21. rujna ’91. ubijen Ante Paradžik
Hrvatiski vitez i domoljub Ante Paradžik, dopredsjednik HSP-a i načelnik stožera HOS-a, ubijene je 21. rujna 1991. godine.
Vraćajući se za Zagreb sa stranačkog skupa u Križevcima, na jednom policijskom punktu u Sesvetama policija je otvorila vatru na automobil u kojemu je bio Ante Paradžik sa suradnicima Brankom Perkovićem i Ivicom Oreškovićem. Paradžik je ubijen, Perković je teško ranjen dok je Orešković prošao bez ozljeda.
Iako su počinitelji ovog ubojstva poznati i zbog počinjenog zločina procesuirani, misterij Paradžikovog ubojstva do danas nije razriješen, a teorija o tome tko je i zašto naručio ubojstvo ima nekoliko.
Željko Vučemilović osuđen je na šest godina zatvora, Branko Matošević na pet, a Željko Čeko i Paško Palić, na četiri i pol godine zatvora. Sva četvorica su kasnije abolirani.
Blaž Sarić nikada nije bio ni optužen ni kažnjen, nego se samo na suđenju pojavio kao svjedok, iako je upravo on sa jednog od prethodih punktova poslao obavijest da se u tom automobilu nalaze Martićevci.
Moćni vojvoda od Yorka iz razdoblja Ratova ruža (1411.)
Dana 21. rujna 1411. godine rođen je Richard Plantagenet, treći vojvoda od Yorka i glavni vođa dinastije York u početnom razdoblju Ratova ruža u Engleskoj. Bio je unuk prvog vojvode od Yorka, Edmunda od Langleyja, po kojem je dinastija York dobila ime. Ta je dinastija bila mlađi odvjetak kraljevske dinastije Plantagenet, koja je Engleskom vladala još od 1154. godine.
Dinastija York ušla je u Richardovo vrijeme u sukob s dinastijom Lancaster, kojoj je osnivač bio John od Gaunta, stariji brat spomenutog osnivača dinastije York. Iz tog je sukoba izbio Rat ruža, u kojem je dinastiju York simbolizirala bijela ruža, a dinastiju Lancaster crvena.
Tijekom mladosti Richard je ratovao u Francuskoj, a određeno vrijeme bio je namjesnik (svojevrsni guverner) zemalja okupiranih od strane Engleza. Nakon napuštanja Francuske postao je namjesnikom u Irskoj, a tijekom 1450-ih godina u tri je navrata imenovan lordom protektorom Engleske (ta je funkcija označavala osobu koja vlada kraljevstvom umjesto kralja, onesposobljenog iz nekog razloga). Richard Plantagenet naslijedio je golemo bogatstvo, osobito po majčinoj liniji. Upravo je po svojoj majci Richard postao nasljednikom prava na prijestolje vojvode od Clarencea (starijeg brata spomenutih osnivača dinastija Lancaster i York). Tim je pravom Richard teoretski nadmašivao dinastiju Lancaster, pa je pokušao na prijestolju zamijeniti svog rođaka, kralja Henrika VI. iz dinastije Lancaster. Unatoč posezanju za oružjem, to mu nikada nije uspjelo. Richard je poginuo 1460. godine u Bitki kod Wakefielda na području Yorkshirea, gdje se sukobio sa snagama dinastije Lancaster. U trenutku pogibije bio je u dobi od samo 49 godina.
Revolucionari svrgnuli francuskog kralja Luja XVI. (1792.)
Francuska monarhija ukinuta je 21. rujna 1792. godine i proglašena je republika. To je izvršeno odlukom Konventa u kojem su većinu imali Žirondinci, pripadnici srednjeg građanstva. Dotadašnji francuski kralj Luj XVI. sveden je na običnog građanina i od tada je oslovljavan kao građanin Louis Capet, pri čemu je prezime uzeto od naziva kraljevske dinastije. Inače, dinastija Capet najstarija je europska kraljevska dinastija, kojoj se direktna muška linija može pratiti unatrag čak do 8. stoljeća.
Kralju Luju XVI. je nakon svrgavanja suđeno zbog urote protiv javne slobode i opće sigurnosti. U siječnju 1793. proglašen je krivim, a zatim je smaknut na giljotini 21. dana tog mjeseca u 10 sati i 22 minute na Trgu revolucije (današnji Place de la Concorde) u Parizu. Posljednje riječi su mu bile: “Opraštam onima koji su krivi za moju smrt i molim Boga da krv koju ćete proliti ne padne nikada na Francusku.”
Grof István Széchenyi – Najveći Mađar (1791.)
Dana 21. rujna 1791. godine rođen je grof István Széchenyi, mađarski aristokrat i političar. Postigao je toliku slavu među svojim sunarodnjacima da ga se uobičajeno u Mađarskoj naziva Najvećim Mađarom. Széchenyi se rodio u Beču u grofovskoj obitelji Széchenyi de Sárvár-Felsővidék, koja je posjedovala niz dvoraca. Otac mu je bio ugledni aristokrat Ferenc Széchényi, utemeljitelj Mađarske nacionalne knjižnice i Mađarskog nacionalnog muzeja. Majka Istvána Széchenyija bila je grofica Julianna Festetics, iz obitelji koja je navodno bila podrijetlom iz Turopolja u Hrvatskoj.
Veliku je popularnost grof István Széchenyi stekao kad je obećao donirati cijeli godišnji prihod svojih posjeda za podizanje Mađarske akademije znanosti. Zaslužan je i za izgradnju prvog stalnog mosta na Dunavu između Budima i Pešte – znamenitog visećeg mosta koji i danas stoji, a nosi naziv Széchenyi Lánchíd. Na početku Mađarske revolucije 1848. godine imao je funkciju ministra, no kasnije se povukao iz politike. Preminuo je 1860. godine.
Izvor: Povijest.hr
