Alberto Giacometti – Švicarac koji je izradio najskuplje skulpture (1901.)

Dana 10. listopada 1901. rođen je Alberto Giacometti, znameniti švicarski kipar, slikar i grafičar. Rodio se u gradiću Borgonovu, u švicarskom kantonu Graubünden Alberto Giacometti pripadao je umjetnički izrazito plodnoj obitelji. Naime, njegov otac Giovanni bio je ugledni švicarski impresionistički slikar, a mlađi brat Diego bio je kipar i dizajner. Drugi Albertov brat, Bruno, bio je jedan od najuglednijih švicarskih arhitekata svog naraštaja. Njihov rođak Augusto Giacometti bio je također slikar, osobito poznat po umjetničkim radovima u raznobojnom staklu.

Alberto Giacometti svjetski je postao poznatim po svojim izrazito izduženim skulpturama ljudi. Njegovo djelo pod nazivom L’Homme qui marche I (hrv. Čovjek koji hoda I.) prodano je 2010. za 104.300.000 dolara, čime je postalo najskupljom skulpturom u svjetskoj povijesti prodanoj na dražbi. Ta je skulptura 1998. stavljena i na švicarsku novčanicu od 100 franaka. Godine 2015. spomenuti je rekord nadmašila druga Giacomettijeva skulptura, L’Homme au doigt, koja je postigla cijenu od 141.300.000 dolara i time postala najskupljom skulpturom u povijesti svjetskih aukcija, a i jednim od najskupljih umjetničkih djela ikada prodanih.

Ministra iz Gane odbili poslužiti u američkom restoranu (1957.)

Dana 10. listopada 1957. Komla Agbeli Gbdemah, ministar financija Gane, došao u jedan restoran u američkom gradiću Dover u državi Delaware. Naručio je sok od naranče, ali mu je donesen u kontejneru te mu je rečeno da ne može ostati u restoranu zbog toga što je crnac. Restoran je pripadao jednom od najvećih američkih lanacaHoward Johnson’s, a u to je vrijeme još uvijek bila raširena rasna segregacija u institucijama u SAD-u.

Izbio je incident. Ministar je navodno rekao osoblju: “Ljudi ovdje su nižeg socijalnog statusa od mene, a ipak mogu ovdje jesti, a mi ne možemo. Možete zadržati sok od naranče i sitniš, ali ovo nije zadnje što ćete čuti o ovome.” Vijest je doprla do američkog predsjednika Dwighta Davida Eisenhowera, koji se ispričao ministru i pozvao ga na doručak u Bijelu kuću. Američku su vladu brinuli ovakvi incidenti jer se u to vrijeme natjecala s SSSR-om u širenju utjecaja među državama Afrike.

Piše: Boris Blažina

Švedski heroj Sten Sture obranio domovinu (1471.)

Dana 10. listopada 1471. dogodila se Bitka kod Brunkeberga u Švedskoj, u kojoj su Šveđani uspjeli obraniti zemlju od danskog kralja Kristijana I. iz dinastije Oldenburg (danski su kraljevi i kraljice prethodno bili vladali Švedskom još od 1389. godine). Švedske snage koje su željele samostalnost od Danske predvodio je Sten Sture Stariji, koji je u Švedskoj uzeo naslov regenta (na švedskom jeziku riksföreståndare).

Pobjedom u Bitki kod Brunkeberga stekao je Sten Sture Stariji gotovo mitski status u švedskoj povijesti, osobito kao simbol otpora stranim osvajačima. Danski kralj Kristijan I. u navedenoj je bitki ranjen pucnjem iz vatrenog oružja. Pogođen je u lice, pri čemu je izgubio nekoliko zuba. Prema predaji Sten Sture Stariji molio se prije bitke sv. Jurju za pomoć, zbog čega je kasnije u čast tog sveca dao podići veličanstveni relikvijar i kip sv. Jurja koji ubija zmaja. Taj se kip i danas može vidjeti u katedrali u Stockholmu.

Otkriven veliki Neptunov satelit Triton (1846.)

Dana 10. listopada 1846. engleski astronom William Lassell otkrio je veliki Neptunov mjesec nazvan Triton. Riječ je o daleko najvećem prirodnom satelitu planeta Neptuna, kojem je masa čak oko 400 puta veća od mase sljedećeg najvećeg mjeseca, Proteja (lat.Proteus).

Triton je među velikim mjesecima u Sunčevom sustavu jedinstven po svojoj retrogradnoj orbiti (jedini kruži u smjeru suprotnom od smjera kruženja svog matičnog planeta). Iz te se njegove osobine zaključuje da nije mogao nastati u istom dijelu Sunčeva sustava kao Neptun, nego je došao izdaleka, a tek je naknadno zarobljen Neptunovom gravitacijom u orbitu oko tog planeta. Triton je nešto veći od Plutona, kojeg se nekoć smatralo planetom, a u međuvremenu je klasificiran u patuljaste planete. Postoji i teorija o sličnom nastanku Tritona i Plutona, po kojoj je Triton nekoć također kružio oko Sunca, a naknadno se našao zarobljen u orbiti oko Neptuna.

Površina Tritona iznosi čak 23.018.000 četvornih kilometara, gotovo kao površina cijele Sjeverne Amerike. Spomenuti otkrivač Tritona, William Lassell, svojedobno se bio obogatio kao vlasnik pivovare, što mu je omogućilo da se posveti astronomiji. Osim Tritona, William Lassell otkrio je i Uranove mjesece nazvane Ariel i Umbriel.

Izvor:Povijest.hr

PODIJELI