1763. – Rođen je francuski političar Augustin Robespierre, brat mnogo poznatijeg Maximiliena Robespierrea iz razdoblja Francuske revolucije. Zanimljiva je bila uloga koju je Augustin Robespierre odigrao u karijeri mladoga Napoleona Bonapartea.

1774. – Umro je sultan Osmanlijskog carstva Mustafa III.

1899. – Tvrtka Opel započela je s proizvodnjom automobila.

1905. – Rođena je poljska književnica Wanda Wasilewska.

1919. – U Dablinu Kongres partije Sinn fein usvojio rezoluciju o nezavisnosti Irske. Britanija je ignorirala taj dokument i dala Irskoj status dominiona 1921, a tek 1949. priznala joj samostalnost, ali bez Ulstera.

 

1924. – Umro je Vladimir Iljič Lenjin (1870.- 1924.) u Gorkom pored Moskve. Bio je ruski revolucionar, državnik, filozof, teoretičar marksizma, s velikim utjecajem na međunarodni radnički pokret.

1924. – Rođen je britanski komičar Benny Hill.

1938. – Umro francuski filmski režiser Georges Méliès, pionir svjetskog filma, u krajnjoj bijedi, u vrijeme komercijalnog procvata filma. Domišljat i tehnički obrazovan, prenio je na film pozorišnu podjelu na činove, scenografiju, kostimografiju, način glume i maskiranje. Pronašao je sistem korištenja trikova, što mu je omogućilo da u ateljeu snima filmove fantastike. Snimio je oko 500 filmova, uključujući “Put na Mjesec”, preteču svemirskih filmskih avantura. Ostali filmovi: “San astronoma”, “Put u nemoguće”, “Guliverova putovanja”, “Halucinacije barona Minhauzena”, “Osvajanje Sjevernog pola”.

1941. – Rođen je španski tenor Plácido Domingo, jedan od najpoznatijih tenora i najproduktivnijih glazbenika svoga doba. Poznat je po svom jedinstvenom, dramatičnom glasu s rasponom od više od četiri pune oktave. Sa 136 opernih uloga u svom repertoaru, Domingo je pjevao u više uloga nego bilo koji drugi tenor u historiji.

1942. – Njemačke snage pod komandom Ervina Romela počele su kontraofenzivu protiv savezničke vojske pod britanskom komandom u sjevernoj Africi u Drugom svjetskom ratu.

1948. – Umro talijanski kompozitor njemačkog porijekla Ermano Wolf-Ferrari, obnovitelj talijanske komične opere, koji je komponirao uglavnom prema komedijama talijanskog pisca Karla Goldonija. Djela: opere “Četiri grubijana”, “Radoznale žene”, “Škola za očeve”, “Suzanina tajna”, kantate, instrumentalne kompozicije.

1950. – Umro je George Orwell, književnik, novinar i socijalista, najpoznatiji po alegorijskim političkim romanima Životinjska farma i 1984. Potonji, koji opisuje futurističko pokvareno društvo, doveo je do upotrebe pridjeve “orvelijanski” za opis totalitarnog mehanizma kontrole misli. U knjizi Homage to Catalonia/Kataloniji u čast, opisao je svoje divljenje očitom nedostatku klasnog društva u revolucijom zahvaćenim područjima Španjolske koje je posjetio. Opisao je ono što je vjerovao da je bila izdaja radničke revolucije u Španjolskoj od strane Španjolske komunističke partije, potpomognuta od Sovjetskog Saveza.

1954. – SAD su porinule prvu podmornicu na atomski pogon “Nautilus”.

1976. – Prodaja zapadnih listova, uključujući “New York Times” i “Finantional Times”, prvi put je dozvoljena u SSSR-u.

1997. – Njemački kancelar Helmut Kohl i premijer češke, Vaclav Klaus, potpisuju deklaraciju o pomirenju, gdje Njemačka izražava žaljenje zbog okupacije Čehoslovačke (1938.-1945.), a Češka zbog protjerivanja Njemaca poslije Drugog svjetskog rata.

1998. – Predstavljena konvertibilna marka, jedinstvena valuta u BiH.

2002. – U Los Angelesu u 81. godini umrla je legenda jazz i pop muzike Peggy Lee.

2003. – Umro je karikaturista Albert Hirschfeld. Njegove karikature je sedam decenija objavljivao “New York Times”.

2006. – Umro je Ibrahim Rugova (1944.- 2006.) kosovski političar i državnik, jedan od najznačajnijih političkih predstavnika kosovskih Albanaca. Protivio se Miloševićevoj centralizaciji Srbije i ukidanju kosovske autonomije. Osniva prvu kosovsku političku stranku – Demokratski savez Kosova.

2015. – Umro je bosanskohercegovački kantautor Kemal Monteno. Rođen je 1948. u Sarajevu, gdje u drugoj polovini 1960-ih godina počinje i svoju veoma bogatu i uspješnu karijeru, i to nastupom na festivalu “Vaš šlager sezone” Od tada je miljenik festivalske publike u Sarajevu, gdje redovno odnosi prve nagrade kao izvođač, autor muzike i autor teksta. Krajem 1970-ih tu su izvedene i njegove najljepše pjesme gradu i domovini, svojevrsne himne “Zemljo moja” (1975.) i “Sarajevo, ljubavi moja“. Montena odlikuje poseban lirski, romantičarski muzički izraz, u kojem su na jedinstven način objedinjeni motivi bosanske sevdalinke s mediteranskim šarmom talijanske kancone.

Izvor: http://bih-x.info/

PODIJELI