Sv. Franjo Ksaverski krenuo na misijsko putovanje (1541.)

Sedmog travnja 1541. godine, točno na svoj 35. rođendan, sv. Franjo Ksaverski isplovio je na epohalno misijsko putovanje koje će ga proslaviti kao najvećeg misionara u povijesti Katoličke crkve nakon sv. Pavla. Zanimljivo je da je Franjo Ksaverski po nacionalnosti bio Baskijac, iz kraljevine Navarre na sjeveru Španjolske. Kad je sv. Ignacije Loyola (također Baskijac) osnivao Isusovački red, sv. Franjo Ksaverski bio je jedan od prvih 7 isusovaca.

Franjo je isplovio iz Lisabona prema Indiji. Uz brevijar i katekizam jedina knjiga koju je sa sobom ponio bila Marulićeva De institutione bene vivendi (hrv. Pouke za čestit život prema primjerima svetaca).

Na svojim putovanjima posjetio je Indoneziju i došao sve do Japana. Prvi Japanac koji je postao kršćanin bio je Anjiro, koji je zatim postao Franjin prevoditelj u toj zemlji. Japanski jezik predstavljao je veliku teškoću u širenju kršćanstva, pa se sv. Franjo uvelike oslanjao na pobožne slike. Oko 100.000 Japanaca prihvatilo je kršćanstvo, među njima i neki pripadnici visoke aristokracije. Međutim, kasnije su kršćani u Japanu proganjani i ubijani, pa su se povukli u tajnost.

Franjo Ksaverski pokušao je propovijedati i na kineskom kopnu, no Kinezi su bili neprijateljski raspoloženi prema misionarima. Sv. Franjo Ksaverski umro je na kineskom otoku Shangchuan 1552. godine, nakon više od 11 godina napornog misionarskog rada.

Posljednji njemački kancelar prije nacista (1882.)

Dana 7. travnja 1882. rođen je Kurt von Schleicher, posljednji njemački kancelar prije Hitlerovog dolaska na vlast. Schleicher se rodio u gradu Brandenburgu na rijeci Havel, smještenom nedaleko od Berlina.

Bio je vrlo aktivan političar, željan moći i povezan s vojnim strukturama. Po obrazovanju je bio vojni časnik, a već u Prvom svjetskom ratu dogurao je do čina bojnika. U međuratnom jer razdoblju imao specifičnu vojno-političku ulogu, kao šef službe za komunikaciju između oružanih snaga i njemačkih političara. Generalski čin dobio je početkom 1929. godine, kad mu je bilo 46 godina.

Za Schleicherov politički uspon važno je bilo njegovo prijateljstvo s Oskarom von Hindenburgom, sinom predsjednika Paula von Hindenburga (njih su se dvojica upoznala još kao mladi časnici, kad su zajedno služili u gardijskim postrojbama). Schleicher je postao 1932. njemačkim ministrom oružanih snaga (njem.Reichswehrminister) u vladi kancelara Franza von Papena, a već u prosincu iste godine uzdignut je osobno na položaj kancelara.

U njegovoj vladi bilo je nekoliko široko poznatih političara, poput Konstantina von Neuratha, kasnijeg Hitlerovog ministra vanjskih poslova, i Magnusa von Brauna, brata znamenitog raketnog znanstvenika Wernhera von Brauna. Već u siječnju 1933. Schleichera je na mjestu kancelara zamijenio Adolf Hitler, a u tzv. Noći dugih noževa nacisti su Schleichera ubili, 20. lipnja 1934. godine.

Prvo stalno američko naselje izvan prvih 13 država (1788.)

Dana 7. travnja 1788. osnovano je prvo stalno američko naselje izvan izvornih 13 kolonija. Radilo se o važnom događaju za američko širenje na zapad, s obale Atlantskog oceana u unutrašnjost sjevernoameričkog kontinenta. Novoosnovano naselje nalazilo se na Sjeverozapadnom teritoriju, golemom području ustrojenom 1787. na području današnjih američkih saveznih država Ohio, Indiana, Illinois, Michigan, Wisconsin i Minnesota. Sjeverozapadni teritorij imao je površinu od oko 670.000 četvornih kilometara, što znači da je bio veći od Ukrajine.

Naselje koje su američki doseljenici osnovali dobilo je naziv Marietta, po tadašnjoj francuskoj kraljici Mariji Antoaneti, supruzi kralja Luja XVI. Ime po francuskoj kraljici odabrali su Amerikanci zbog pomoći koju je Francuska pružila SAD-u tijekom Rata za nezavisnost (taj je rat završio samo pet godina ranije).

Naselje Marietta izgrađeno je na rijeci Ohio, važnoj prometnici u vremenu nepostojanja uređenih cesta. Naime, rijeka Ohio tekla je u velikoj dužini u načelnom smjeru s istoka na zapad, od podnožja Apalačkog gorja pa sve do utoka u Mississippi. Na taj je način predstavljala prirodnu prometnicu za širenje prema zapadu.

Poznata su imena svih 48 prvih osnivača Mariette (engl. forty-eight pioneers). Vođa im je bio general Rufus Putnam, koji je prethodno sudjelovao u Američkom ratu za nezavisnost. Grad Marietta postoji i danas, a nalazi se u u američkoj saveznoj državi Ohio, i to neposredno uz granicu sa Zapadnom Virginijom.

Prvo njemačko sveučilište osnovano u Pragu (1348.)

Dana 7. travnja u srednjem vijeku izdana je povelja o osnivanju prvog sveučilišta na nekadašnjem njemačkom području. Zanimljivo je da se radi o sveučilištu u Pragu – poznatom Karlovom sveučilištu (češki Univerzita Karlova). Naime, Prag i Češka u to su doba bili u sastavu tzv. Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti.

Spomenuto Karlovo sveučilište najstarije je sveučilište u čitavoj Srednjoj Europi. Ime je dobilo po vladaru koji ga je i uzdigao na status sveučilišta – Karlu IV. Luksemburškom – koji je bio car Svetog Rimskog Carstva, a ujedno i češki kralj.

Danas je Karlovo sveučilište u Pragu najveće češko sveučilište, a i u međunarodnim je okvirima visoko rangirano. Inače, na području koje se u užem smislu može smatrati njemačkim, tj. na području današnje Savezne Republike Njemačke, najstarije je sveučilište u Heidelbergu, koje je osnovano 1386. godine (oko 38 godina nakon Karlovog sveučilišta).

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI