursta u Novom Južnom Walesu. Službene su ga vlasti za to otkriće i informaciju o njemu bogato nagradile, a u novinama je obavijest o pronalasku zlatnog nalazišta uvelike publicirana. To je dovelo do velike navale tragača za zlatom na područje Bathursta, najstarijeg naselja u unutrašnjosti Australije. Bathurst se nalazi izravno u zaleđu Sydneyja, od kojeg je zračnom linijom udaljen oko 160 kilometara.
U kratkom je vremenu nakon otkrića zlata taj grad silno narastao, a osim tragača za zlatom onamo se doselio i velik broj popratnih djelatnika, koji su koristili činjenicu da od tragača mogu dobro naplatiti svoje usluge. Grad je u jednom trenutku imao navodno čak 61 hotel. Zlato koje bi pronašli na širem području u okolici tragači bi donosili u Bathurst, a od tamo ga se prenosilo u Sydney. Na tom je području otkriven i najveći zabilježeni komad iskopanog zlata na svijetu, tzv. Holtermannov grumen (hrv. HoltermannNugget), zapisan i u Guinnessovoj knjizi rekorda.
Svemirska letjelica prvi put sletila na asteroid (2001.)
Dana 12. veljače 2001. prvi je put ljudska svemirska letjelica sletila na asteroid. Radilo se o letjelici imena NEAR Shoemaker, pri čemu je NEAR bila kratica za Near Earth Asteroid Rendezvous (sastanak s asteroidom bliskim Zemlji). Dodatak Shoemaker dan je toj letjelici tek poslije njenog lansiranja 1996. godine, u čast znanstvenika Eugenea Shoemakera, koji je preminuo 1997. godine.
NEAR Shoemaker sletio je na današnji dan na asteroid imena Eros, jedan od asteroida bliskih planetu Zemlji (tzv. near-Earth asteroids). Ime Eros dano je tom asteroidu prema grčkom božanstvu ljubavi (pandan rimskog Kupida). Eros je jedan od najvećih asteroida bliskih Zemlji. Na najdužoj osi dug je čak 34,4 kilometara, gotovo kao masiv Medvednice. Ukupna masa Erosa iznosi čak oko 6690 milijardi tona. Pretpostavlja se da bi udar takvog asteroida u Zemlju izazvao kataklizmu sličnu onoj kakva je možda uzrokovala izumiranje dinosaura. Zbog svojih orbitalnih karakteristika Eros bi jednom u budućnosti teoretski mogao udariti u Zemlju, premda je vjerojatnost za to vrlo malena.
Letjelica NEAR Shoemaker uspjela je izvesti meko slijetanje na asteorid i da njeni instrumenti pri tome nisu oštećeni. Letjelica je nakon slijetanja emitirala signale na Zemlju još tijekom otprilike 16 dana, a zatim je isključena. Kasnije više nije bilo moguće uspostaviti kontakt s njom, vjerojatno zbog temperature površine asteroida (na Erosu temperatura površine snažno varira ovisno o njegovoj poziciji prema Suncu).
Izvor: Povijest.hr
