Sažetak
Svijeća prati kršćane od rođenja pa do smrti, od samih početaka
kršćanstva. Višestruka je uporaba i simbolika svijeće. Na krštenju se
svijeća daje kršteniku; prvopričesnik nosi svijeću; zaručnike svijeća
prati kod vjenčanja; uz upaljenu svijeću bolesnik napušta ovaj svijet. U kulturnoj baštini Hrvata uz svijeću se vežu mnogi običaji i obredi. Svjetlo svijeća uresom je u Badnjem bdijenju i simbolizira pobjedu svjetla nad tamom, dobra nad zlom. Božićnim svijećama pridaje se čudotvorna moć, pa ih domaćice nedogorene često čuvaju za iduću godinu. U hrvatskoj se duhovnosti iznimno štuje kult pokojnika. Tako se i u najradosnije vrijeme, u Badnjoj noći i na Božićni ručak, pale svijeće i za pokojnike. Svijeće blagoslovljene na Svijećnicu čuvaju se u svakom hrvatskomu katoličkom domu kao svetinja. U tradicijskoj baštini Hrvata svijeća se koristi protiv bolesti, uroka i nevremena.
Uvod
Višestruka je uloga svijeće u kršćanskoj tradiciji. Prvi
kršćani koristili su svijeću kako bi pred zoru u katakombama za
vrijeme bogoslužja imali svjetlost. Njihovom uporabom, izgledom
i brojem tumači se Crkveno učenje. Jedna svijeća je simbol vjere
u jednoga Boga i Spasitelja, dvije svijeće predstavljaju Boga i
čovjeka, tri simboliziraju vjeru u Presveto Trojstvo. Šest svijeća
na oltaru predstavlja neprekidnu molitvu Crkve i vječno svjetlo u
svetištu. Sedam svijeća znakom su sedam sakramenata. Svijeće
kod euharistijskog obreda predočuju Kristov dolazak u pričesti.
Uskrsna je svijeća znak uskrsnuloga Krista. Biskupova svijeća
vjernicima daje na znanje da biskup predvodi euharistijsko slavlje.
U Bibliji se svijeća i svijećnjak spominju sedamdesetak puta.
Oskudna je znanstvena literatura o svijeći u sakralnoj baštini
Hrvata. I zbog toga, među ostalim, cilj je ovoga rada od zaboravasačuvati starinske obrede i običaje vezane uz svijeću. Vrela za to jesu suvremeni terenski zapisi koji su nastajali u Republici
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Svijeće u Velikom tjednu
U Velikom tjednu, najčešće na Veliki četvrtak, Božji grob
uređuju mještani i/ili časne sestre i crkveni službenici. Grob seuređuje cvijećem, proklijalom pšenicom,61 proklijalim bijelim
grahom, svijećama.62 U Starom Vitezu se nakon pučke mise na Cvjetnicu odlazilo na groblje i palilo svijeće.63 U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u župi Katunima – Kreševu svećenik na Veliki petak predvodi procesiju. Stražari se poredaju u kolonu po dva noseći svijeće, a dva stražara su određena za nošenje ferala,64 dok bi dva stražara ostala na smjeni u crkvi. U naše vrijeme, dok prva smjena ide na dužnost, druga je u pripravnosti, a ostali stražari idu u procesiji noseći ferale i svijeće i prateći svećenika sa Presvetim OltarskimSakramentom, a narod ide iza njih.65 U Mravincima su mladići u Velikom tjednu u crkvu nosilikotulače,66 natječući se koji će svojoj djevojci kupiti i pokloniti veći i ljepši kotulač.
Uskrsna svijeća
Uskrsna svijeća blagoslivlja se na Veliku subotu. Pet zrna
tamjana u toj svijeći predstavlja pet Isusovih rana. Na upaljenoj
vatri pripali se uskrsna svijeća koju đakon unosi u nerasvijetljenu
crkvu i svečano se zaustavlja tri puta prije nego što dođe do oltara,
te pritom svaki put pjeva Svjetlo Kristovo. Narod mu odgovara Bogu
hvala. Pripaljuje se manji broj svijeća. Kad dođe na sredinu, nakon
poklika pripaljuje se veći broj svijeća. Pred oltarom je treći poklik,
nakon kojega se upale sve svijeće u crkvi i u rukama vjernika
Đakon pred oltarom uskrsnu svijeću okadi te pjeva Vazmeni
hvalospjev Isusu Kristu. Potom se koristi slavitelj kada blagoslivlja
krsnu vodu. Svijeća za vrijeme Uskrsa ostaje u svetištu i pali se
u liturgijskim slavljima. Ta svijeća se koristi za krštenja i ostavlja
pokraj krstionice.68 Čin krštenja nije se bitno promijenio, svećenik moli, poškropi dijete svetom vodom po čelu, a kum drži svijeću te odgovara umjesto kumčeta.
Legenda o svijeći
Naši su stari pripovijedali da je sunce jedna velika svijeća koju
dragi Bog po danu upali da ljudi vide što rade, i da ih on može
vidjeti. A kazivali su da po noći Bog zaogrne zemlju ogrtačem, i
zato je noć i ne vidi se. Ali da ne bi bilo skroz mrklo, da se ništa ne
vidi, provrtio je dragi Bog rupe na tom zemljinom ogrtaču, i to su
zvijezde. Kroz njih se vidi kako sunce tamo iza sjaje dragom Bogu,
i kroz njih Bog ćiri jude po noći.Tako su govorili djeci da ni po noći ne smiju biti zločesta, jerdragi Bog sve vidi.
Zaključak
Svijeća kršćane prati od rođenja pa do smrti. Na krštenju
se svijeća daje kršteniku; prvopričesnik nosi svijeću; zaručnike
svijeća prati kod vjenčanja; uz upaljenu svijeću bolesnik napušta
ovaj svijet. U Badnje predvečerje uz svijeću se obavljao blagoslov
blaga. U najčarobnijoj kršćanskoj noći, Badnjoj noći, i na
najradosniji blagdan, Božić, pale se svijeće i za pokojnike. Svjetlo
svijeća u badnjem bdijenju uresom je i simbolizira pobjedu svjetla
nad tamom, dobra nad zlim. Božićne svijeće pale se i gase po
tradicijskim običajima i obredima, a pritom se iskazuju najveće
želje, koje su po svojoj strukturi minijaturne pučke molitve. Tim
svijećama pridaje se čudotvorna moć, uz njih se do naših dana
vezuju narodna vjerovanja, a domaćice ih nedogorene često čuvaju
za iduću godinu. U tradicijskoj kulturnoj baštini Hrvata svijeća
se koristi i protiv bolesti, uroka i nevremena. U tim obredima i
običajima opažaju se elementi pretkršćanske kulture.
Svijeće se blagoslivljaju na Svijećnicu i u domovima čuvaju
kao svetinja. Na Uskrs se blagoslivlja svijeća koja se koristi kod
krštenja. Starinske ručno izrađivane i ukrašavane voštane svijeće
zamijenile su industrijske svijeće. Negdanji obredi i običaji vezani
uz svijeću modificirani su, a neke je, zauvijek, prekrila koprena
zaborava. I zbog toga, civilizacijski je čin od zaborava otrgnuti
duhovnu baštinu naših, davno upokojenih, praotaca i pramajki.
AUTOR:
Svijeća u kulturnoj baštini hrvata
Marko Dragić, Split
Filozofski fakultet u Splitu UDK: 247 : 246.6 (497.5)
e-mail: [email protected] 930.85 (497.5)
Stručni članak
Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/93682
