Organizacija koja je vlasnik oko 200 dvoraca i palača (1894.)

Britanska organizacija National Trust osnovana je 12. siječnja 1894. godine. Danas je to udruženje jedan od najvećih posjednika dvoraca i palača u svijetu, jer ima u svom vlasništvu oko 200 povijesno važnih zgrada na području Engleske, Walesa i Sjeverne Irske. Uz sve to, National Trust vlasnik je i oko 255 tisuća hektara zemljišta. Posjeduje ili štiti oko jedne petine ukupne obale navedenih zemalja.

Godišnji prihodi National Trusta premašuju 400 milijuna britanskih funti. Naravno, riječ je o zaradama od turizma, ali još više i o prihodima od članarina, jer National Trust ima oko 4 milijuna registriranih članova (po tome je jedna od najvećih članskih organzacija na svijetu). Za njih volontira čak oko 61.000 ljudi godišnje, koji doprinose oko 3 i pol milijuna dobrovoljnih besplatnih radnih sati.

Kako je sve to počelo? Troje volontera (Octavia Hill, sir Robert Hunter i velečasni Hardwicke Rawnsley) osnovali su National Trust kao neprofitnu udrugu kojoj je cilj bila zaštita povijesno važnih starih građevina te prirodnog okoliša. Prvo zemljište koje su dobili u vlasništvo bilo je jedno polje u Walesu. Svoj prvi dvorac stekli su 1900. – bio je to Kanturk Castle u Irskoj. Do danas su skupili dvjestotinjak dvoraca, uključujući najveću kuću u Engleskoj – dvorac Knole s 365 soba – čiji je veći dio u njihovom vlasništvu.

National Trust nije u državnom vlasništvu, nego je nezavisna organizacija. Dapače, od svih organizacija za zaštitu povijesne i prirodne baštine u svijetu, National Trust ima najbrojnije članstvo. Broj članova National Trusta čak 6 puta premašuje ukupni zbroj svih članova najvećih britanskih političkih stranaka.

Rođen francuski maršal Joseph Joffre (1852.)

Joseph Joffre, francuski maršal i vodeći vojni zapovjednik iz razdoblja Prvog svjetskog rata, rođen je 12. siječnja 1852. godine. Maršal Joffre rodio se u gradiću Rivesaltesu na krajnjem jugu Francuske, udaljenom samo tridesetak kilometara od španjolske granice.

Postavljen je 1912. kao general divizije za načelnika Glavnog stožera, tj. šefa Generalštaba Francuske vojske, a 1915. stvorena je za njega nova, još viša zapovjedna funkcija, ona vrhovnog zapovjednika francuskih armija (fr. Commandant en chef des armées françaises). Neslužbeno je Joffre označavan i titulom generalissimusa.

Godine 1916. dodijeljen mu je i položaj maršala Francuske (fr. Maréchal de France), što je bilo prvo proglašenje novog maršala još od 1870. godine (tijekom čak 46 godina nije bilo novoproglašivanih maršala u Francuskoj, još od razdoblja pada Drugog Carstva Napoleona III. Bonapartea). U trenutku kad je Joffre 1916. dobio maršalski položaj bio je ujedno i jedini francuski maršal, jer je posljednja živuća osoba s titulom maršala Francuske bila preminula još 1895. godine, tj. dvadesetak godina ranije (bio je to maršal François Certain Canrobert).

Osim Joffrea još je samo jedan Francuz tijekom Prvog svjetskog rata dobio naslov maršala. Bio je to Ferdinand Foch, koji je maršalom proglašen 1918. (Philippe Pétain postao je maršalom samo oko deset dana nakon završetka Prvog svjetskog rata). Unatoč Joffreovim silnim titulama, u stvarnosti je on već krajem 1916. izgubio vrhovno zapovjedništvo nad francuskom vojskom, tako da je većinu svog maršalskog staža proveo u sjeni. Preminuo je 1931. u Parizu, u dobi od 78 godina.

Američki Kongres odbio dati ženama pravo glasa (1915.)

Dvanaestog siječnja 1915. Kongres SAD-a odbio je dati ženama pravo glasa. Radilo se o glasovanju u Zastupničkom (donjem) domu Kongresa, a većinu su dobili glasovi protivnika prijedloga. Omjer glasova bio je 204 naprama 174, a budući da je za prolaz bila potrebna dvotrećinska većina glasova, pobornicima prava žena nedostajalo je 78 glasova.

U to je doba snažan bio pokret sufražetkinja, koje su se borile za uvođenje prava glasa neograničenog s obzirom na spolnu pripadnost. Tadašnji američki predsjednik Woodrow Wilson imao je određene simpatije prema pokretu za ženska prava, no radilo se ujedno i o razdoblju Prvog svjetskog rata, u kojeg su Amerikanci već tada bili de facto uvučeni (službeno su objavili rat Njemačkoj tek 1917. godine). Od spomenuta 204 člana Zastupničkog doma Kongresa koji su glasali protiv davanja prava glasa ženama, 171 je član pripadao Demokratskoj stranci, a samo 33 Republikanskoj. Žene su u SAD-u pravo glasa dobile konačno 1920. godine.

Prva veća američka vojna operacija u Vijetnamu (1962.)

Operacija Chopper, prva veća američka vojna operacija u Vijetnamu, izvedena je 12. siječnja 1962. godine. Amerikanci su angažirali svoj pomoćni nosač zrakoplova USNS Core, s 82 helikoptera tipa Piasecki H – 21 namijenjenih prijevozu trupa. U helikoptere su ukrcali južnovijetnamske vojnike i prenijeli ih na lokaciju koja je služila kao uporište Vijetkonga.

Radilo se o lokaciji smještenoj desetak kilometara zapadno od Sajgona, glavnog grada Južnog Vijetnama. Snage Vijetkonga pobijeđene su, a oduzet im je i radio-odašiljač. U trenutku izvođenja Operacije Chopper američki predsjednik bio je John Fitzgerald Kennedy, koji je ubijen u mjesecu studenom sljedeće godine.

Jasno se može primijetiti da su u to rano Kennedyjevo vrijeme američke trupe prvenstveno služile kao potpora južnovijetnamskim vojnicima (u slučaju Operacije Chopper kao zračni transport helikopterima), a još nisu bile potpuno samostalno angažirane u borbi kao u kasnijim razdobljima.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI