- ožujka 2017.
- Post 2, 7-9; 3, 1-7
Ps 51 (50), 3-4. 5-6a. 12-13. 14 i 17
- Rim 5, 12. 17-19
Mt 4, 1-11
UVOD
Slikari i umjetnici Napasnika Sotonu, redovito prikazuju kao ružnu spodobu s rogovima, magarećim repom i kopitima, crvenog i dlakavog. Ali svaka je napast u životu na izvan veoma privlačna, lijepa i obećavajuća dok je napasnik lukav.
Na Čistu srijedu – Pepelnicu započeli smo vrijeme korizme, koje je četrdeset dnevno vrijeme obraćenja i pokore. Mnogi su od nas odlučili činiti pokoru i nečega se u korizmenom vremenu odreći. To je veoma pohvalno, jer su to kršćani oduvijek i činili. Ali ne smijemo zaboraviti ono temeljno. Tako postiti da se u prvom redu odreknemo zla i grijeha.
Veoma je važno da uvidimo u čemu najviše griješimo i gdje su naše slabe točke. Da bi se onda u korizmi obnovili i očistili te u radosti mogli slaviti Kristovo i naše uskrsnuće.
Na početku današnje Svete mise i korizmenoga vremena, zamolimo Gospodina da nam pomogne da uvidimo svoju grješnost, za njih se pokajemo, te zadobijemo Božje milosrđe i dostojno proslavimo ova sveta otajstva.
HOMILIJA
Ono što je arheolozima najčešća pomoć u njihovom radu jesu glinčarije, koje pronalaze u slojevima naslaga tla. Njihov oblik, način izrade, geometrijski ukrasi pomažu u iščitavanju vremena nastanka i pripadnosti civilizaciji koja se njima služila.
Sve posude u kojima se čuvala hrana, vino ili ulje bile su od pečene gline. Glina je krhki materijal koji se lako razbija pa su arheološki lokaliteti ljudskih nastambi, prepuni raznih glinenih ostataka. Lončarstvo je bio čest zanat. Danas su lončari prava rijetkost, ali ako je netko imao prilike vidjeti kako lončar izrađuje predmete, ostao je zadivljen kako vješto barata glinom, koju na lončarskom kolu formira prstima i drugim pomagalima u željenu formu.
Sotona – čovjekov protivnik i zavodnik, uvijek se radije predstavlja kao čovjekoljubac, nego li čovjekomrzac. Uvijek ima pregršt rješenja, te se hvasta spremnošću pomoći čovjeku. Čovjek ne shvaća odmah, kako on svoju djelomičnu dobrotu pokušava predstaviti cjelovitom, a Božjoj pokušava pronaći mane, navodeći ljude odaljiti od vjere u Božju dobrotu i dobronamjernost.
O takvom scenariju koji nudi Sotona čitamo i današnjem Evanđelju u kojem evanđelist Matej opisuje kušnje, kojima je bio izvrgnut Isus. Pristupajući Gospodinu izgladnjelu od četrdesetodnevnog posta, stvara dojam kako je sam zainteresiran pomoći. U velikodušnoj spremnosti sadržan je i skriveni žalac protiv Boga.
Dok se navodno brine da se Isus nečim nahrani u isto vrijeme je usmjerena optužba na takvoga Boga koji od ljudi traži da se trape i poste, da izgladnjivanjem slabe svoja tijela. Jer ako je dobar onaj koji ih je stvorio, onda je upitno zašto očekuje takve oblike pokore koji gotovo dovode u pitanje sam život i ljudsko zdravlje.
Nastupa kao dobrotvor koji će velikodušno Isusu dati, sva kraljevstva svijeta i njihovu slavu.
Ali je htio prekriti ostale uvjete pogodbe, jer je davao na uvid samo pozitivne elemente ukazujući Isusu, isključivo na dobit koju ostvaruje. Nije iznio posljedice niti potraživanja u odnosu na njega. Nije mu objasnio što bi izgubio, te što bi se u svakoj pogodbi iziskivalo od njega. Sotona je bio stručnjak za prikrivanje tragova, maskiranje pravih ciljeva i zlih namjera. Ponašao se kao igrač šaha koji je isplanirao nekoliko poteza unaprijed. Pa čeka da se protivnik uhvati na zamku i učini onaj prvi krivi potez, nakon kojeg bi ga on prisilio i na ostale.
