Krajem 19. stoljeća u SAD-u su na snazi dobile inicijative koje su tražile ograničenje useljavanja. Jedan od ključnih kriterija koje su željeli nametnuti imigrantima bili su testovi pismenosti. Bilo je više pokušaja uvođenja zakona koji bi uveo pismenost kao osnovni kriterij za ulazak potencijalnih doseljenika, ali su svi pali zbog tehničkih razloga ili zbog veta predsjednika SAD-a. Primjerice, predsjednik Woodrow Wilson uložio je veto 1915. jer je smatrao da se na taj način diskriminira ljude koji nisu imali prilike steći obrazovanje.

Još jedan poticaj pokušajima ograničavanja imigracije bio je strah od razvodnjavanja američkog kulturnog identiteta. Posebno se u tom smislu strahovalo od doseljenika iz Azije (tzv. žuta opasnost) jer su neki mislili da bi svojom brojnošću mogli utopiti američku kulturu u svojoj. Jednim zakonom čak je zabranjeno Kineskinjama da ulaze na teritorij SAD-a.

Kongres SAD-a usvojio je 5. veljače 1917. Akt o imigraciji 1917. s velikom većinom glasova, čime je zaobišao veto koji je predsjednik Wilson uložio u prosincu prethodne godine. Aktom je zabranjen ulazak ljudi opisanih kao alkoholičari, anarhisti, radnici s trajnim ugovorima, kriminalci i zatovrenici, epileptičari, slaboumni, idioti, nepismeni, imbecili, luđaci, homoseksualci, siromasi, oboljeli od zaraznih bolesti, osobe s fizičkim ili mentalnim nedostatcima, politički radikali, poligamici, prostitutke ili skitnice. Nadalje, definirana je Azijska zabranjena zona iz koje imigranti uopće nisu prihvaćani. Obuhvaćala je područje od Turske i Sinajskog poluotoka na zapadu preko Indije i sve do jugoistočne Azije uključujući velik dio Kine. Zakon je ostao na snazi sve do 1940-ih.

piše: Boris Blažina

Teritorij druge najveće država u Africi, Konga, dodijeljen je petog veljače 1885. belgijskom kralju Leopoldu II. u privatni posjed. To je dogovoreno na Berlinskoj konferenciji koja je odlučivala o sudbini velikog dijela kolonijalne Afrike. Leopold II. time je dobio posjed od 2.344.000 kvadratnih kilometara (234.400.000 hektara) s otprilike 30 milijuna stanovnika. Leopoldovi su ljudi zatim započeli kolonijalno izrabljivanje Konga, pretvarajući cijelu zemlju u kraljevu osobnu plantažu robova.

Porobljavanjem je dolazio do besplatne radne snage kako bi iz Konga izvukao sve prirodne resusre – bakar, bjelokost, sirovu gumu, zlato, dijamante… Belgija (parlamentarna monarhija) od toga nije imala koristi – sav je prihod išao izravno kralju. Za svoj teror Leopold je imao i privatnu vojsku. Metode su bile brutalne – mučenja, smaknuća… Primjerice, stanovnicima Konga koji nisu ispunjavali radne kvote znali su odsijecati ruke. Kvote su bile tako nerealno visoke da su susjedna sela napadala jedna druge kako bi odsjekla ruke koje bi davali kolonijalistima kad ne bi mogli ispuniti kvote.

Po nekim procjenama u razdoblju eksploatacije umrlo je desetak milijuna ljudi. Slučaj je postao međunarodni skandal te se Leopold II. morao odreći Konga i prenijeti ga na belgijsku vladu 1908. godine.

piše: Dražen Krajcar

Zašto Englezi Konzervativnu stranku nazivaju Tory Party? (1788.)

Riječ tory irskog je podrijetla i izvorno je bila pogrdni naziv za irske razbojnike. Britanski premijer sir Robert Peel, osnivač današnje vladajuće stranke u Velikoj Britaniji, poznate Konzervativne stranke, rođen je 5. veljače 1788. godine. Ta je moćna stranka, dakako, imala i starije korijene. Nastala je iz svoje neposredne prethodnice – Torijevske stranke (eng. Tory Party ili jednostavno Tories). Po toj činjenici i danas se za britanske konzervativce ponekad rabi naziv torijevci. Naročito je to prisutno u novinskim naslovima, jer je riječ Tory kratka i pogodna u slučajevima nedostatka prostora. Zanimljivo je da je riječ Tory ušla u britanski politički život još u 17. stoljeću. Ta je riječ zapravo irskog podrijetla i izvorno je bila pogrdni naziv za irske razbojnike tj. odmetnike. Tim pogrdnim imenom nazvali su Britanci u 17. stoljeću one političare (odmetnike) koji su se protivili isključenju Jamesa II. iz linije nasljeđivanja engleskog prijestolja zato što je bio katolik. Slično je tome i riječ Whig za torijevcima protivničku stranku isprva bio pogrdni naziv. Ti neprimjereni pogrdni izrazi nestali su iz službene upotrebe kad je za Torijevsku stranku ustanovljen naziv Konzervativna stranka (eng. Conservative Party). Sir Robert Peel, kao tadašnji vladajući premijer, ne samo da je zaslužan za to preimenovanje svoje stranke, nego je i položio temelje buduće politike konzervativaca. Peel je tragično stradao 1850. godine, kad je jašući u središtu Londona pao s konja, koji ga je zatim pregazio. Ozljede su bila smrtonosne, pa je Peel umro tri dana kasnije.

Dana petog veljače 1958. dogodio se jedan od najneobičnijih nuklearnih incidenata u povijesti. Naime, američki bombarder tipa B-47 Stratojet, koji je nosio nuklearnu bombu, sudario se s lovačkim zrakoplovom F-86. Da bi spriječila detonaciju bombe, posada bombardera izbacila ju je iz zrakoplova, pa je ona pala u more blizu obale američke savezne države Georgije. Bomba je bila teška 3450 kilograma i vjerojatno se zabila u pješčano morsko dno.

Napravljeno je nekoliko pokušaja njezinog pronalaženja i vađenja iz mora, no nijedan nije uspio. Do danas postoji bojazan da bi kućište bombe moglo zahrđati zbog morske vode i početi ispuštati radioaktivne tvari u more. Promatranja za sada ne pokazuju povećanu količinu zračenja na tom području. Inače, ta vrsta bomba termonuklearnog je tipa Mark 15 i ima snagu od nekoliko megatona.

Izvor: Povijest.hr