Američka predsjednička dinastija Roosevelt (1858.)
Dana 1858. godine rođen je američki predsjednik Theodore Roosevelt. Rodio se u New Yorku u uglednoj obitelji čije je prezime nizozemskog podrijetla. Theodore nije bio jedini američki predsjednik iz te obitelji. Godine 1933. na mjesto predsjednika SAD-a došao je njegov rođak Franklin Delano Roosevelt. Njih dvojica bili su rođaci u šestom koljenu (obojica su potjecala od Nicholasa Roosevelta koji je živio od 1658. do 1742. godine).
Predsjednik Theodore Roosevelt bio stric supruge spomenutog predsjednika Franklina Delana Roosevelta, koja se zvala Eleanor (Roosevelt joj je bilo i rođeno prezime i prezime po udaji). Eleanor Roosevelt postigla je značajnu karijeru neovisno o tome što je bila Prva dama SAD-a. Naime, proslavila se na području ljudskih i građanskih prava, a sudjelovala je i u nastanku Ujedinjenih naroda.
Prilično je neobična činjenica da je predsjednik Theodore Roosevelt bio izvorno republikanac, dok je njegov rođak Franklin Delano Roosevelt bio demokrat, kao i Eleanor. Unatoč toj političkoj suprotnosti, između tih dviju grana obitelji navodno nije bilo konflikata.
Engleska je postala kraljevinom (939.)
Dana 27. listopada 939. godine umro je engleski kralj Atelstan (Etelstan) – vladar kojeg se smatra prvim kraljem cjelovite Engleske. Prije njega vladali su na području današnje Engleske kraljevi manjih područja, a te se vladare naziva anglosaksonskim kraljevima. Tek je Atelstan uspio pod svojom vlasti ujediniti cijelu Englesku, osvojivši 927. godine kraljevstvo York. Time se godina 927. računa za godinu s kojom je Engleska postala kraljevina.
Kao što je poznato iz hrvatske povijesti, 925. godina uzima se tradicionalno za godinu nastanka Hrvatskog Kraljevstva (kralj Tomislav). Time bi Hrvati pretekli Englesku u pogledu uzdizanja na rang kraljevstva. Dakako, pri takvim računanjima treba pripaziti da se ne pomiješaju današnje kategorije s onima iz ranog srednjeg vijeka.
Kralj Atelstan potjecao je iz dinastije koja je već dugo vremena vladala Wessexom. Zapravo je Wessex bio jezgra iz koje je nastala engleska ranosrednjovjekovna država. Wessex je izvorno pokrivao područje jugozapadno od današnjeg Londona, a kasnije se njegov teritorij širio. Kralj Atelstan, suvremenik hrvatskog kralja Tomislava, bio je u svoje doba moćan vladar čak i u europskim razmjerima. Imao je osam ili čak devet sestara, od kojih je mnoge udao za moćnike iz raznih dijelova Europe.
Kongo preimenovan u Zair (1971.)
Država Kongo preimenovana je 27. listopada 1971. godine u Zair. Riječ Zair dolazi od riječi nzere ili nzadi, a znači rijeka koja guta sve rijeke. To je dakle drugo ime za rijeku Kongo, koja čini geografsku osovinu te države.
Preimenovanje je inicirao predsjednik Mobutu. Namjera mu je bila učiniti autentičnim kongoanska imena. Tako je i sam sebe preimenovao, odbacivši francusko osobno ime Joseph-Désiré i uzevši puno ime Mobutu Sésé Seko Nkuku Ngbendu wa Za Banga, što otprilike znači sve-osvajajući ratnik koji ide iz trijumfa u trijumf. Od tada je na zapadu poznat kao Mobutu Sésé Seko.
I drugi državljani Zaira morali su po njegovom zahtjevu uzeti autentična imena, s time da su po uzoru na Maovu Kinu prvo navodili prezime i zatim ime. Preimenovani su i gradovi. Tako je glavni grad Léopoldville preimenovan u Kinshasu, prema selu koje se nekad davno nalazilo na mjestu na kojem je nastao taj grad.
Grad Stanleyville preimenovan je u Kisangani, a Elisabethville u Lubumbashi. Nakon Mobutuova odlaska s vlasti Zair je ponovno preimenovan u Kongo, no imena gradova nisu vraćena na staro.
Vojskovođa Johann Katzianer ubijen u Hrvatskoj Kostajnici (1539.)
Dana 27. listopada 1539. godine ubijen je u Hrvatskoj Kostajnici Johann Katzianer, visoki vojni zapovjednik Habsburške Monarhije. Držao je moćne funkcije vrhovnog zemaljskog kapetana unutarnjih austrijskih pokrajina, zemaljskog kapetana Kranjske i vrhovnog zapovjednika Hrvatske i Slavonske vojne krajine. Njegovo ime u historiografiji pisano je na mnoge načine, kroatizirano je kao Ivan Kacijaner, a prezime je imalo osobito mnogo oblika (Catzianer, Cozianus, Kazianer, Kocijan, Kocyaner, Koczian).
Imao je titulu baruna i pridjevak od Katzensteina. Johann Katzianer rodio se u utvrđenom burgu Kamenu kraj Begunja, na sjeveru današnje Republike Slovenije (taj je burg udaljen manje od šest kilometara od današnje slovenske granice s Austrijom, a nalazi se nedaleko od rijeke Save i Bledskog jezera).
Veći dio svoje vojne karijere proveo je u borbama protiv Osmanskog Carstva na čelu s Sulejmanom Veličanstvenim. Godine 1529. sudjelovao je u obrani Beča od Osmanlija, a nakon osmanskih osvajanja u Slavoniji 1536. godine car i kralj Ferdinand Habsburški postavio ga je na mjesto zapovjednika pohoda na Osijek. Taj je kršćanski pohod završio potpunim neuspjehom, a Katzianer je optužen za bijeg s bojišta. Pao je zbog toga u nemilost Ferdinanda Habsburškog, pa je jedno vrijeme bio utamničen u Beču. U siječnju 1538. godine pobjegao je i skrivao se po Slavoniji. Na kraju ga je uvatio hrvatski velikaš Nikola Šubić Zrinski te ga dao pogubiti.
piše: Dražen Krajcar
Izvor: Povijest.hr