Svaki čovjek želi biti viđen i poštovan. Karijera, odgovornost i priznanje, važne su čovjeku. Skokom sa zidina Hrama, Isus je mogao postati slavan i popularan. Ta nikome nije to uspjelo učiniti i ostati živ, a on bi uspio. Pokazati se, biti zvijezda, postati popularan i slavan, učiniti nešto veliko po čemu će te se ljudi sjećati. Ćime ćeš zadužiti ljudski rod, nešto zbog čega će ti svi biti zahvalni. Mnogi ljudi čine sve kako bi se dokopali slave i imena napisanog na televizijskom ekranu ili na nekom spomeniku.
Milijun kuna za gubitak vlastite intime i privatnosti, za javno izlaganje tijekom 100 dana npr. u Big Brother (Brader) Showu ili sličnim emisijama na TV-u, mnogima se čini lijepom sumom. Za slavu i popularnost, prodaje se danas mnogo toga.
Ljudi postaju osramoćeni i dobrovoljno obeščašćeni. Djevojke i žene se dadu razgolićiti za nekoliko tisuća kuna, da bi pokazale svoje lepršavo i golo tijelo. Bavljenje ekstremnim sportovima, traženje što opasnijih izazova, popraćeno je željom za slavom i popularnošću.
Mnogi sve daju za pet minuta slave. Previše toga stavljaju na kocku osobito dok su mladi, poletni i snažni. Ali kad tijelo onemoća i ne može više nositi teret prošloga tzv. slavnoga života, često se javlja besmisao svega i pomisao na samoubojstvo – kao jedini izlaz iz mnogobrojnih ovosvjetskih ludorija. Danas nažalost nije cijenjeno i ne vodi do nekih zvjezdanih i sjajnih visina, ako se iskuša istinit život, prenapregne u činjenju dobra, upregne u nekoj dobroj akciji, a osobito u vjeri prema Bogu.
Fascinantna lončarska vještina bila je povod da duhovni pisac Starog Zavjeta u njoj vidi lakoću i vještinu Božjeg stvaralačkog čina. Poput vješta lončara Bog oblikuje čovjeka. Prastari biblijski tekstovi sadrže mudrost utkanu u simbole prepune značenja. Koje treba iščitavati poput arheologa, koji iz komadića glinenih posuda iščitaju toliko zanimljivih podataka, dok bi neuki laik sve to šutnuo nogom, kao bezvrijedno crjepovlje.
Korizma je i mnogi su se u njoj odlučili na neko odricanje, dobro djelo i odluku. Neki možda neće pušiti ili piti, pazit će na ishranu, neće psovati. Ali ima i onih koji će i ove korizme biti potaknuti da učine nešto nesebično, da otvore svoja srca, dobra (duhovna ili materijalna) ili sposobnosti (svoje vrijeme) za druge. I to po Isusovu, da nitko i ne zna da su to učinili – osim njih samih i Boga koji je u konačnici jednino dobro i izvor svakoga dobra.
Ali svako dobro djelo ne može proći bez kušnje. Ako nema kušnje znači da to djelo, odluka koju provodimo, nije u istinu dobra, velikodušna i nesebična. Takva će odluka sigurno izazvati reakciju onoga koji je neprijatelj ljudske naravi, poticatelj na grijeh i uzročnik smrti. Sotona, diabolos, vrag ima svoju razrađenu taktiku, već tisućljećima.
Čuli smo je u prvom čitanju u izvještaju o prvom, iskonskom grijehu. Isus koji nam je u svemu jednak osim u grijehu, prolazi taj put u današnjem Evanđelju. Pođimo ove korizme u pustinju svoga srca i jasnijeg promatranja svijeta i svoga položaja u njemu. U korizmi nam se otvaraju mogućnosti jasnog i čvrstog opredjeljenja za Božje kraljevstvo, a ne ono što nam nudi naš Protivnik i svijet. Odrecimo se Sotone i njegovih djela! Jasno pokažimo svoje namjere i smisao svoga životnog poslanja! Odbacimo svaku grešnu napast, a prihvatimo ponuđene vrijednosti ove korizme!
Molimo Gospodina, da nam u toj namjeri i ove korizme pomogne!
fra Mate Tadić
